Energetska tranzicija je top tema razvija i investicija u EU već duže vrijeme, a s korona krizom i posljedičnom ekonomskom krizom je postala jedan od glavnih alata kojim Europska komisija želi oporaviti europsko gospodarstvo.

Kakva je trenutačno situacija po pitanju energetske tranzicije u Hrvatskoj, što možemo očekivati od velikodušne najave EU novca te zbog čega je osnovano energetsko-tranzicijsko vijeće na Pantovčaku, govori Julije Domac, direktor regionalne energetske agencije – REGEA te posebni savjetnik Predsjednika Republike za energiju i klimu.

Ovaj tjedan održava se prva sjednica Vijeća za energetsku tranziciju Predsjednika Republike Hrvatske. Riječ je o prvom takvom tijelu u našoj zemlji, koja će biti glavna zadaća Vijeća?

Energetska tranzicija je danas ne samo ekonomski imperativ i nužan odgovor na klimatsku krizu, već i civilizacijska oznaka, pravi pokazatelj zrelosti i napretka jedne nacije i društva. Vijeće za energetsku tranziciju raspravljat će i donositi strateške smjernice te savjetovati predsjednika Republike Hrvatske o pitanjima poput povećanja energetske učinkovitosti, razvoja tržišta energije, prelaska na korištenje obnovljivih izvora energije, kvalitetnijeg gospodarenja energijom, upravljanja klimatskom krizom i prilagodbe klimatskim promjenama.

Živimo u vrijeme kad Europska unija provodi Zeleni plan i kada je Plan oporavka dobrim dijelom uvjetovan ulaganjima u zelene tehnologije. To je sve i velika prilika za transformaciju hrvatskoga gospodarstva i društva. Sljedećih godina naći ćemo se u jedinstvenoj prilici i vremenu u kojem će se preklopiti čak tri izdašna europska izvora financiranja – preostale isplate iz tekućeg programa za financijsko razdoblje 2014.-2020. od oko 6 milijardi eura, isplate iz za razdoblje 2021.-2027. od više od 10 milijardi eura te isplate iz Plana oporavka – tzv. Next Generation EU koji donosi ponovo više od 10 milijardi eura. Ovakve teme također će se naći na dnevnom redu Vijeća koje neće raspravljati samo o tehnologijama nego i o modelima financiranja, načinima većeg angažiranja privatnog kapitala, ali promišljajući pritom i makroekonomske učinke i regionalne specifičnosti Republike Hrvatske.

Uz to, do kraja 2020. bit će potrebno donijeti hrvatski Zakon o klimi, odnosno prenijeti obveze iz Europskog klimatskog zakona, koji će osigurati da se klimatska neutralnost do 2050. i strategija prilagodbe na učinke klimatskih promjena definiraju kao zakonska obveza.

Vijeće, dakle dolazi u najboljem trenutku, u trenutku kada je potrebno energetsku tranziciju komunicirati i provoditi na svim razinama, od najviše političke, do razine svakog našeg građanina. Sigurno moramo u Hrvatskoj raditi brže i bolje, donositi odluke i djelovati ambicioznije nego do sada i zato je sinergija struke i politike nužna.

Vijeće otvarate s možda najznačajnijom temom u ovom trenutku za Hrvatsku – programiranje operativnih programa za financijsku perspektivu 2021. – 2027. i Planu za korištenje Fonda za oporavak. Što očekujete od prve sjednice i ove teme?

Uži tim stručnjaka već neko vrijeme radi na smjernicama za novo financijsko razdoblje, a prvu radnu sjednicu Vijeća ćemo posvetiti upravo ovoj temi s obzirom na njezinu aktualnost i potrebu brzog djelovanja radi opće i zajedničke koristi Republike Hrvatske.

Očekujem konstruktivan dijalog na sjednici Vijeća, a s obzirom na okupljeno znanje i iskustvo stručnjaka koji u Vijeću sudjeluju, i najvišu kvalitetu donesenih smjernica. Očekujem i da ovako izrađene smjernice stavimo na raspolaganje i Vladi Republike Hrvatske upravo zato što će one biti izrađene od strane neovisnih stručnjaka, u isključivoj namjeri poticanja potrebnih reformi, ubrzavanja investicija i stvaranja uvjeta za održivi gospodarski razvoj u skladu s EU Zelenim planom.

Na koji način su izabrani članovi Vijeća? Određeni su krugovi već pokazali nezadovoljstvo, jer su očekivali vaš poziv. Kako to komentirate?

U Vijeće sam predsjedniku Milanoviću predložio ljude prema njihovim znanjima, stručnosti, dosadašnjem iskustvu i radu, s namjerom da u vijeću imamo i predstavnike akademske zajednice, znanstvenike, konzultante, energetske agencije, gospodarstvenike, velike poduzetnike i civilno društvo. Posebno mi je drago da imamo i predstavnika kojeg je predložilo Hrvatsko novinarsko društvo, smatram to važnim iskorakom.

Vjerujem da je sastav Vijeća reprezentativan u svakom pogledu, ali naravno (i srećom) da to nisu svi ljudi koji u Hrvatskoj rade na projektima čiste energije ili imaju znanja iz ovog područja. U Hrvatskoj ima daleko više stručnjaka i ljudi sa iskustvom kada je u pitanju ova tema, ali nemoguće je u Vijeće imenovati sve.

