U organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije tu u suradnji s institucijama u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova u Gradu Imotskom održani su Regionalni dani EU fondova, događanje čiji je cilj informiranje šire javnosti o mogućnostima financiranja iz EU fondova kako bi se jačao regionalni razvoj, odnosno cjelokupni društveni i gospodarski rast Republike Hrvatske.

Imotski je 26. grad po redu od 30 gradova diljem zemlje u kojem se od lipnja 2018. godine održava ovo događanje, a na kojem svi zainteresirani mogu dobiti korisne informacije kroz stručne radionice i predavanja. Ovom prilikom gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić istaknuo je da dosad nisu bili poznati po povlačenju značajnijih sredstava, izuzev vodno-komunalne aglomeracije koju su potpisali prije nekoliko tjedana, a koja ih, istaknuo je, potiče da iskoriste mogućnosti EU fondova kako bi se zajednica dalje razvijala.

“Projekti su jamstvo razvoja, i to ne samo grada nego i općina, posebno što se tiče intervencijskog plana koji je u pripremi. Ovo područje devastirano je ratnim stradanjima koja su ugasila poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju, nekadašnjeg pokretača razvoja ovog kraja. Zato ne smijemo propustiti ovu priliku jer moramo napredovati prema najvažnijem cilju – razvoju lokalne zajednice”, poručio je Budalić.

Naglasak na pripremi
Na to se nadovezao i Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, istaknuvši da Ministarstvo ovakva događanja organizira radi informiranja građana koji pokazuju sve veći interes za korištenjem sredstava iz EU fondova.

“Želimo istaknuti prilike koje omogućavaju EU fondovi, bilo da je riječ o gradovima, općinama, poduzetnicima, udrugama ili poljoprivrednicama. Tako ostvarujemo rast i razvoj i stvaramo nova radna mjesta, a i vi sami na taj način, kao korisnici sredstava, možete biti nositelji promjena u Hrvatskoj”, istaknuo je Žunac i podsjetio da je Hrvatska u prvom financijskom razdoblju 2014.-2020. godine kao najmlađa zemlja članica EU na raspolaganje dobila 10,7 milijardi eura.

“U ovom trenutku smo na 87 posto ugovorenosti raspoloživih sredstava, a cilj je ugovoriti preostalo do kraja godine. U mandatu ove Vlade napravljen je izniman iskorak jer smo ugovorenost EU fondova povećali s devet posto na 87 posto ugovorenosti. Izniman trud, napor i angažman ljudi u sustavu doprinio je navedenim brojkama. Plan je da ovu godinu iskoristimo kako bismo došli do ugovorenosti 100-105 posto i da se svaki cent iskoristi”, rekao je državni tajnik.

Naveo je Splitsko-dalmatinsku županiju kao dobar primjer zahvaljujući 570 milijuna eura ugovorenosti kroz projekte vezane uz prometnu infrastrukturu, zdravstvo, školstvo, energetsku učinkovitost, kao i pozitivne primjere uključenosti poduzetnika i poljoprivrednika. Kroz već spomenuti intervencijski plan za područje Imotske krajine trebalo bi se ciljano djelovati kroz određena europska sredstva kako bi se zaustavilo zaostajanje ovog područja za drugim dijelovima Hrvatske.

“Zadnjih godina razgovarali smo o tome da o sljedeću financijsku perspektivu trebamo dočekati spremni i stoga prionuti poslu, premda još nije poznato koliko ćemo sredstava imati tada na raspolaganju. Cilj je da zajedno unaprijedimo standard i kvalitetu života Hrvatske i njezinih građanki i građana”, poručio je Žunac. Održana je zatim zanimljiva panel rasprava na temu razvoja Imotskog kroz fondove EU Gradonačelnik Ivan Budalić na početku rasprave istaknuo je da političko nasljeđe Imotskom nije omogućavalo da u samom početku steknu preduvjete za prijavljivanje na EU fondove, zbog čega su se većinom fokusirali na nacionalna sredstva i nastojali pomoći tvrtkama u vlasništvu grada kod prijava.

