Biljana Borzan, izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju”Od polja do stola“, održala je u srijedu u Zagrebu konferenciju o obveznim oznakama hranjivosti na prednjoj strani pakiranjima hrane i pića koje EU planira uvesti.

Naime, Europska komisija će 2022. godine predložiti jedinstveni sustav označavanja u svrhu boljeg informiranja građana i borbe protiv pretilosti. Od osam oznaka koje se trenutačno koriste u EU jedna je i hrvatska oznaka Živjeti zdravo.

Zasad 281 proizvod 26 tvrtki

“Zadali smo si cilj da do 2050. Europa bude klimatski neutralan kontinent, strategija Od polja do stola jedan je od temelja Zelenog plana, a uz to ona ima i zdravstvenu komponentu. U sljedećih deset godina način na koji proizvodimo hranu trebao bi se izmijeniti u potpunosti, od smanjenja upotrebe umjetnih gnojiva i pesticida do povećanja ekološke proizvodnje, a označavanje podrijetla hrane je tu ključno, baš kao i hranjiva vrijednost hrane.

Zbog nezdrave prehrane, uglavnom od srčanih bolesti i raka, u EU je 2017. godine umrlo više od 950.000 osoba, oko 16 milijuna ljudi ima narušeno zdravlje, a Hrvatska je u tome lošija od prosjeka.

Trenutačno u EU ima osam načina označavanja, a i mi imamo svog konja u utrci – jamstveni žig Živjeti zdravo. U ovom dijelu EU smo jedini koji idemo u tom smjeru i jedini koji prate zapadne zemlje”, objašnjava Borzan te poručuje kako je istraživanje Eurobarometra pokazalo da 82 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da treba postojati jedan logo koji signalizira da je hrana zdrava i održiva.

Kako tvrdi Borzan, potrošači na razini EU su sve zainteresiraniji za ovu temu, a neke EU zemlje to dodatno i potiču kod građana, primjerice u Belgiji je jedan od trgovačkih lanaca uveo sustav popusta za one koji biraju zdravo.

“Postoji visoka razina svijesti kod građana Unije, a to pokazuju i brojna istraživanja. Vjerujemo kako će ovo ujedno biti i poticaj proizvođačima da razmisle o reformulaciji proizvoda kako bi bili zdravstveno prihvatljiviji.

U praksi je to jednostavno, građani će prije birati proizvode s oznakama i imati veće povjerenje u njih. Razmišlja se o tome da se proizvode sa zemljopisnom oznakom izvornosti izuzme, ali isto tako i da proizvodi koji nisu iz EU nose oznaku”, ističe Borzan.

Hrvatski žig Živjeti zdravo jedan je od osam sustava oznaka koji se trenutačno na dobrovoljnoj bazi upotrebljavaju u EU, a dobiti ga mogu proizvodi iz devet kategorija uz izuzeće zaslađenih napitaka i grickalica.

Analiza proizvoda da bi dobili žig za proizvođače je besplatna i izdaje se na tri godine, a unutar toga razdoblja rade se i dodatne analize i provjere kvalitete tih proizvoda. Trenutačno ovaj žig ima 281 proizvod od 26 proizvođača, a na listi su i prehrambeni divovi poput Leda ili pak internih marki trgovačkog lanca Spar.

“Iako smo mi mali igrači u usporedbi s francuskim ili talijanskim jamstvenim žigom jedni smo od rijetkih koji su prepoznali važnost označavanja proizvoda i dali izbor potrošačima. Žig je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda, devet institucija je sudjelovalo u nastanku i za razliku od nekih zemalja, kod nas je žig inicirala Vlada, a ne udruge i to s ciljem osiguravanja pravilnije prehrane”, kaže dr. Sanja Musić Milanović, voditeljica projekta pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Prema zadnjim istraživanjima u Hrvatskoj je 57,4% odraslih čak 35% djece pretilo, a nakon pandemije, smatra Musić Milanović ove brojke bit će još poraznije.

“Ne ciljamo samo na potrošače već želimo da naš zeleni oblačić djeluje i na proizvođače. Kad stvorimo kritičnu masu proizvoda sa žigom koju će kupci radije kupovati to će biti pritisak na njih da reformuliraju proizvode”, poručuje Musić Milanović.

Teško mijenjanje navika

Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistkinja iz KBC Zagreb ističe kako su u usporedbi s ostakom EU naši podaci loši, jer čak 31% dječaka i 20% djevojčica je pretilo.

“U doba lockdowna smo proveli istraživanje prehrambenih navika na 4000 ispitanika, očekivali smo bolje rezultate, ali navike se teško mijenjaju. Osim povećane konzumacije soli, šećera i masti vidljiv je problem s konzumacijom alkohola, premala konzumacija ribe i povrće, a potrebno je i očuvanje tradicijske okosnice mediteranske prehrane”, ističe Vranešić Bender.

Da prehrambeni sektor ima utjecaj na oblikovanje zdravijih životnih navika potrošača smatra i Koraljka Novina Brkić, nutricionistica iz Nestléa.

“Kao proizvođači moramo reagirati i biti odgovorni, ali postepeno uvoditi promjene jer će naglo smanjenje šećera, soli ili masnoće potrošači prepoznati i neće više kupovati neki proizvod”, poručuje Novina Brkić.