Ana Fresl direktorica je tvrtke Projekt jednako razvoj (PJR) specijalizirane za edukaciju, savjetovanje, pripremu i provedbu EU projekata. Europskim se fondovima bavi više od 10 godina kroz rad u državnim institucijama na uspostavljanju i vođenju prvih programa i procedura u hrvatskom sustavu EU fondova te u PJR-u.  Njena tvrtka je do sada radila s 650 klijenata, o sustavu EU fondova educirali su preko 7.000 polaznika, unaprijedili su preko 400 projektnih ideja, samostalno razvili preko 80 projekata, klijentima omogućili 62,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava te savjetovali korisnike u provedbi 55 projekata. Ana Fresl je i predsjednica novoosnovane HUP Udruge profesionalaca u fondovima EU koja je osnovana zbog nejasnih dokumenata koji čine pravni okvir fondova i koji stvaraju pravnu nesigurnost kod korisnika.

Koliko zaposlenih ima u tvrtki i po čemu ste ˝najpoznatiji˝i najcjenjeniji? 

PJR tim trenutno čini 15 različitih profila stručnjaka, od stručnjaka za javnu nabavu, pravnika, do konzultanata za razvoj projekata, stručnjaka za strateški razvoj i evaluaciju te voditelja projekata. Naša najveća prednost je što smo dugo u ovom poslu, pri čemu je dio naših stručnjaka, poput mene, također sudjelovao u uspostavljanja sustava EU fondova u Hrvatskoj kroz rad u upravljačkim institucijama dugi niz godina. U tome vidimo i svoju prednost jer poznajemo način na koji funkcionira sustav te koja pravila i procedure je pritom važno poznavati. Posebno smo prepoznati u području javne nabave na EU projektima, pa smo tako radili na oko 280 dokumentacija javne nabave do sada. Zapravo pokrivamo cijeli proces upravljanja projektima, od traženja natječaja za klijente, preko razvoja projektnih prijedloga, podršci korisnicima u njihovoj provedbi te naposljetku i evaluacije. Uz to smo vrlo aktivni u jačanju kapaciteta ljudskih resursa u području EU fondova, a naš je praktični petodnevni program Akademije za provedbu projekata strukturnih fondova nadaleko poznat i prošli su ga zaista mnogi voditelji EU projekata.

Za koja područja vi najčešće pišete projekte za EU fondove? Koja su područja  unutar vaše stručnosti i interesa i zašto baš ta područja?

S obzirom da imam specifična znanja i iskustva u sektorskim područjima prekogranične suradnje, obrazovanja i zapošljavanja, s obzirom na moje iskustvo kao voditeljice odjela u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, gdje sam se bavila ovakvim projektima. Također je značajna količina mog iskustva u pripremi i provedbi projekata vezana uz projekte u području poduzetništva i povećanja konkurentnosti gospodarstva, kako sam u tom području se obrazovala i imam osobno iskustvo vođenja uspješne male savjetničke tvrtke.

S kojim ste se problemima i poteškoćama do sada najviše susreli prilikom raspisivanja i provedbe projekata?

Prilikom razvoja projekata klijenti često nisu ni svjesni da će projektnu ideju koju su zamislili morati „uklopiti“ u okvire natječaja na koji se prijavljuju. Natječaji propisuju uvjete prijave do detalja – od toga tko sve može biti prihvatljivi prijavitelj, koje su prihvatljive projektne aktivnosti, troškovi, kojim pokazateljima rezultata projekt mora doprinijeti, koji su uvjeti financiranja itd. Kada u to uklopimo i propisane prijavne obrasce koje je pritom potrebno ispuniti te pravila iz provedbe projekata s kojima bi svi koji prijavljuju projekt trebali biti upoznati, klijenti se suočavaju s manje slobode u razvoju svoje početne ideje nego što su originalno zamišljali. Zato je tu važna pomoć konzultanta koji će osigurati da projektna ideja bude konkurentna na natječaju istovremeno odgovarajući potrebama prijavitelja i da se uspije pripremiti na vrijeme. 

