Pandemija je u zadnje dvije godine poremetila gotovo sve segmente gospodarstva i društva, a posebice je u pitanje došla mobilnost, bilo robe ili ljudi, te su tvrtke koje posluju u segmentu prometa i logistike bile snažno pogođene.

To pokazuju i podaci Top 505 liste. Za razliku od ostalih sektora gospodarstva, za ovaj je karakteristično da je većina tvrtki u sektorskom Top 10 u javnom vlasništvu, dok su privatni igrači uglavnom manji i rjeđi nego što je to u nekim drugim segmentima. Prvi nalet korone je 2020. su posebno osjetila Hrvatske autoceste koje su, zbog izostanka turističke sezone i općeg zatvaranja, imale pad od 30 posto, no već lani je došlo do oporavka te je 2021. završena s 2,44 milijarde kuna, više nego rekordne 2019., što ovu tvrtku stavlja na lidersku sektorsku poziciju.

Rezultat je dijelom i zasluga sinergije HAC-a i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ), tvrtki spojenih u jednu krajem 2019. Trenutno HAC pod upravljanjem ima 1122,6 km autocesta, a od čega je u prometu 1115,5 km.

”Ukupni prihodi u 2021. veći su 4,8 posto u odnosu na planirane, odnosno 52,4% u usporedbi s prethodnom godinom kao rezultat rasta prihoda od naplate cestarine, što je povezano s pripajanjem ARZ, ali i postepenom normalizacijom prometovanja u uvjetima pandemije. Ukupni rashodi su s 2,14 milijardi kuna 1,2 posto veći od plana, a u odnosu na 2020. rastu za 33,3 posto, najvećim dijelom radi rasta troška amortizacije Javnog dobra do kojeg je došlo prijenosom cjelokupne imovine pripojenog društva.

U 2021. prihod od naknade iz trošarina za HAC iznosi 526 milijuna kuna, što je 11,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu”, ističu iz HAC-a kojem je na čelu Boris Huzjan. Lani je od cestarina naplaćeno ukupno 2,28 milijardi kuna, 71,4 posto više nego u godini ranije kada je to iznosilo 1,33 milijarde. Hrvatskim autocestama je prošlo ukupno 53,04 milijuna automobila, dok je godinu prije bilo ukupno 31,3 milijuna vozila.

HAC čeka velika modernizacija sustava naplate nakon koje će kilometarske kolone i višesatna čekanja na naplatnim kućicama postati prošlost. U planu je da do 2024. zaživi elektronski sustav naplate (ENC) na području cijele Hrvatske, a intencija je da taj sustav bude jedinstven za cijelo područje Europske unije.

”ENC-ova u konačnosti neće biti, tj. neće biti naplatnih kućica na autocesti. To znači da će se vozila registrirati na drugi način, snimanjem kamere registracije vozila i onda će se s ENC-a novac skidati automatski, neće biti zastoja, dodatnog zagađenja koje nastaje na tim lokacijama. Cilj je da se cijela Hrvatska, pa i EU uvežu u takav sustav”, kazao je nedavno Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Dodao je Mihotić kako će ENC biti uveden u cijeloj državi, sredstva će se raspodjeljivati temeljem registracije vozila koji prolaze određenim dijelom autoceste i postotno tome upravitelj autoceste dobit će svoj dio. Sredstva za uvođenje ENC-a, dodao je, osigurana su u NPOO-u, a riječ je o 500 milijuna kuna.

HAC je nedavno predstavio projekt kojim želi riješiti problem starih i zapuštenih objekata, motela i bungalova na A3 koji su dugo izvan funkcije, u ruševnom stanju i po ocjeni HAC-a predstavljaju opasnost za okoliš i sigurnost korisnika odmarališta.

Njihovo uklanjanje dio je šireg projekta revitalizacije i uređenja mreže odmorišta i pratećih uslužnih objekata duž cijelog pravca prema srpskoj granici. Projekt revitalizacije obuhvaća 30-ak lokacija odmorišta, a investicija koju HAC financira iz vlastitih izvora i namjerava dovršiti do lipnja 2026., vrijedna je ukupno 263 milijuna kuna.

Zelena tranzicija

Hrvatska pošta godinama drži drugo mjesto liste najvećih tvrtki po prihodu iz segmenta logističkih i prometnih poduzeće, a 2020. je čak zauzela i lidersku poziciju. Lani je imala prihod od 1,77 milijardi kuna, što je minimalni rast u odnosu na 2020. s 1,7 milijardi. Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte, kojem je na proljeće potvrđen drugi mandat, ističe da su se oni pandemiji jako dobro snašli te da konstantno rade na modernizaciji.

