Apel HUP-a Vladi da umjesto uvođenja poreza na ekstra dobit sjedne za stol s poduzetnicima i razgovara o mjerama za ublažavanje krize privukao je veliku pozornost, jer poslodavačka udruga iznosi dramatične informacije kako su hrvatskim kompanijama u velikoj mjeri zaustavljene narudžbe u Njemačkoj.

Isti je, kažu, scenarij i s poslovima u Austriji i Italiji, te ostalim europskim zemljama. U HUP-u smo zatražili detaljnije informacije o kojim se tvrtkama i sektorima radi, tko je ostao bez poslova na najvažnijim izvoznim tržištima, jer mnoge je iznenadio takav istup glavne direktorice HUP-a Irene Weber, pa čak i neke HUP-ove članove koji posluju na tim tržištima i, kažu, nisu se suočili s takvim problemima. Iako se posvuda osjeća usporavanje gospodarstva i smanjenje potražnje…

Najugroženije industrije
Prema informacijama koje smo dobili u HUP-u, apelirali su temeljem informacija dobivenih iz izravne komunikacije s članicama, a u tijeku je i anketa koja je već do sada potvrđuje loš trend zaustavljanja poslova na glavnim izvoznim tržištima.

”Pred nama je kriza u svim najvećim trgovinskim partnerima, a prve posljedice već se vide u domaćem gospodarstvu. Narudžbe se otkazuju u svim sektorima, a naročito je ugrožena prerađivačka industrija, gdje neke članice bilježe potpuni zastoj narudžbi.

Anketa među članicama HUP-a pokazala je da se narudžbe otkazuju iz Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije pa i Švicarske. Već sada za narednih se šest mjeseci bilježi pad od 40 posto u narudžbama, a postoje i primjeri gdje je pad 80 posto. Dio članova prijavljuje i potpuni zastoj narudžbi”, stoji u odgovoru iz HUP-a, u kojem jučer još nisu mogli otkriti i o kojim se tvrtkama konkretno radi.

Što se sektora tiče, podsjećaju da je su na području Europske Unije i Njemačke najviše pogođeni automobilska industrija, te kemijska industrija, proizvodnja građevinskih materijala i proizvodnja trajnih potrošačkih dobara.

”Po tome možemo pretpostaviti da bi kriza na tržištima trgovačkih partnera mogla najviše pogoditi metalnu industriju, proizvodnju tekstila, građevinskog materijala, ali i IT obrti kojima tehnološke tvrtke otkazuju suradnju, jer i same otpuštaju oko 10 posto svoje radne snage”, dodaju u HUP-u, te rezoniraju da baš ti podaci pokazuju da za sada nije vrijeme za eksperimentalni porez jer on dodatno podiže neizvjesnost za poslovnu zajednicu.

Upit o iznenadnim prekidima ugovorenih i novih poslova uputili smo i HGK-u, u kojem nam je kratko rečeno da u ovom trenutku ne raspolažu preciznijim podacima o takvim slučajevima. Raspoloženje potrošača pogoršava se u cijeloj EU, posebno na našim glavnim izvoznim, ali i emitivnim tržištima su se “ohladili” i stišću remen i vidljivo je da sve više štede i odgađaju kupovine za druga vremena.

To će sve, naravno, zabrinuti i hrvatski turistički sektor, kojemu je, primjerice, ove godine broj njemačkih turista porastao za 19 posto, a talijanskih, koji su se nakon nekoliko godina počeli vraćati na naš Jadran, čak za 114 posto.

Nelogičnosti u istupu
No, i u Njemačkoj u industrijskom sektoru strahuju da će ih visoka cijena energenata i struje oslabiti i uzrokovati im dodatne negativne trendove, a pojedini tamošnji analitičari čak procjenjuju da bi to moglo dovesti i do preseljavanja čitavih industrijskih pogona u “jeftinije” zemlje, među kojima je i Hrvatska, čija je prednost u odnosu na neke druge zemlje u tome što je energetski stabilnija i nije blizu trenutnih ratnih događanja.

Iako nitko ne dovodi u pitanje činjenicu da se poslovanja trenutno odvijaju u nepredvidivim uvjetima i da je poslove sve teže dobiti ili očuvati, HUP-ov istup ima i nelogičnosti jer se veliki problem gubitka poslova pojedinih tvrtki i sektora dovodi u vezu s plaćanjem poreza na ekstra dobit, kojim najveći broj tih tvrtki ionako neće biti obuhvaćen.