Nafta i plin obilježili su energetski kraj prošle i početak ove godine, no električna energija mogla bi u narednom razdoblju biti također izazov, posebno za poduzetnike, rečeno je na panel diskusiji “Europski strujni krug” u sklopu konferencije “Zeleni plan u hrvatskom gospodarstvu – Energetika: otpornost u krizi”, koja je u organizaciji Poslovnog dnevnika održana u utorak u Zagrebu.

Šok ukrajinske krize
Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore (HGK), upozorava da u Hrvatskoj već niz godina postoji svojevrsna obrnuta situacija gdje poduzetnici nose teret rasta cijena energije, a kako bi se zaštitili građani.

To je naravno odluka politike. Kada se govori o nekim procjenama kretanja cijena energije, to je gotovo nemoguće. “Vi ste niz godina imali situaciju da su se cijene električne energije kretale u rasponu promjena između 10 i 30 posto.

No, onda je došla ukrajinska kriza, pa i rat, te je 2021. došlo do udvostručenja cijena što je nezabilježeno”, navodi Šćulac Domac. Po pitanju infrastrukture, mreže i spremnika, dužnosnica HGK smatra da moramo puno ulagati.

“Da bi se mreža optimalno izgradila, potrebni su spremnici. Mi smo turistička zemlja što znači da tijekom ljetnih mjeseci imamo veliki broj turista koji dolaze svojim električnim vozilima. Planom Oporavka i otpornosti predviđena su značajna sredstva, oko 1,1 milijarda kuna, od čega polovica za pametna brojila i mreže. No, potrebno je vrijeme”, ističe Šćulac Domac.

Tomislav Capuder, profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, naglašava da Hrvatska ima lijepo energetsko naslijeđe već 50-ak godina u instaliranim kapacitetima hidropotencijala. “S druge strane, tu su i neki novi modeli i preuzete obveze, prije svega tu mislim na vjetar i solare.

Vjetar je imao dobru krivulju razvoja i ima još prilika za rast. Solari su jedna priča za koju slobodno mogu reći da smo tu puno propustili, barem desetljeće. Mi sada govorimo o 150 MW u sunčanim elektranama, a uvjeren sam da smo o tim veličinama trebali govori prije 10-ak godina”, kaže Capuder.

Dodaje da električna energija ima jednu prednost u odnosu na ostale izvore energije, a tu je da ju je moguće proizvesti na gotovo bilo kojoj lokaciji. Po pitanju potrebne infrastrukture za obnovljive izvore energije (OIE), Capuder ističe da je postojeći sustav mreža bio optimiziran za desetljeća prije OIE, a da nove tehnologije donose i nove potrebe.

“Dok nije bilo OIE, mreže nisu trebale biti ‘pametne’, odnosno one su građene kao ‘pametne’ za tadašnje potrebe. Dolaskom novih kapaciteta u vjetroelektranama i sunčanim elektranama, od razine proizvođača, pa sve do najmanjeg potrošača, vidimo da su potrebne nove napredne, digitalne, mreže koje će osigurati da sustav funkcionira”, tvrdi Capuder.

Kao veliki problem nuklearne energije, za koju kaže da je vrlo kompleksno pitanje u čitavoj EU, ističe dugotrajnost izvedbe i visoku cijenu projekata. “Nuklearke imaju svoje prednosti, ali i brojne nedostatke.

Kada govorimo o drugom bloku NE Krško, moramo biti svjesni da se radi o projektu koji će najranije zaživjeti za 15-ak godina, a u tom razdoblju se još puno toga može napraviti u energetici, a i promijeniti u strategiji”, upozorava profesor FER-a.

Novac postoji, treba raditi
I Zoran Miliša, direktor ENNA Solara, stava je da kasnimo 10 do 15 godina po pitanju implementacije solarne energije. “To su propušteni vlakovi i tu nema smisla previše razbijati glavu. Moramo vidjeti gdje smo i kako ići dalje.

Novac u europskim fondovima, i to ozbiljan, postoji i treba sustavno raditi na tome. Infrastruktura i regulativa su presudne u tome. I dok, kako kažu u Vladi, regulativa postoji, infrastruktura često šteka”, navodi Miliša.

Dodaje da i sami građani moraju biti odgovorni za vlastitu energetsku sigurnost. “Svatko tko ima kuću mora razmišljati o instaliranju solarnih panela na krov, a isto tako i punionice automobila jer će vrlo brzo električna i hibridna vozila prevladati.

Oni u kontinentalnom dijelu zemlje bi trebali planirati i dizalice topline koje bi povezivali sa solarima u jedan održivi energetski minisustav”, kaže Miliša.