”Situacije poput pandemije i potresa pojavile su se naglo i poslovanje smo morali prilagoditi brzo i u hodu, doslovno preko noći. Ovdje moram istaknuti radnike Hrvatske pošte koji u posljednje dvije godine, unatoč brojnim izazovnim situacijama, nisu stali s dostavom ni jedan dan i nastavili su povezivati Hrvatsku kad je bilo najteže.

Vjerujem da smo kao tvrtka danas mnogo otporniji nego prije nekoliko godina. Dođe li do nekih novih turbulencija, siguran sam da ćemo i njih uspješno prebroditi. Ono što mogu sa sigurnošću prognozirati je da će Pošta nastaviti sa zelenom tranzicijom koju ćemo maksimalno proširiti na sve segmente poslovanja.

Uz Finsku poštu jedina smo pošta koja je potpisnica inicijative Climate Pledge, međunarodne zajednice tvrtki i organizacija koju su 2019. osnovale tvrtke Amazon i Global Optimism. Cilj je ambiciozan – posvećivanje postizanju nulte stope emisije ugljika do 2040. – 10 godina prije cilja postavljenog Pariškim sporazumom.

To planiramo postići širenjem zelenog voznog parka koji trenutno broji više od 200 vozila. Ove godine nabavit ćemo još 150 električnih vozila i postaviti 90 punionica, a korisnike ćemo nastaviti poticati na korištenje paketomata, našeg novog i zelenog dostavnog kanala”, kazao nam je Čulo. Iz HP-a naglašavaju da je velik dio njihovih usluga digitaliziran i to je smjer u kojem će se tvrtka nastaviti razvijati. “

Zakoračili smo i u neke nove i popularne tehnološke trendove poput blockchaina i kriptovaluta. Naša tri izdanja kriptomarke pokazuju da smo u tijeku sa trendovima, a u poštanskim uredima možete kupiti ili prodati kriptovalute. Sa svime što smo dosad postigli na polju digitalizacije stvorili smo kvalitetan temelj za daljnji razvoj i ulaganja kako bi Pošta postala i ostala lider na tržištu”, navodi Ivan Čulo.

Osim digitalizacije, u Pošti sve veći naglasak stavljaju i na automatizaciju. “Uzmite za primjer naše paketomate. Kroz automatizaciju i digitalizaciju naš novi dostavni kanal maksimalno smo prilagodili korisniku koji paket može preuzeti ili poslati u bilo koje doba, sedam dana u tjednu. Korisnik pakete za vrijeme transporta može i preusmjeravati na paketomat ili neku drugu lokaciju koja mu više odgovara. Kroz automatizaciju i novu tehnologiju značajno smo proširili naše kapacitete i zahvaljujući tome spremno smo dočekali veliki rast paketnog poslovanja na kojeg je najviše utjecala pandemija.

Tehnologija u tom smislu ne zamjenjuje naše radnike, nego im služi kao alat u ostvarivanju ciljeva i povezivanju svih krajeva Hrvatske”, navode iz Hrvatske pošte u kojoj su već počeli testirati i dronove kao budući kanal za dostavu pošiljki.

Najveći infrastrukturni projekt

HŽ Infrastruktura, javna kompanija odgovorna za upravljanje i izgradnju čitave željezničke mreže u našoj zemlji lani je imala prihod od 1,27 milijardi kuna, što je blagi rast u odnosu na godinu prije. Ivan Kršić, predsjednik Uprave, navodi da su unatoč tome što su u prethodne dvije godine zbog korona krize morali prilagoditi dinamiku provedbe infrastrukturnih projekata, vrlo zadovoljni time što su ostvarili velik dio zadanih ciljeva za poslovnu 2021. godinu.

”Radovi na trenutačno najvećemu infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj, rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, dodatno će se intenzivirati kroz 2022. Nastavljamo s radovima na dionici od Dugog Sela do Križevaca, a tu je dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac čija vrijednost modernizacije i izgradnje je veća od one na Pelješkom mostu.

Ove godine planiramo završiti nadogradnju i elektrifikaciju pruge Vinkovci – Vukovar, kao i na obnovi pruge od Savskog Marofa do zagrebačkoga Zapadnog kolodvora. Projekti koje provodimo zahtjevni su i višegodišnji. Svjesni smo njihove kompleksnosti, no u revitalizaciju cjelokupne željezničke mreže duboko smo zakoračili i od nje ne odustajemo kao ni od prilike da uz pomoć bespovratnih europskih sredstava nastavimo raditi na stvaranju brze, sigurne i ekonomski konkurentne prometne usluge.

