U formi zaključka kojeg je usvojila na jučerašnjoj sjednici Vlada otklanja prijetnju zaustavljanja već pokrenutih investicija izazvanu divljanjem cijena sirovina u građevinskom sektoru, pa doslovno cijela građevinska industrija, te HUP i HGK-a, sada lakše dišu i odluku Vlade pozdravljaju.

Na račun Vlade same pohvale sektora jedinstveni su slučaj, no to nije neobično jer svi neizvršeni ugovori – sklopljeni u postupcima javne nabave, npr. za infrastrukturne projekte, aglomeracije ili pročistače otpadnih voda, financirane iz EU fondova, sve što je u tijeku, dolazi cjenovno pod povećalo.

Investitori iz javnog sektora dosad su se strogo držali ugovorenih fiksnih cijena, no ovime su dobili zeleno svjetlo Banskih Dvora da krenu u izradu analiza konkretnih debalansa. Kroz suradnju javnih i sektorskih naručitelja s izvođačima utvrdit će se iznosi poskupljenja za svaku pojedinačnu stavku troškovnika za građevinski materijal i proizvod čiji porast prelazi prag od 10%.

Razlika u cijeni, a koja je potkrijepljena dokumentacijom, fakturama i kretanjima burzovnih cijena, pretočit će se u anekse ugovora u kojima će se reći koliko, kako te u kojem razdoblju će se izvođačima navedeno poskupljenje cijena refundirati.

Ovaj model kao Vladino opredjeljenje za pravično otklanjanje posljedica tržišnih poremećaja od 1. listopada prošle godine, predviđa izmjene ugovora u mjeri u kojoj su one opravdane i uz osiguranje revizijskog traga kojim se opravdava tražena izmjena.

Rješenje je pronađeno u članku 317. Zakona o javnoj nabavi. Jer, po njemu, javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave ako su kumulativno ispunjena tri uvjeta.

To znači da je do potrebe za izmjenom došlo zbog okolnosti koje pažljiv javni naručitelj nije mogao predvidjeti, zatim da se izmjenom ne mijenja cjelokupna priroda ugovora I da svako povećanje cijene nije veće od 30% vrijednosti prvotnog ugovora. Zbog transparentnosti javne nabave, naručitelji će o izmjenama ugovora poslati obavijest radi objave u Službenom listu Europske unije i u EOJN RH.

Pored toga, prema Valdinom zaključku, naručitelje čeka još puno posla. I za buduće poslove trebat će utvrditi cijenu ponude kao promjenjivu, i odrediti u dokumentaciji o nabavi način i uvijete izmjene cijene ponude – kliznu skalu, valutnu klauzulu, indeksnu klauzulu i slično, kako bi se umanjili ili uklonili potencijalni slični rizici.

“Mi pozdravljamo ovaj zaključak jer se pokazuje da Vlada razumije problema gospodarstva”, komentirao je predsjednik Uprave Strabaga Veljko Nižetić dodajući da ću svi napori koji je građevinska industrija napravila kroz HUP i HGK doveli do rezultata te sada lakše gledaju na budućnost.

Očito je ovo dobar temelj za dalje, potvrđuju i u HUP-Udruzi graditeljstva čiji predsjednik Mirko Habijanec navodi da je rješenje na tragu razgovora HUP-a i HGK-a u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Kako ističe, jako puno je nagomilanih poslova za koje treba promptno rješenje kako bi se ubrzala dinamika ugovorenih radova i kako bi se mogli ugovarati novi radovi.

“Tražimo do naručitelja da u skladu s time žurno postupaju, a to znači odmah jer mi moramo kupovati materijale”, kaže Habijanec.

HGK od početka ove situacije poziva na međusobnu suradnju izvođača i naručitelja kako bi se postojeći ugovori fleksibilizirali tako da vjeruju da je ovo rješenje početak pravog puta, ističe potpredsjednice HGK-a za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj,

‘Vlada je brzo reagirala’

“Izvođači i dobavljači stalno upozoravaju na problematiku povećanja cijena, za pojedine materijale više od 50 pa i do 100% što smo predočili i Vladi. Dostavili smo i primjere prakse susjednih zemalja. Vlada je imala razumijevanja i reagirala brzo i to na jedinične cijene postojećih ugovora što je jedna od intervencija za spas građevinskog sektora i projekata koji su u tijeku.