Vijeće će sigurno surađivati sa širokim krugom stručnjaka i institucija koji mogu podržati ciljeve Vijeća, a to je brža i uspješnija energetska tranzicija Republike Hrvatske. Nažalost, kod nas uvijek postoje spremni za kritiku, ali pričekajmo prve rezultate rada Vijeća i budimo barem za početak zadovoljni da Republike Hrvatska kreće ovim putem i uopće ima ovakvo tijelo

Mislite li da ovakvo Vijeće pri Uredu predsjednika može ostvariti dobru suradnju i s Vladom. Kako to namjeravate postići?

Naravno da to mislim i da to očekujem. Prvi korak je uvijek pozitivno razmišljanje, po bilo kojoj temi, kao i otvorena komunikacija. Tema energetske tranzicije je tema iznad svih političkih opcija i od najvećeg interesa za Republiku Hrvatsku. Na sjednice Vijeća planiramo zvati i nadležne ministre i njihove najbliže suradnike jer bez dijaloga i zajedničkog djelovanja nema uspjeha. Hrvatska je premala za podjele kad su u pitanju stručne teme ili pitanja poput čiste energije ili klimatskih promjena.

Kojim temama će se sve baviti Vijeće i na koji način ćete djelovati?

Vijeće će se okupljati s redovitom dinamikom, a za svaku od tema koje će Vijeće na svojim sjednicama raspravljati, odredit će se među članovima Vijeća izvjestitelj koji će izraditi prijedlog strateških smjernica, a koji će se nakon rasprave donijeti na Vijeću na jednoj od sljedećih sjednica pa potom prezentirati predsjedniku Milanoviću. Sve teme će se obrađivati i s aspekta strateške utemeljenosti u dokumentima Republike Hrvatske i Europske unije, a očekujem raspravu o ulozi građana u energetskoj tranziciji, o ulozi domaće industrije i poduzetnika, o energetski učinkovitim zgradama i energetskoj obnovi, o solarizaciji Hrvatske, o vodiku, o baterijama, o digitalizacija i pametnim gradovima, kao i o brojnim drugim temama.

Energetska tranzicija postaje središnja tema. Kako to komentirate i smatrate li da je korona kriza na određeni način ubrzala njen tijek?

Koliko god neizvjesno i stresno bilo razdoblje od početka korona krize mislim da su se i na ovaj način neke stvari počele događati brže nego inače. Zdravstvena kriza ukazala je i na prijetnju klimatske krize čiji će učinci potencijalno biti još pogubniji. Znamo da je Hrvatska među tri najugroženije članice EU kada je u pitanju klimatska kriza, a sada vidimo da smo među ranjivijima i kada je u pitanju ova zdravstveno-gospodarska kriza.

Ranjivi smo zbog loše strukture gospodarstva, prevelikog uvoza energije i hrane, zanemarene i devastirane industrije. Ranjivi smo zapravo zbog neiskorištavanja naših prirodnih potencijala na pametan i održiv način.

Sada vidimo da desetljeća nebrige, nerada i korupcije moraju doći na naplatu. Ipak, ovo je i naša prilika i na ovoj generaciji je da ju iskoristi jer je pitanje hoće li se ponoviti. Zato Vijeće i zato aktivan angažman i politike i struke i gospodarstva.

Kako vi vidite energetsku tranziciju Hrvatske i možete li uopće pretpostaviti tempo kojim će se ona događati? Što je po vama ključno?

Mislim da Hrvatska svoj gospodarski razvoj mora temeljiti na zelenom gospodarstvu i europskom Zelenom planu. Trenutačno ne stojimo loše s udjelom obnovljivih izvora energije, ali to su najvećim dijelom rezultati prošlih generacija.

Rezultati u npr. sektoru vjetrolektrana pokazuju da je moguće raditi i ambiciozno, kvalitetno i uspješno bez obzira na sve oko nas. Mislim da je hrvatsko gospodarstvo, ali i stručnjaci spremni – mnogi od njih već rade veće i značajnije projekte izvan Hrvatske nego kod kuće. Važan pokretač investicija koji će u razdoblju do 2030. godine dovesti do potrebne promjene kako bi se stvorili uvjeti za stvaranje novih vrijednosti, za poticanje ulaganja i za održivi rast je upravo središnja država, ali i naše državne tvrtke kao što su HEP, Jadrolinija i druge.

O njihovoj će spremnosti i ambiciji puno toga ovisiti. Nova Vlada mora i inzistirati i na uvođenju izvrsnosti u javni menadžment i postaviti javne naručitelje u ulogu zaštitnika kvalitete isporučene usluge građanima, ali i u ulogu ravnopravnih partnera poduzetnicima.

Važan zadatak je i zaštititi porezne obveznike od korupcije i nesankcionirane neučinkovitosti uprave. Dobro je vidjeti da su naši gradovi i županije već spremni za energetsku tranziciju – neki od najambicioznijih projekata događaju se upravo na toj razini. Ključna će biti i informiranost građana – oni trebaju inzistirati na ovim temama i zahtijevati ih od svih političkih razina i svih političkih opcija. Čini mi se da se to sve više događa i to je dobar razlog za optimizam.