Vodstva udruga Franak i Kreda žestoko su reagirala na izjave koje je ministar financija Zdravko Marić u intervjuu ovog vikenda dao vezano uz slučaj CHF kredita i njihovu konverziju. Nije im se svidjelo što je govoreći o proračunu konstatirao da "kroz izmaklu dobit banaka proračun gubi oko 700 milijuna kuna po porezu na dobit".

Možda im se nije svidjelo ni što je rekao da je "kao što je bio spreman razgovarati s Udrugom Franak, spreman razgovarati i s predstavnicima banaka o toj problematici". Potrebu otvaranja dijaloga Marić je, usto, objasnio i time što je "ne prejudicirajući rezultate bilo kakvog sudskog procesa ili arbitraže, sama veličina iznosa štete za banke (7-8 mlrd. kuna) vrlo ozbiljno upozorenje". Dvjema je udrugama koje danas predstavljaju interesnu skupinu koja je u inače legitimnom aktivizmu u borbi za zaštitu prava potrošača odavno izašla ih razumnih okvira djelovanja sve to loše sjelo.

Pa su ministru s doktoratom i makroekonomijom kao jednom od specijalnosti održale lekciju o zakonu spojenih posuda u ekonomiji. Kreda ga je pritom je počastila i epitetom "Super Hika". Žestina reakcije pokazuje da se u Franku i Kredi još nisu pomirili s tim da njihove pregovaračke pozicije u rješavanju problema kreditnih dužnika nisu iste kao prije izbora i da su neproporcionalan utjecaj na npr. zakonska rješenja donedavno crpili iz predizbornih motiva politike. To je bilo očito i u lanjskim najavama "posebnog" zakona o stambenom kreditiranju.

Podgrijavajući savezništvo s građanima i sukobljenost s bankama bivši je ministar financija Boris Lalovac prijetio kako će već u rujnu izaći sa sveobuhvatnim prijedlogom zakona, kojim će se dodatno regulirati pitanje prihvatljivosti valutnih klauzula, konverzije, procjena nekretnina, ovrha. I to, kako je isticao, neovisno o tome hoće li se dotad s bankama dogovoriti način konverzije. Obećanje o zakonu o stambenom kreditiranju je poslužilo svrsi, a negdje na ljeto je zaboravljeno, iako je to dio obveza zakonskog usklađivanja s europskom Direktivom (2014/17/EU) o ugovorima o potrošačkom kreditiranju za stambene nekretnine.

Udruga Kreda će na temu utjecaja te direktive na prava i zaštitu potrošača danas održati javnu tribinu. Rasprava o tome je dobrodošla jer Ministarstvu financija polako cure i rokovi za zakonsko usklađivanje. S obzirom na zaokupljenost proračunom, izvjesno je da će nova Vlada probiti rok od dvije godine od stupanja na snagu, koji istječe za manje od mjesec dana (21. ožujka). Kako je Vlada potvrđena tek prije mjesec dana, EK će vjerojatno imati sluha za kašnjenje. Tome se ipak treba posvetiti što prije iako su neka rješenja iz te direktive u nas već ugrađena kroz intervencije u Zakon o potrošačkom kreditiranju, i to čak strože negoli nalaže sama Direktiva.