“Željeli smo da tvrtke unaprijede vlastito poslovanje i infrastrukturu, ili pak aglomeraciju koja je u visini od 161 milijuna kuna. Naša županija povukla je oko četiri milijarde kuna iz EU fondova. Želimo omogućiti priliku svima koji imaju uvjete za prijavu – bilo da je riječ o tradicionalnim djelatnostima, obrtima, pravnim subjektima i poduzetnicima – da dobe što više sredstava kako bi, između ostalog, podigli kvalitetu življenja na području našeg grada i općine”, istaknuo je gradonačelnik i podsjetio na intervencijski plan koji će svojom standardizacijom i kvalitetom također utjecati na kvalitetu života i privući investicije, a više od 100 milijuna kuna bit će disperzirano na socijalne programe.

Naveo je i da su se bazirali na lokalne prometnice i gradsku imovinu, kao i na otkrivena vrijedna zemljišta koja su nekad pripadala vinarijama, zbog čega se čeka odgovor državnog odvjetništva o daljnjim postupcima “Imotski s okolnim općinama u završetku je analize stanja područja lokalnih samouprava kao temelja intervencijskog plana. Takvi će projekti lokalnu samoupravu pokrenuti prema naprijed. Tu je i apliciranje za prijavu projekta Geopark imotska jezera u sklopu čega je osnovana udruga, a projekt je prijavljen UNESCO-u i podignuo bi kvalitetu kulturne baštine. Imotski je sam po sebi zanimljiv za terenska istraživanja”, rekao je gradonačelnik koji smatra da bi ovakvih otvorenih rasprava i izlaganja ideja trebalo biti još više.

Pohvalio je i suradnju s JU RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije. Anamarija Grabovac, izvršna direktorica tvrtke Zovnica Imota, prve potporne institucije poduzetništvu na području cijele Imotske krajine, navela je pak da u Imotskoj krajini nema velikih poduzeća, srednjih jako malo, a mikro i malih poduzeća je 249 čiji prihodi iznose nešto više od milijarde kuna. Te podatke, istaknula je, treba uzeti u obzir prilikom izrade investicijskog plana jer, kako je poručila, važna je ciljana raspodjela sredstava koja će omogućiti strateško djelovanje i rast.

“U Imotskom se koriste sredstva iz ruralnog razvoja jer nema drugih natječaja na kojima naši poduzetnici mogu konkurirati, posebno mikro i mala poduzeća koja nemaju ni kapaciteta ni ljudstva. Potrebno je povećati alokacije za makro i male poduzetnike, i to na ruralnim područjima”, istaknula je Grabovac i dodala da ljudi žele dobiti što više informacija, kao i savjetovanje o poslovnom razvoju što uključuje i postupke prijave na različite natječaje.

“Trudimo se ukazati na strateško planiranje i održivi razvoj, pružiti cjeloviti pristup koji uključuje savjetovanje o ukupnom poslovanju. Povukli smo dosad za poduzetnike više od deset milijuna kuna, uglavnom za privatni sektor, što je kotačić razvoja u ovom području”, navela je Grabovac te dodala još jedan izazov s kojim se Imotski suočava – manjak turističkih agencija.

“U Imotskom je turizam postao okosnica razvoja i imamo više od 200 kuća za odmor, no nemamo kvalitetnu turističku agenciju koja može samostalno oglašavati objekte i dovoditi goste. Prijavili smo projekt samostalnog nastupa kako bismo prezentirali paket aranžmana koju uključuje klasični odmor, ali i zdravstveni turizam. Sredstva iz EU fondova ne smiju biti temelj nečijeg proračuna, zbog čega se javlja problem financijske konstrukcije. Sredstva su dodana vrijednost, u suprotnom će doživjeti financijski krah”, naglasila je Grabovac.