Većina naših infrastrukturnih projekata vezana je uz rekonstrukciju postojeće i gradnju nove željezničke infrastrukture na koridorima RH1 i RH2. U fazi projektiranja su projekti vrijedni četiri milijarde eura, u postupku javne nabave za radove projekti u vrijednosti dodatnih 550 milijuna eura, dok vrijednost radova koji su u tijeku u ovome trenutku iznosi 850 milijuna eura”, kazao je Kršić.

Zagrebački električni tramvaj (ZET) je jedan od najvećih prijevoznika u zemlji, a njegova flota od 475 autobusa prosječne starosti 11 godina, 266 tramvajskih vozila, od čega 142 niskopodnih, te 31 vozila za prijevoz osoba s invaliditetom zaista je impozantna. Dodamo li da ZET upravlja i Uspinjačom te Sljemenskom žičarom, jasno je o koliko velikom sustavu s 3753 radnika se radi.

Vozila ZET-a čak tri puta dnevno “obiđu ekvator”, a godišnje 109 puta prijeđu put do Mjeseca i natrag. U 2021. godini ZET je ostvario prihod od 1,25 milijardi kuna, što je blagi rast u odnosu na 1,19 milijardi u godini prije. O modernizaciji ZET-a se govori stalno, a pomaci su minimalni, uglavnom zbog nedostatka financija i činjenice da je ZET zbog svoje važne javne uloge uglavnom orijentiran više na potrebe građana nego na profitabilnost.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević je u nekoliko navrata kazao da se modernizacija voznog parka, ali i pružne mreže, može napraviti samo u suradnji u državom te uz korištenje EU novca zbog veličine investicije koje nadaleko nadmašuje gradske financije. No, manji projekti su realizirani ili se planiraju. Jedan od takvih je modernizacija i nadogradnje sustava za nadzor i upravljanje prometom gdje ZET testira nove ekrane koji će putnicima olakšati snalaženje.

”Zasloni će sadržavati grafički prikaz stajališta na trasi, kao i prikaz vremena potrebnog vozilu da dođe do sljedećeg stajališta ili do krajnjeg odredišta. Pri dolasku na iduće stajalište prikazuje se informacija o drugim linijama koje koriste to stajalište, druge tramvajske i autobusne linije. Putnici će imati informaciju o mogućnostima daljnjega presjedanja”, rekao je glasnogovornik ZET-a Domagoj Zeba. Ekrani će pružati i informacije o stanju u prometu, primjerice kada zbog nesreće promet bude preusmjeren. Takvu ideju pozdravljaju i putnici. Svakog dana testira se na različitim trasama.

Stalno reinvestiranje

Na 5. mjestu Top 10 liste najvećih logističkih i prometnih tvrtki je tvrtka Bina-Istra koja upravlja Istarskim ipsilonom. Lanjski prihod im je bio 994 milijuna kuna, što zbog jednokratnih stavki u prethodnom razdoblju manje nego u 2020. kad je to bilo 1,15 milijardi kuna. Da je Istarski ipsilon ključna infrastruktura za razvoj turizma i gospodarstva Istre potvrđuju podaci od 10 milijuna vozila godišnje te ljetnim špicama od preko 60.000 vozila u jednom danu duž cijele cestovne mreže.

Od početka izgradnje, u projekt je uloženo 600 milijuna eura, dok se za program održavanja izdvaja čak 85 milijuna kuna godišnje. Dovršetkom prve faze projekta, osigurana je povezanost Pule s Umagom i Rijekom. Druga faza realizirana je u rekordom roku od dvije i pol godine a okončana je puštanjem u promet prvih 100 km autoceste u Istri.

Zadnja faza projekta predviđa pretvaranje zadnjih kilometra Ipsilona u autocestu te drugu cijev tunela Učka, čime će autocestom biti spojen pravac od Pule do Rijeke. Radovi, vrijedni 200 milijuna eura, na probijanju druge cijevi tunela Učka su upravo u tijeku.

Alaca je najveća logističko-distribucijska tvrtka u Hrvatskoj koja je lani ostvarila prihod od 941 milijun kuna, osam milijuna manje nego u 2020. Alca, sa sjedištem u Zagrebu, a preko centralnog logističkog skladišta u Svetoj Heleni i regionalnih skladišta u Kukuzovcu (Sinj) i Pleternici (Slavoniji) distribuira proizvode široke potrošnje poznatih svjetskih robnih marki.