U provedbi projekata klijenti najviše problema imaju s provođenjem postupaka javne nabave koji su kompleksni i zahtijevaju stručna znanja. Kako su bespovratna sredstva EU fondova javni novac, ista se moraju i utrošiti sukladno načelima javne nabave. Prema velikom istraživanju koje smo proveli među korisnicima EU fondova, pogreške u provođenju postupaka javne nabave jedan su od najčešćih razloga povrata sredstava. Upravo je to razlog zašto se korisnici sve češće odlučuju za angažman vanjskog stručnjaka za javnu nabavu, a čiji se trošak uglavnom može financirati iz bespovratnih sredstava što je olakšavajući čimbenik koji smanjuje rizik provedbe.

Koliko ljudi radi na razvoju projekta kod Vas? Kakva je podjela rada i poslova?

PJR ima poseban odjel za razvoj projekata koji čini 7 osoba. U sklopu odjela djeluje Info centar koji spaja razvojne projektne ideje naših klijenata, ali i ostalih zainteresiranih potencijalnih klijenata sa relevantnim EU natječajima. Upravo za njih smo razvili uslugu PJR Spajalica koja omogućuje klijentima da se opuste i prepuste traženje prilika za financiranje svoje projektne ideje stručnjacima. Naime svatko se može obratiti PJR-u da mu besplatno procijeni potencijal za korištenje EU fondova te sukladno tomu da ponudu za korištenje usluge PJR Spajalice. Poslovi odjela za razvoj tako obuhvaćaju: davanje mišljenja davanje mišljenja klijentima i potencijalnim klijentima o sukladnosti projektnih ideja s konkretnim natječajima; unaprjeđenje kvalitete projektnih ideja; razradu strukture projekta, aktivnosti i proračuna; izradu cjelovitog ili dijela projektnog prijedloga; vođenje cjelokupnog procesa prijave na natječaj te uvođenje klijenata u osnovna pravila provedbe. Do sada smo našim klijentima omogućili dobivanje oko 62,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava, što potvrđuje kvalitetu našeg rada i posvećenost stvaranju konkurentnih projekata naših klijenata.

Koje su vaše preporuke poduzetnicima koji očekuju novac iz fondova? Kako si olakšati i izbjeći potencijalne probleme?

Svakako bih preporučila da prvo konkretiziraju svoju projektnu ideju: što je predmet ulaganja, koji je okvirni proračun, koje će mjerljive rezultate projekt ostvariti u kratkom i dugom roku, koji su potrebni resursi za njegovu provedbu i sl. Potom je potrebno potražiti natječaj na kojemu se to može financirati. Ukoliko trenutno ne postoje otvoreni natječaji za njih, dobro je proučiti primjere nekoliko dosadašnjih natječaja za poduzetnike jer dio dokumentacije za sličan najavljeni natječaj mogu pripremiti i prije objave (npr. opis poslovanja, reference tvrtke, organizacijsku strukturu, opis vlastitih financijskih kapaciteta itd.). PJR na svojoj web stranici  redovito objavljuje sažetke otvorenih natječaja kako bi svi zainteresirani mogli brzo i jednostavno provjeriti svoju prihvatljivost na pojedinom natječaju kao i mogućnosti financiranja koje se nude. Prijavitelji bi pritom trebali biti svjesni da svoju projektnu ideju ne mogu brzo realizirati te da su vezani rokovima definiranim u pojedinim natječajima, pa tako može proći do jedne godine od kada prijave projekt do trenutka kada on krene s provedbom. Također treba biti strpljiv u traženju bespovratnih sredstava odnosno uporan u prijavama na otvorene natječaje jer neće svaki projekt proći zbog toga što su interesi za financiranje svojih projekata veći od iznosa fondova koji su na raspolaganju. Preporučljivo je uložiti u svoje znanje o EU fondovima i poći na neku od edukacija u tom području.

Iz vašeg iskustva, jesu li uspješniji projekti koje kandidat sam raspiše ili preko konzultanata? Za koji je vjerojatnije da će dobiti sredstva? 

