Ne tako davno vijesti i/li informacije o trezorskim zapisima bile su više-manje rezervirane za financijaše. I izdanja državnih obveznica medijski su, barem u kontekstu šire javnosti, bila zanimljiva mahom tek kao ilustracija razmjera državnih zaduženja.
No, stvari su se promijenile otkako je Vlada prošle godine odlučila i građanima omogućiti sudjelovanje u svojim operacijama financiranja, najprije izdanjem tzv. narodne obveznice početkom lanjskog ožujka, a potom u studenome i prvom ponudom “narodnih” trezorskih zapisa (TZ). Ovaj tjedan krenula je i nova runda ponude TZ-a, a do kraja ožujka očekuje se i nova narodna obveznica.
Priliku da ulaganjem u te instrumente državnog duga ostvare bolju kamatu od onih na bankovna oročenja lani su iskoristili deseci tisuća građana. Oko 44,7 tisuća uložilo ih je u obveznicu, a 36,6 tisuća u TZ. Za oko 27 tisuća osoba to je bilo i prvo ulaganje na tržištu vrijednosnih papira, tj. prethodno nisu imale račun u Središnjem klirinško-depozitarnom društvu.
3,75 posto godišnja je kamatna stopa na trezorce ročnosti tri mjeseca
U tim debitantskim izdanjima namijenjenim “retailu” Ministarstvo financija prihvatilo je ukupnu iskazanu potražnju – 1,35 milijuna eura za obveznice i 1 mlrd. za trezorce. Za ulaganje su se uglavnom odlučivali “tipični štediše”, u velikoj mjeri stariji od 50 godina. Tako su postavljene i računice: godišnja kamata na lanjsku dvogodišnju obveznicu bila je 3,65 posto, a u to vrijeme prosječna kamata na oročenja još uvijek je bila neznatno iznad “nule”.
Iako su se do izdanja narodnog TZ-a i banke ipak odmakle od nultih kamata – prosječne na nova kratkoročna oročenja dosegnule su u studenome 2,4 posto – trezorac je opet nudio više – 3,75 posto. Usto, dohoci od kamata na državni dug ne podliježu oporezivanju, za razliku od onih na depozite, na koje se od ove godine obračunava porez po stopi od 12 posto (donedavno 10%).
Na novo izdanje TZ-a godišnja je kamatna stopa utvrđena na 3,75 posto za onaj ročnosti tri mjeseca, a jednogodišnji se upisuje uz nešto nižih 3,65 posto. Tržišni prinosi za jednogodišnja dospijeća trenutno su viši od toga za 0,2-0,3 postotna boda.
Inače, tržišta i dalje karakteriziraju viši prinosi na kraće rokove. Tako se npr. na obveznice dospijeća dvije godine, na koliko su bile izdane prve narodne obveznice, i to uz 3,65 posto godišnje kamate, prinosi trenutno kreću nešto ispod 3,2 posto. To je oko 0,4 posto niže nego u vrijeme lanjskog izdanja prije nepunih godinu dana. Za dug ročnosti tri godine, pak tržišni prinosi trenutno su nešto ispod 3,1 posto. Kad je riječ o novoj narodnoj obveznici, još se ne zna ni ciljani iznos ni rok izdanja na koji će ići Ministarstvo financija.
U svakom slučaju, i u nizu drugih europskih zemalja državne obveznice za građane lani su postale jako popularna roba jer su rastući prinosi potaknuti povećanjima referentnih kamata potencirali privlačnost ulaganja u državni dug u odnosu na bankovna oročenja. Na veće okretanje građanima vlade je potaknulo i ECB-ovo postupno smanjenje portfelja programa kupnje vrijednosnih papira (Eurosustav više ne reinvestira dospjele glavnice).
U eri niskih kamata državni dug teško bi izazvao značajniji interes tzv. retail investitora, pa se njihovo veće participiranje u stručnim krugovima sagledava i s aspekta potencijalnih rizika refinanciranja. Međutim, ako je suditi prema očekivanjima u vezi s referentnim kamatama ECB-a, tržišni prinosi ostat će povišeni još neko vrijeme. Osim toga, u većini država eurozone stanovništvo ipak nema preveliku ulogu na tržištu državnog duga.
U tom smislu ističe se Italija u kojoj je lani udjel građana porastao sa 6 na 13,5 posto, a nakon rekordnog rujanskog plasmana državnih obveznica i u Belgiji je taj udjel dosegnuo relativno značajnih pet posto.