”Jedna od osnovnih strateških postavki je stalno reinvestiranje dobiti u kompaniju, te stalni rast imovine koji kompaniji daje mogućnosti stabilnog poslovanja i održivog rasta i razvoja. Vjerujemo da se naš uspjeh temelji na jedinstvenim prednostima koje nudimo našim partnerima. Poznavanje cijelog lanca opskrbe, veliko znanje i iskustvo u tri segmenta poslovanja pružaju dodanu vrijednost klijentima, bez obzira na opseg usluge koju pružamo, a naši poslovni partneri su velike svjetske kompanije sa svojim brendovima.

Pružamo usluge prodaje, logistike i upravljanja financijskim rizikom, a opseg po koja se kroji prema željama i potrebama naših partnera. U Hrvatskoj dostavljamo robu naših partnera na više od 12.000 prodajnih mjesta, od velikih supermarketa do kioska na otocima”, kažu u tvrtki kojoj je na čelu Albert Šestan.

Najveći hrvatski brodar Jadrolinija koja održava 23 državne trajektne linije, osam državnih brzobrodskih te četiri brodske. Lanjski prihod od 913 milijuna kuna, oporavak je nakon pada na 629 milijuna u pandemijskoj 2020. kad je turizam bio na niskim granama. U 2021. je Jadrolinija prevezla ukupno 10,5 milijuna putnika te 3,14 milijuna vozila.

Za ovu godinu se očekuje lagani rast, no i dalje vjerojatno neće biti dosegnuta rekordna 2019. kad su prevezli 12,5 milijuna putnika i 3,21 milijun vozila. Krajem 2021. u floti Jadrolinije je bilo 55 brodova prosječne starosti 28,3 godina.

Još jedna tvrtka koja je snažno pogođena pandemijom je Croatia Airlines koji zauzima 8. mjesto sektorske ljestvice, a lani su imali prihod od 891 milijun kuna, 10-ak posto više nego 2020. Gubitak je u 2021. iznosio 288,2 milijuna kuna i oko 20 posto je manji u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2021. CA je prevezao 788 tisuća putnika, 28 posto više u odnosu na 2020.

U usporedbi s 2020. godinom, u 2021. obavljeno je 16.507 letova što je rast od 26 posto. Prosječna popunjenost kabine Croatijinih zrakoplova lani je iznosila 49,9 posto. Unatoč pozitivnim pomacima u odnosu na 2020. i porastu broja putnika u 2021, promatrajući broj prevezenih putnika u odnosu na pretpandemijsku 2019., ta je stavka u padu čak 64 posto.

To jasno pokazuje nastavak negativnih posljedica pandemijske krize na rezultate kompanije. Tek je u trećem i četvrtom kvartalu ostvaren značajniji pomak u odnosu na 2020. godinu, ali još daleko od rezultata iz 2019.

Jadranski naftovod – Janaf je oduvijek bio strateška nacionalna tvrtka, a u energetskoj krizi prouzročenom ratnim događanjima u Ukrajini i zahlađenjem odnosa na relaciji Zapad – Rusija je dobio dodatno na snazi. Lani je ostvario 793 milijuna kuna prihoda, nijansu bolje od 2020. Iz same tvrtke ističu da im je 2021. bila s najboljim rezultatima od svog osnutka.

”Ukupni prihodi veći su od planiranih vrijednosti za 11,4 posto, uz neto dobit od 266,4 milijuna kuna. Rasli su prihodi od temeljne djelatnosti, transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata te iznose 762,1 milijuna kuna ili 8,5 posto više u odnosu na planirane.

U poslovanju s inozemnim kupcima ostvareno je više od 63 posto prihoda od temeljne djelatnosti – 481,3 milijuna kuna. Na domaćem tržištu ostvareno je 280,8 milijuna kuna prihoda od temeljne djelatnosti”, navode iz Janafa.

Na tračnicama

Listu Top 10 najvećih tvrtki iz logističkog i prometnog sektora zatvara HŽ Prometni prijevoz koji je lani ostvario prihod od 772 milijuna kuna, u odnosu na 730 milijuna u godini prije. U 2021. je njihovim vlakovima prevezeno ukupno 13,54 milijuna putnika ili 3,3 posto više nego u godini prije. Gledano po mjesecima, najviše putnika je bilo u prosincu, njih 1,36 milijuna. Gotovo polovica ukupnog broja putnika, 6,1 milijuna, otpada na gradsko-prigradski prijevoz.

Iz HŽ PP-a ističu da su lani prometovali po ukupno 2726 km željezničkih tračnica u Hrvatskoj, od čega je njih svega 274 km s dva kolosijeka. Za prijevoz putnika su koristili 58 aktivnih lokomotiva i 115 motornih vlakova s ukupno 543 vagona u kojima ima ukupno 31.705 sjedala i ležaja.