Hrvatsko govedarstvo je po ekonomskim pokazateljima, uz Rumunjsku i Bugarsku, na začelju svih EU regija. Samodostatnost u sektoru goveđeg mesa u zadnje tri godine pala je na prosječno 70%, a samodostatnost u sektoru mlijeka ispod je 60%. Ukupni pad broja mliječnih krava članica EU od 2007. do 2016. godine bio je 5%, dok je u Hrvatskoj to čak 33%.

Pokazatelji su to studije koju je naručio Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta te Odjel za strukturnu i kohezijsku politiku o stanju, trendovima te perspektivi EU sektora govedarstva u proizvodnji goveđeg mesa i kravljeg mlijeka. Studiju je izradilo nizozemsko sveučilište Wageningen, a stanje EU govedarstva trebalo bi poslužiti za izradu smjernica nove Zajedničke poljoprivredne politike EU u sektoru govedarstva nakon 2020. godine.

Branko Bobetić, direktor Croatiastočara kaže kako višestruko veći pad broja krava u Hrvatskoj u odnosu na EU prosjek ima za posljedicu, pored ostalog, nedostatak teladi za tov i potrebnog broja ženskog rasplodnog podmlatka za remont stada.

“U zadnje dvije godine od ukupnog broja teladi – junadi u tovu više od polovice je uvoznog podrijetla, a u broju ženskog rasplodnog podmlatka u odnosu na matično stado krava, prema podacima HPA, zaostajemo 30%”, ističe Bobetić.

Dodaje kako je govedarstvo kao grana u Hrvatskoj neto uvoznik. U sektoru živih goveda i goveđeg mesa u 2016. vrijednost uvoza bila je oko 130 milijuna eura, a vrijednost izvoza oko 53 milijuna eura pa je pokrivenost uvoza izvozom 40%. U sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda u prošloj godini vrijednost uvoza iznosila oko 174 milijuna eura, a izvoza oko 53 milijuna eura pa je pokrivenost uvoza izvozom svega 30%, kaže Bobetić.

U EU 1,8 milijuna govedara

Značaj govedarstva, u smislu stvaranja bruto dodane vrijednosti, zaposlenosti, doprinosu proračunima na lokalnoj i nacionalnoj razini te održivosti ruralnih prostora trebali bi biti glavni razlozi za pokretanje inicijative od resornog Ministarstva za izradu Vladina programa revitalizacije govedarstva u Hrvatskoj do 2030. ili 2035., ističe Bobetić. Oporavak ove stočarske grane nije jednostavan, dugotrajan je te iziskuje angažman i doprinos ostalih vladinih ministarstava, zaključuje.

Podaci iz studije pokazali su da EU govedarstvo broji oko 1,8 milijuna posjednika goveda i ima udio od 17% svih poljoprivrednih gospodarstava EU. Sektor koristi oko 55 milijuna hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta što je 31% ukupnih površina. EU govedarstvo broji više od 60 milijuna uvjetnih grla, a zapošljava oko 2,5 milijuna zaposlenih što je 26% zaposlenih ukupne EU poljoprivrede.

Ostvaruje blizu 100 milijardi eura standardnog poljoprivrednog outputa, što je 30% vrijednosti ukupnog EU poljoprivrednog outputa.

Male mješovite farme

Doprinos subvencija u realnom poljoprivrednom dohotku u mliječnom sektoru iznosi 49%, a u sektoru proizvodnje goveđeg mesa čak 100%. Ključni zaključci Studije su da je EU govedarstvo vrlo heterogeno mjereno po dohodovnosti i dohotku po zaposlenom. Kod zapadnih članica EU dominiraju velike i specijalizirane farme, a u istočnom dijelu su EU članice gdje dominiraju male farme s mješovitom proizvodnjom.

Uravnoteženje dohotka u sektorima od izuzetnog je značaja za ruralni razvoj u regijama niskih prihoda i dohotka. Strategija procjenjuje u srednjoročnom razdoblju dodatno povećanje proizvodnje mlijeka i goveđeg mesa što pretpostavlja kvalitetnu marketinšku strategiju kako na ino tržištu tako i na globalnim tržištima što bi trebalo spriječiti pad cijena proizvoda.

Generalno Studija i dalje ukazuje na važnost izravnih plaćanja na dohodak gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka, mesa te uzgojem teladi za tov i rasplodnog ženskog podmlatka.