Poduzetnici trebaju biti spremni na promjene u svojoj konkurentnosti i stavu s kojim nastupaju na tržištu.
Ovom se porukom Igor Benaković, stručnjak za restrukturiranje, osvrnuo na tektonske promjene koje u 2015. donosi Stečajni zakon. Uz poznati prelazak predstečajeva u sudsku nadležnost i zeleno svjetlo za restrukturiranje i nastavak poslovanja u stečaju, prelomljena su još tri važna rješenja, a naročito bode oči velika novost – uvođenje automatskog stečaja. Fina bi, po novome, inicirala, i to po službenoj dužnosti, stečaj dužnika nakon 120 dana njegove blokade. Banke, poslovično najveći razlučni vjerovnici, izgubile bi važnu ovlast. U ovršnim postupcima one danas same prodaju imovinu stečjanog dužnika na kojoj imaju hipoteku (kamate i vrijeme rade u njihovu korist).
Po novome, prodaju bi preuzeo stečajni sud. Mehanizmom za zaštitu vjerovnika od preglasavanja u predstečaju, treća važna novost, jamčit će se pravo na naplatu 90% utvrđene tražbine u roku od 2 godine vjerovnicima koji se protive planu. O učincima novih pravila biti će više riječi na skupovima koji kreću u organizaciji Ministarstva pravosuđa (MP), no već je jasno da će nova pravila krojiti nove odnose na tržištu, pri čemu restrukturiranje u predstečaju više neće biti lagan izazov, štoviše, postat će privilegij rijetkih, dok će novi stečajevi biti u porastu. Član Radne skupine MP-a za stečajne promjene – odvjetnik Mićo Ljubenko, inače zagovornik automatskog pokretanja stečaja, potvrdio je da bi Stečajni zakon trebao prvi put riješiti ključni problem stečajeva – njihovo prekasno pokretanje.
Iz tog problema, kaže, dalje su se generirale posljedice – dugo trajanje, sporni odnosi i parnice, veliki broj vjerovnika te mala vrijednost slobodne imovine. Po njemu, zbog prekasnog pokretanja stečaja u pravilu nije bilo niti moguće sačuvati poslovanje u stečaju kako bi se izbjegla likvidacija dužnika. Preuzme li preko Fine država ovu ulogu 'čistača tržišta', u stečaju će završiti subjekti koji nisu sposobni ispunjavati obveze. Izlaz je u restrukturanju u predstečaju (moguće je i na prijedlog vjerovnika uz pristanak dužnika), a s blokiranim računom više neće moći 'vječno' poslovati, što se godinama toleriralo.
Za izbacivanje s tržišta, po tadašnjem zakonu o platnom prometu, godinama je bilo zaduženo Ministarstvo financija, no ovlast nije konzumiralo uz izliku da nema novca za financiranje prethodnog postupka. No, sad je rješenje nađeno: novcem dužnika financirat će se troškovi otvaranja njegova stečaja i čim on upadne u blokadu Fina će ustegnuti sredstva za slučaj eventualnog stečaja.
Novosti Stečajnog zakona koje će protresti tržište
1 Uvodi se automatski stečaj: nakon 120 dana blokade računa, ako nije zatražen predstečaj, Fina predlaže otvaranje stečaja
2 Razlučni vjerovnici gube ovlast da sami prodaju imovinu stečajnog dužnika na kojoj imaju razlučna prava u ovršnom postupku
3 Vjerovniku koji je protiv predstečajnog plana zajamčena je naplata 90% tražbine u roku od dvije godine
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Treća točka nakon samo pola minute nudi toliko kombinacija da više neće samo veliki u predstečajnima proalzitibolje na račun države i malih nego će i mali početi petljati
Uključite se u raspravu