Prodaja drvne sirovine koju provode Hrvatske šume uvijek prati nezadovoljstvo i zahtjev za pravednijom raspodjelom, no uglavnom su u prvim redovima velike tvrtke kojima kronično nedostaje kvalitetno drvo.

Mali proizvođači jednako su nezadovoljni, no njihov apel rijetko dopire u javnost. Zbog toga su se okupili kroz Sekciju drvoprerađivača pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, kojoj je na nedavnoj konstituirajućoj skupštini za predsjednicu izabrana Ksenija Kolarević, te zajednički namjeravaju sjesti za stol s Hrvatskim šumama i razgovarati o osiguranju potrebne sirovine za obrtnike.

Velike prilike
Dodatno će prezentaciji njihovih stavova i zahtjeva pridonijeti i javna rasprava o prijedlogu odluke o načinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata u ovoj godini, koja je u tijeku. Do predviđenog roka početkom veljače obrtnici će preko HOK-a iznijeti svoja stajališta, a ona će polaziti od toga da je kroz preraspodjelu količina i bolje iskorištenje moguće osigurati dodatne količine drva za obrtnike.

Većina obrtnika drvoprerađivača koji imaju sklopljene ugovore s Hrvatskim šumama nisu zadovoljni količinama koje dobivaju kroz postojeći sustav jer im one ne pokrivaju potrebe za poslovanje i daljnji razvoj. “Na raspolaganju su nam brojni fondovi za razvojne projekte, ali kako se ozbiljno može javiti za ta sredstva onaj tko ne računa na sirovinu”, ističe Ksenija Kolarević.

Činjenica da se otvara javnu raspravu o planu raspodjele drva za ovu godinu potaknula je nadu da će se njihov problem uzeti u razmatranje, jer, kaže, prilika za obrtnike u ovoj niši je velika. Europski kriteriji i okretanje zelenim standardima povećava potražnju za drvom i drvnim proizvodima, te prostora za rad i napredak ne manjka, već samo sirovine.

Jedna od opcija jest bolja iskorištenost drvnog ostatka, koji za određene prerađivače može predstavljati rješenje, jer se iz jednog dijela može izvući još dodatne vrijednosti, kaže Ksenija Kolarević, nabrajajući kako obrtnici drvoprerađivači posluju u raznim poslovima, od pilana za građevinsku djelatnost do proizvodnje drvene ambalaže, ploča, panela i cjepanica.

Važna su karika ne samo za domaće tržište, nego i izvoz. Ambalažeri, primjerice, imaju značajan izravan izvoz, no njihovi su proizvodi neizostavna karika za ostale izvoznike i logistički lanac, jer mnogi izvozni proizvodi ne mogu se transportirati bez drvene ambalaže, primjerice prehrambeni proizvodi.

Broj obrtnika drvoprerađivača koji u Hrvatskim šumama nabavljaju sirovinu nije mali, štoviše, Ksenija Kolarević ističe kako je od 600-tinjak ugovaratelja njih oko 400 iz redova obrtnika, no do sada su nastupali pojedinačno i neorganizirano.

Krajem ovog tjedna drvoprerađivači će održati najprije sastanak s novim predsjednikom HOK-a Daliborom Kratohvilom i upoznati ga s problematikom i mogućim rješenjima, kako bi preko HOK-a dalje snažno lobirali kod Hrvatskih šuma.

Činjenicu da Hrvatske šume imaju zadanu količinu koju moraju raspodijeliti i da puno veći dio kolača dobiju veliki igrači, u redovima obrtnika zapravo ne drže glavnim problemom. Važno je, kaže, utvrditi najbolji način iskorištenja sirovine.

Zajedno su jači
“Mi nismo na suprotnim stranama, samo su oni bolje organizirani, jer te tvrtke imaju menadžere i ljude koji rade na tomu, mogu se povezati i zajedno nastupati oko svojih interesa. Obrtnici sve obavljaju sami, oni između birokratskih prepreka s kojima se svakodnevno susreću u radu, moraju sami tražiti i zaključivati svoje poslove kako bi osigurali plaće za zaposlene i sami ne mogu nastupiti pred Hrvatskim šumama i nadležnom ministarstvu objašnjavati svoje potrebe.

Zbog toga je i došlo do osnivanja Sekcije”, objašnjava predsjednica Sekcije drvoprerađivača HOK-a, koji za iznošenje svojih zahtjeva traže i sastanak s novom Upravom Hrvatskih šuma, na čelu s Nedjeljkom Dujićem.