No, proces koji slijedi će biti dugotrajan i zahtjevan, ali najbitnije je da krene. Treba jasno utvrditi da li je izvođač nabavio materijal prije te da li ga je ovo stvarno pogodilo i u kojoj mjeri. Treba paziti i na špekulante što vjerujem da će svaki nadzorni inženjer odnosno naručitelj provjeravati”, kaže Čagalj.

U rješavanju korona poremećaja u dobavnim lancima, zbog kojih izvođači trpe eskalacije cijena, čime su primorani u kratkim rokovima ili avansno podmirivati višestruko veće cijene pojedinih materijala nego one po kojima su formirali cijene u ponudama, Vlada se pozvala na podatke Londonske burze po kojima je cijena bakra u godinu skočila 44,4%, aluminija 59,7%, a čelika 56%.

Na godišnjoj razini indeks cijena bilježi najveći porast za šperploče 81,7%, konstrukcijski čelik 64.7% i piljeno drvo 64.2%. Navode i da je na tržištu krajem 2020. i u 2021. došlo do nezapamćeno rasta cijena polimera i nemogućnosti opskrbe tržišta potrebnim količinama, što je izazvala velike probleme na tržištu, posebno u realizaciji ugovorenih poslova.

Iako Nexe ne sudjeluje u javnim nabavama, nego isporučuje robu tvrtkama koje u njima sudjeluju, dakle i građevinarima, i oni pozdravljaju odluku Vlade da se krene u korekcije kako bi se započeti projekti nastavili.

Josip Ergović, član Uprave Nexea/PD

Brutalno skuplji energenti

Za našeg, ali i regionalnog najvećeg proizvođača cementa, betona, šljunka, betonskih elemenata, cigle, crijepa i keramičkih pločica, najveći problem ostaje povećanje cijena energenata i sirovina, tako da je za iduću godinu cijena plina otišla 500%, zatim električne energije 100 posto, ugljena 300%, što znači da će neminovno doći do značajnog porast cijena materijala.

“Ovaj udar na tržištu nitko neće moći iz svojih unutarnjih rezervi amortizirati, a rade rade se izlazne kalkulacije u sklopu plana za 2022.”, kaže član Uprave Nexea Josip Ergović. Kod sirovina najveće povećanje zabilježeno je kod granulirane troske iz visokih peći, komponente za cement, rast iznosi 360%, zatim drvene euro palete skuplje su 100%, a zbog nedostatka papira na tržištu očekuju veći porast cijene vreća za cement.

Poskupjele su i najlonske folije, aditivi iz kemijske industrije potrebni za proizvodnju cementa i betona. Pored svega je i cijena CO2 emisija u ovoj godini poskupjela, kaže, s 25 na više od 60 eura, što je rast oko 240%. Na strani troškova ove godine to se djelomično amortiziralo rastom cijena svih njihovih proizvoda, sve kako bi se rezultat zadržao jednako uspješan kao lani, no to će biti teško ostvarivo.

Dosadašnji rast cijena materijala iz njihove palete proizvoda u ovoj godini nije bio značajan kao što je to slučaj kod nekih drugih građevinskih materijala, npr. željeza; iznosio je do 10 posto, a kako imaju ugovore s kupcima o promjenjivim cijenama taj je okvir rezultirao s nastavkom suradnje.

Prema svima komuniciramo da će biti potrebe za novom korekcijom cijena u 2022., sugeriramo da izvođači budu oprezni pri ugovaranjima poslova jer se cijene energenata na burzama mijenjaju na dnevnoj razini i nitko ne može pouzdano predvidjeti kretanja”, kaže Ergović dodajući da su u prvih 6 mjeseci imali značajan rast u odnosu na rekordnu 2020., no s korekcijom cijena prema gore on se zaustavio.

“Bojimo se scenarija iz 2008. u kojem bi, ovisno o daljnjim kretanjima, globalno moglo doći do zastoja investicija”, upozorava Ergović.