Voditeljica Odjela za provedbu projekata Regionalnog koordinatora JU RERA S.D, Helena Brčić, objasnila je koja je njihova zadaća koordinirati EU fondove na području županije. Iza sebe trenutno imaju više od 40 projekata u provedbi u vrijednosti od više od 100 milijuna kuna u različitim sektorima, a nastoje što bolje se geografski raspodijeliti, u što je uključen i Imotski. “Griješili smo svi na početcima i neki su programi bili lošije isplanirani, no u mandatu ove Vlade ugovorenost je gotovo 90 posto što je dobro za nas koji se time bavimo zadnjih desetak godina”, rekla je Brčić.

Problem vlasničkih listova
Svoje iskustvo podijelio je i Zoran Babić, predsjednik Braniteljske zadruge Zima koja je 2018. dobila isplatu prvih sredstava.

“Proces isplate treba ubrzati, premda se situacija u zadnje vrijeme, koliko primjećujem, poboljšala. Kod nas je problem da sve što zadruga stvori i stekne nasljeđuju općine i gradovi. To ne podržavam, ali poštujem zakonodavno tijelo. Preporučio bih ljudima da svakako povuku sredstva, ali ciljano. Također, svi obrtnici ako nešto grade, moraju imati čiste vlasničke listove što je u Imotskom izazov. Zakon o OPG-u se promijenio i neće se moći ostvarivati potpore ako nije riješeno imovinsko-pravno pitanje”, upozorio je Babić i zaključio da su EU sredstva i različite mjere za poduzetnike počele oživljavati grad.

Educiranje mladih
Snježana Petrušić, izvršna direktorica Centra za održivi razvoj, upoznala je prisutne s radom Centra koji je, sa svojih 15 zaposlenika, usmjeren na ljudske resurse i bavi se preventivnim aktivnostima za djecu i mlade s poteškoćama u ponašanju. Prošle godine dobili su gotovo milijun kuna za projekt Nove vještine su moja šansa, sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda, koji obuhvaća besplatno osposobljavanje za njegovateljice i druga zanimanja, koji se zasad pokazao iznimno uspješnim jer su od početka provedbe zaposlili četvero ljudi, te osposobili nekoliko pomoćnica za nastavu u radu s učenicima s teškoćama u razvoju.

Centar se inače financira isključivo putem natječaja, a osim što su usmjereni na mlade, imaju lokalni volonterski centar, info centar za mlade, provode edukacije i programe zapošljavanja, a organizirali su i sajam poslovnih mogućnosti. Trenutno je naglasak na cjeloživotnom učenju, edukacijama i radionicama, a Petrušić ističe veliki interes ljudi.

“Vidljiv je učinak EU fondova pomoću kojih su, između ostalog, radionice i predavanja besplatni što stvara dodanu vrijednost. Potrebno je potaknuti sve ljude na aktivno sudjelovanje u životu lokalne zajednice. Promjene na tržištu rada konstantno se mijenjaju pa tako i interes, zato se važno prilagođavati. Stvaramo puno mladih kadrova koje educiramo za posao koji sutra možda neće postojati, no bez dodatnog usavršavanja nema napretka, a to naš Centar nudi; redovito radimo na lokalnom, regionalnom i širem području”, kazala je direktorica.

Stručno predavanje o EU fondovima kao mogućnosti financiranja održale su predavačice i predavači iz HAMAG-BICRO-a. Nina Marić predstavila je pregled otvorenih i planiranih natječaja za poduzetnike, Tomislav Milinović govorio je o ključnim točkama i najčešćim pogreškama u provedbi projekata, a Josipa Kutle Stepančić predstavila je zajmove i jamstva za ruralni razvoj. Na to se nadovezala Dragana Kosanović iz Euro Grant Konzaltinga koja je predstavila mjere ruralnog razvoja i postupak prijave na natječaj. Cijeli događaj zaokružen je obilaskom lokacije na kojoj se provodi projekt Nove vještine su moja šansa Centra za održivi razvoj, sufinanciran pomoću sredstava iz EU fondova.