Teško je reći što je vjerojatnije jer sve ovisi o tome kakvo je iskustvo prijavitelja projekta odnosno koja stručna znanja posjeduje u području EU fondova. No čak i ako posjeduje svojevrsno iskustvo prijave i provedbe projekata, rijetke su organizacije koje imaju kapaciteta za svakodnevno praćenje prilika u natječajima, razumijevanje uvjeta u specifičnim natječajima te upoznavanje s kompleksnim uvjetima provedbe koji se često mijenjaju. Pojedini natječaj tako može sadržavati određene elemente koji zahtijevaju stručna znanja, poput utvrđivanja uvjeta za korištenje državnih potpora i određivanja veličine poduzeća s obzirom na povezana društva, a gdje prijavitelj često nije ni svjestan da se prijavljuje na natječaj na kojem nije prihvatljiv. Konzultantska pomoć je tada dodatno osiguranje da će razvijena projektna ideja biti konkurentna te da će se poštivati ne samo pravila prijave na natječaj već i uzeti u obzir sva pravila provedbe projekata koja je nužno poznavati prije prijave na natječaj. Naravno, prolaznost na natječaju ne ovisi samo o kvaliteti konzultantske pomoći, već i kapacitetima prijavitelja za provedbu projekta, informacijama koje će pružiti konzultantu prilikom razvoja projekta, očekivanim vlastitim rezultatima koje planira ostvariti predmetnim ulaganjem itd.

Koji vam je najzanimljiviji, najdraži projekt na kojem ste radili do sada? Opišite ga malo?

Zaista je to teško reći, jer imam iskustva na projektima privatnih, javnih i civilnih korisnika s temama i ciljevima koji nisu usporedivi. No mogu istaknuti Centar za posjetitelje „Ivanina kuća bajke“, projekt Turističke zajednice grada Ogulina, u čijoj sam provedbi intenzivno sudjelovala. Zahvaljujući tom projektu, Ogulin bi se, kao zavičaj bajke, trebao pozicionirati na turističkim kartama razvojem infrastrukture za kulturni turizam i povećanjem prihoda od turizma kojim bi se poticalo stvaranje novih malih i srednjih poduzeća. Cijela strategija bazirana je na činjenici da je u Ogulinu rođena Ivana Brlić-Mažuranić koja je u autobiografiji zapisala da je inspiraciju za Priče iz davnine pronašla upravo u ogulinskom kraju. Prekrasan uspješan projekt, a ako vas zanima zašto, posjetite s obiteljima „Ivaninu kuću bajke“.

Kako pomažete u provedbi projekta, koja je vaša uloga u tom segmentu?

Pružamo cjelovitu uslugu stručne podrške korisnicima u provedbi njihovih EU projekata. Imamo 55 klijenata koji koriste cjelovito ili djelomično ovu uslugu, koja može uključivati: uvođenje korisnika u provedbu projekata i njihove obveze, tumačenje ugovornih obveza, savjetovanje korisnika kako da ne pogriješe u pravilima, vođenje postupaka javne nabave, upravljanje promjenama projekta, financijsko upravljanje i izrada projektnih izvještaja, vođenje dokumentacije itd. Sam klijent definira gdje mu je potrebna pomoć u provedbi te sukladno tome krojimo našu uslugu provedbe. Kako se ova usluga u većini natječaja smatra prihvatljivim troškom projekta i financira dakle iz proračuna projekta, savjetujem baš svakome tko planira svoj projekt da si pomogne i omogući svoj projektu da ima iskusne stručnjake na raspolaganju. Ova usluga „čuva EU novce“, s obzirom da pobjedom na natječaju korisnik dobiva samo ugovor, a potvrdu koliko je zapravo „dobio“ EU sredstava korisnik dobiva tek na kraju kad sve troškove opravda. Istraživanja su pokazala da se prosječno do sada u EU fondovima 15% projektnog proračuna nije uspjelo potrošiti i/ili opravdati.

Za koje teme edukacija postoji najveći interes? 

Najveći je interes za edukacijama u području javne nabave i provedbe projekata. To dokazuje naše veliko istraživanje koje smo proveli među dosadašnjim korisnicima EU fondova u Hrvatskoj, pri čemu je u višestrukom odabiru tema, najveći broj ljudi, čak 58% je bilo zaokruženih odgovora da je potrebna dodatna edukacija u području javne nabave, a 46% korisnika vidi prostor za nadogradnju znanja i vještina iz područja provedbe projekta. I naše dosadašnje iskustvo rada s klijentima pokazalo nam je najveći interes za ovim temama pa je upravo to razlog zbog kojeg smo još 2011. godine pokrenuli stručni praktični program „PJR Akademije o provedbi projekata iz EU fondova“ u kojemu simuliramo iskustvo provedbe EU projekata. Ovaj program je kroz godine postao naš prepoznatljivi brand jer je petodnevna intenzivna edukacija isključivo praktična i s ciljem da polaznici kroz simulaciju dobiju svoje iskustvo.