U tijeku su prvi javni pozivi koji se za naše prilike odvijaju brzinom svjetlosti, pa su stoga i pod povećalom zbog nedostatne transparentnosti i moguće diskriminacije što muči dio poslovne zajednice i konzultanata.

Po prvi put raspisani su i po novom principu "odozdo prema gore", pa će poduzetnici svojim idejama 'krojiti' natječaj koji će uslijediti za EU novac. Pozivi su objavljeni 15. ožujka u rubrici Aktualno, a na internetskoj stranici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Zainteresirani i za inovacije sposobni poduzetnici imaju još svega nekoliko dana kandidirati projektne ideje na tipiziranom obrascu jer rok ističe 25. ožujka. 

Kako je riječ o pet poziva raspisanih od strane pet tematskih inovacijskih vijeća, čije je članstvo izabrano na javnim natječajima i 70% članova su im poduzetnici, stvoreno je uvjerenje da će se po novom principu, uz preporuku navodno EK da se suze tematska područja, kvalitetno pripremiti 'teren' za drugi natječaj iz Programa IRI – istraživanje, razvoj i inovacije. Svi očekuju da će on biti brzo raspisan, moguće do ljeta, a svakako ove godine, u cilju što veće apsorpcije EU novca iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u području IRI. 

Na raspolaganju je još oko 630 milijuna kuna, a vrijeme curi jer se projekti moraju završiti u roku 3 godine, tj. do kraja 2022., pa se tvrtke žure.  To je iskustvo Drvne industrije Spačva čiji nam je predsjednik Uprave Josip Faletar potvrdio da s fakultetima dogovaraju nekoliko projektnih ideja koje će prijaviti na poziv Tematskog inovacijskog vijeća za hranu i bioekonomiju čija je predsjednica Jasminka Ranilović iz Podravke, a Spačvin inženjer Anđelko Dobročinac zamjenik predsjednice. 

Faletar kaže da je rok dostatan za sve koji se kontinuirano bave razvojnim projektima za potrebe  proizvodnje. Ipak, to nije mišljenje koje svi dijele, pa je dio njih kritički nastrojen jer tvrde nije bilo nikakvih službenih najava na konferenciji "Nacionalni inovacijski sustav za konkurentniju Hrvatsku" od 11. ožujka.  Konferencija je bila posvećena upravo radu inovacijskih vijeća, a naši sugovornici tvrde da niti jednom riječi tijekom prezentacija govornika, a niti tijekom panela na kojem su bili predstavnici svih inovacijskih vijeća nije bilo spomenuta niti najavljena objava ovih poziva. 

'Neki su u prednosti'
Kratki rokovi zasigurno ne doprinose pripremi i prijavi kvalitetnih projektnih ideja, upravo suprotno, kaže Alen Rubčić direktor konkurentske tvrtke Meta Partner. Smatra i da su predstavnici poduzeća koji su uključeni u rad inovacijskih vijeća u očitoj prednosti u odnosu na sve ostale zainteresirane gospodarske subjekte. Iz Horvatova resora poručuju tko su prihvatljivi podnositelji i partneri: to su mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici, a kao partneri poslovne zajednice mogu se prijaviti institucije iz znanstveno-istraživačke zajednice.

Što se tiče procesa validacije projektnih ideja samo navode da ih provode validacijski odbori tematskih inovacijskih vijeća i to po dva kriterija, odnosno ključni su relevantnost projektne ideje za svako prioritetno tematsko područje i kvaliteta projektne ideje koje moraju biti u jednoj ili više sljedećih kategorija istraživanja i razvoja: industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj, studija izvedivosti.  "Projektne ideje se trebaju odnositi na razvoj novih proizvoda i usluga, tehnologija i poslovnih procesa kroz povećanje privatnih ulaganja u IRI te jačanje kapaciteta poslovnog sektora za IRI kroz poboljšanje suradnje sa znanstveno-istraživačkim institucijama", pojašnjavaju. Prema riječima najveće stručnjakinje za EU fondove Ariane Vele, objava ovih poziva predstavlja aktivnost u projektu "Strateški projekt za podršku uspostavi inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi (INI projekt)".

Rezultat aktivnosti jest prikupljanje tzv. zalihe projekata, kaže, koja bi služila za formulaciju poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za IRI, a radi se o projektu financiranome iz Europskog fonda za regionalni razvoj u kojemu je MINGO korisnik te je HGK partner. Tako ističe i da je izrada tzv. zalihe projekata uobičajen postupak "kada se u pojedinom pozivu očekuje velik broj prijava, a tijela u sustavu znaju da, iz brojnih razloga, neće moći izvršiti postupak procjene u rokovima koji bi bili prihvatljivi korisnicima". 

"Također, uobičajen je i kada tijela u sustavu žele dobiti povratnu informaciju od budućih prijavitelja kakve projekte žele financirati i u kojim iznosima. U tom smislu je ovakav modalitet dobar i više sam puta predlagala da ga se uvede za potrebe pripreme u svih poziva. Međutim, cijeli proces izgleda malo šeprtljavo, a pozivi su dosta šturi, kriteriji validacije nisu jasno propisani te nije u potpunosti jasno hoće li prijavitelji koji dostave svoje projektne ideje ući u tzv. bazu projekata i biti jedini koji se mogu prijaviti na budući poziv ili će to moći i svi drugi.

Obrasci su vrlo jednostavni i, ako ste upoznati s time da će poziv biti objavljen, nije potrebno previše vremena da ih se ispuni, stoga, u tom smislu, rok od 10-ak dana nije problematičan.  S druge strane, veći broj projektnih ideja osigurava i kvalitetniji pregled potreba poduzetnika, a to bi trebala biti suština. Za to bi bilo dobro postaviti duži rok kako bi se dobile suvisle ideje šireg kruga potencijalnih prijavitelja jer će to osigurati kvalitetniji sadržaj budućeg poziva", kaže Vela. 

Preporuka za ubuduće
No, ako su ovo pozivi kojima se stvara zaliha projektnih prijava koje će kasnije ući u tzv. modalitet ograničenog poziva (što nije u potpunosti jasno), onda rok treba biti znatno duži, a kriteriji i procedure jasnije – njezina je preporuka.