U prvom tromjesečju ove godine izdano je više od 52 tisuće radnih dozvola stranim radnicima i nastavi li se tom dinamikom popunjavanje radnih mjesta, ispunit će se procjene HUP-a da će broj zaposlenih stranih radnika u 2024. prijeći 200 tisuća. U prošloj je godini, kada se već u javnom prostoru pojavila zabrinutost zbog velikog posezanja za strancima, u prva tri mjeseca izdano bilo gotovo upola manje dozvola, ukupno 27 tisuća.

Sve više Filipinaca

A po broju izdanih radnih dozvola i boravka iz MUP-ove evidencije u prvom ovogodišnjem kvartalu vidljivo je da će Nepal biti novi glavni bazen u kojemu hrvatsko gospodarstvo ide u potragu za radnicima. Svaki peti kojemu je izdana ili produljena dozvola u ovoj godini, naime, dolazi iz te zemlje (10,7 tisuća), a o njihovu porastu govori i podatak da je u cijeloj prošloj godini bio odobren ulazak za 23 tisuće nepalskih radnika. Novo iz MUP-ovih podataka za ožujak jest i ulazak Egipta među deset zemalja iz kojih u Hrvatsku stiže najveći broj radnika s nadom da će tu osigurati bolji život. Stiglo ih je više od 1300.

Donedavno najbrojniji radnici iz BiH potisnuti su tako s vrha na drugo mjesto, a njihovim građanima izdano je 10 tisuća dozvola, dok se Srbija vratila na treće mjesto po brojnosti izdanih dozvola, nakon što su je nakratko Indijci pretekli. U ožujku je za Indijce izdano 1600 dozvola, pa je ukupno u ovoj godini zaposleno njih 5000, dok je u ožujku za radnike iz Srbije odobreno 2,6 tisuća dozvola, te ih je u prvom kvartalu, kako se to popularno kaže “uvezeno” gotovo 6 tisuća. Raste i broj Filipinaca, kojima je izdano nešto više od 4 tisuće dozvola. Angažiranjem radnika iz zemalja koje nisu članice EU najviše se bave poduzetnici iz građevinskog sektora, a MUP im je u prvom kvartalu odobrio dozvole za 19,5 tisuća radnika. Turizam i ugostiteljstvo druga su djelatnost po brojnosti izdanih dozvola (14 tisuća), dok je za poslove u industrijskoj proizvodnji odobreno nešto manje od 7 tisuća dozvola za boravak i rad.

Istra, pa Zagreb

Najveći dio dozvola u prvom kvartalu odnosi se, inače, na nova zapošljavanja (36 tisuća), dok je produljenje dobilo 13,5 tisuća zahtjeva, a za sezonske poslove u turizmu i ugostiteljstvu odobreno je 2,4 tisuće dozvola.

Zanimljivo je i da se gotovo najveći broj dozvola za nove radnike odobrio za poslove u Istri, tek neznatno manje nego u Gradu Zagrebu i zagrebačkom prstenu, što su ujedno dvije županije. Za zagrebačke gospodarstvenike omogućen je boravak 6,9 tisuća radnika, a onima u Istri 6 tisuća. I kada se tomu pridodaju dodatno produžene i dozvole za sezonsko zapošljavanje, to su i dalje dva područja na kojima se najviše zapošljava strance.

Po brojnosti, u potrebi za strancima izdvajaju se i ostale priobalne županije – u Splitsko-dalmatinskoj je odobreno tako 5,3 tisuće dozvola, u Primorsko-goranskoj gotovo 4000, Dubrovačko-neretvanskoj 3,7 tisuća, a u Zadarskoj nešto više od 3000. Odudara tek Šibensko-kninska županija u kojoj je ove godine u policijskoj upravi zeleno svjetlo dano za zapošljavanje 1500 tisuća stranih radnika. Što se kontinentalnih županija tiče, odobrene dozvole uglavnom su odraz gospodarske snage i aktivnosti na pojedinim područjima. Najmanje je tako odobrenja u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji (u obje manje od 300 dozvola), Bjelovarsko-bilogorskoj (manje od 600), te Vukovarsko-srijemskoj županiji, u kojoj je odobreno čak manje nego u najmanjoj i nekoć najnerazvijenijoj Ličko-senjskoj županiji, u kojoj su u prva tri mjeseca izdane 903 dozvole.