Hrvatska gospodarska komora (HGK) je jedna od najdigitaliziranijih javnih institucija, a na tom tragu je jučer u HGK predstavljen i završetak projekta Digitalna komora. Radi se o 28,7 milijuna kuna vrijednom projektu digitalizacije koji je s 85% sredstava sufinancirala EU.

Digitalna komora, odnosno portal digitalnakomora.hr., trenutačno imaju registriranih 25.000 korisnika, kojima je besplatno dostupno osam e-usluga, a do kraja godine su planirane još dvije nove usluge. Kako je na prezentaciji istaknuo Luka Burilović, predsjednik HGK, do kraja godine se očekuje bar 50.000 korisnika.

“Ako je itko prije korona krize bio skeptičan o tome koliko je važna digitalizacija, ovi posljednji mjeseci sigurno su odagnali sve sumnje. HGK je to prepoznala na vrijeme pa smo prije tri godine krenuli s digitalnom transformacijom i tako postali prva digitalizirana institucija u Hrvatskoj. Kroz realizaciju projekta Digitalna komora promijenili smo vlastite poslovne procese, educirali zaposlenike i stekli vrijedna nova znanja koja namjeravamo dijeliti s drugima. Cilj nam je potaknuti članice i druge institucije da se digitalno transformiraju jer je to jedini put do globalne konkurentnosti”, istaknuo je Burilović.

Dodao je da je digitalizacija jedini put do globalne konkurentnosti. Potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš je naglasio da se komercijalna vrijednost svih funkcionalnosti koje se pružaju članicama oko 10.000 kuna po korisniku.

“Vjerujem da smo kroz projekt uspjeli dati jasnu i kvalitetnu dodanu vrijednost svakoj našoj članici. Ključni motiv i ideja vodilja nam je bila individualizirani pristup svakoj članici, tako je platforma i koncipirana, da možete koristiti baš ono što vama treba”, pojasnio je Radoš, najavivši da će do kraja godine kroz Digitalnu komoru biti dostupne još dvije nove funkcionalnosti: e-ured i platforma za organizaciju online sajmova i konferencija namijenjena i građanima i znanstvenoj zajednici.

Mirjana Samardžić Novoselec, članica Uprave u tvrtki Apsolon koja je radila na projektu naglasila je kako digitalna transformacija više nije izbor nego nužnost, naročito za javni sektor.

“Hrvatska gospodarska komora je perjanica u cjelovitom procesu digitalne transformacije što se tiče domaćih institucija. U idućoj financijskoj perspektivi će EK inzistirati na digitalizaciji javnog sektora i mislim da će naša Vlada i ministarstva ići u tom smjeru, a HGK im može biti izvrstan primjer”, kazala je, dodavši da je Apsolon prije rada na Digitalnoj komori analizirao digitalnu spremnost 300-tinjak domaćih tvrtki, što im je bilo iznimno korisno jer su znali koje su potrebe hrvatskoga gospodarstva.

“Bilo nam je izazovno, a najdragocjenije što smo napravili je edukacija zaposlenika Komore koji su sad spremni nastaviti raditi jer ovaj posao zapravo nikad ne završava. Sad treba vidjeti kako reagiraju članice i što im još treba, baš zato je edukacija ljudi važni, jer će oni voditi taj proces”, smatra Samardžić Novosel. Sanja Šimić, direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj HGK istakla je da im fokus bio na bržoj i efikasnijoj komunikaciji s članicama.

“Sad su im sve naše usluge dostupne online, mogu se uključiti, pratiti rad naših udruženja i zajednica, povezati se s izvorima financiranja za različite sektore, izraditi cijeli poslovni plan i dobiti savjete naših zaposlenika o svim temama koje ih zanimaju. To je velika prednost za naše korisnike, posebno one male, koji inače nemaju velika sredstva za izdvojiti za ovakve alate i analize. Nadam se da ćemo i mi od njih dobiti inpute za daljnji razvoj”, rekla je Šimić, uz napomenu kako želi da Digitalna komora postane jezgra ekosustava koji će okupljati poslovnu i akademsku zajednicu, ali i novinare.

Predsjednik Uprave IN2 grupe Nikica Škunca je izjavio kako im je u radu na platformi najveći izazov bila veličina sustava te da su morali u kratkom vremenu posložiti softver, povezati sustave i educirati internu javnost.