Iza Hrvatske poštanske banke (HPB) godina je snažnog rasta prihoda i dobiti, i to u vrijeme paralelnog projekta uvođenja eura i preuzimanja posrnulog Sberbanka, privremeno preimenovanog u Novu hrvatsku banku.

U ožujku će regulatoru biti poslan zahtjev za pripajanje nakon čega će, dobiju li zeleno svjetlo, ući pod kišobran HPB-a s imovinom većom od 5,5 milijardi eura. Ambicije HPB-a tu ne staju, kaže predsjednik Uprave Marko Badurina u intervjuu Poslovnom dnevniku.

“Nastavit ćemo promatrati akvizicijske prilike na tržištu, nakon Jadranske i Sberbanke imamo iskustvo i ‘know-how’. O imenima ne mogu, ali primarno ćemo gledati u segmentu kreditnih institucija. Nisu nemoguće ni slične industrije”, kaže Badurina.

Kad podvučete crtu pod 2022., kakvi su rezultati? Hoće li HPB platiti porez na ekstra dobit?

Iza nas je najbolja godina ne samo u mom mandatu, nego i u korporativnoj povijesti HPB-a. Na konsolidiranoj razini ostvarili smo rekordnu dobit od 961 milijun kuna, uz neto kamatni prihod od 739 milijuna kuna i rezervacije od 238 milijuna kuna.

Eventualna obveza poreza na ekstra dobit bit će poznata po izlasku revidiranih financijskih izvješća. Pritom smo ostvarili značajan organski rast, prema posljednjim dostupnim podacima HNB-a za kraj rujna 2022., po postotnom rastu bilance od gotovo 20 posto prva smo banka u Hrvatskoj, a realizirali smo i našu stratešku ambiciju anorganskog rasta akvizicijom Sberbanke, čime smo dodatno nadogradili već snažne organske brojke.

U prethodnom razdoblju imali smo nekoliko uzastopnih godina u kojima je ostvarena rekordna dobit koju smo predložili vlasniku da se zadrži u kapitalnim rezervama u cijelosti, te smo i 2021. došli na poziciju četvrte banke po adekvatnosti kapitala i već u ljeto gledali neke mete. U trenutku kada je došlo do prilike za preuzimanje Sberbanka, mogli smo to realizirati. Zbog svega nam je i u 2022. vrijednost kompanije na burzi porasla zahvaljujući dvoznamenkastom rastu cijene dionice. Dobili smo nagradu ZSE za dionicu s najvećim porastom trgovanja.

Što je uzrok petinu veće bilance?

Jednostavno smo se značajno orijentirali na agilnost i prodaju u smislu stvaranja kvalitetnih odnosa s klijentima. Lani smo zabilježili veću potražnju za kreditima pravnih osoba, između 15 i 20 posto, no ona je i u segmentu stanovništva bila značajna. Bilježimo i stopu pada NPL-a koja iznosi 6,1%. Unaprijedili smo kriterije vrednovanja rizika i postrožili ih. Naša je strateška politika da zbog reputacijskih rizika ne prodajemo neprihodujuće kredite fizičkih osoba.

Kako napreduje integracija Nove hrvatske banke, bivšeg Sberbanka?

Projekt je opsežan, na njemu radi 225 ljudi i sama integracija dijelom se preklopila s uvođenjem eura. U ožujku šaljemo zahtjev za pripajanje HNB-u. Ako, i kada, dobijemo pozitivno mišljenje, u vrlo skorom roku provest ćemo pravno pripajanje unutar HPB-a. Bit će to jedna banka s jedinstvenom ponudom proizvoda, pod jednim brendom i poslovnicama na svim lokacijama na kojima je banka poslovala.

Zadržavamo sve djelatnike i kompletnu postojeću mrežu poslovnica, osim baš u slučaju da su dvije poslovnice u jednoj ili dvije ulice, tada će se jedna ugasiti jer to nema smisla. Pred nama je izrada nove organizacijske strukture, od dva seta IT rješenja i procesa izabrat ćemo ono što je bolje iz svakog i sustav unaprijediti.

U konačnici ćemo ojačati bazu klijenata i portfelj; NHB ima nešto jači portfelj gotovinskih kredita, a HPB stambenih kredita što je komplementarno. Iz dva seta proizvoda izabrat ćemo one koji su bolji. Zbroj aktive obiju banaka iznosi 41,8 milijardi kuna (5,5 milijardi eura). Dovršetkom integracije u ovoj godini plan je pomladiti bazu klijenata kroz jačanje digitalnih kanala i šire.

Banke su od prvog dana bile veliki zagovornici eura, zbog smanjenja tečajnih rizika, valutno induciranog kreditnog rizika, čak i nauštrb izgubljenih mjenjačkih prihoda. Što konkretno uvođenje eura, pa i ulaz u Schengen, znači za HPB?

Projekt uvođenja eura bio je iznimno opsežan, kod nas je implementacija trajala oko godinu i pol. Aktivno je bilo uključeno 250 ljudi, utrošeno je 83.000 IT sati, imali smo oko 250 promjena na sustavima, preko naše mreže poslovnica i poštanskih ureda distribuirano je gotovo 370.000 startnih paketa eurokovanica.

Banke od uvođenja eura imaju možda najmanje kratkoročne koristi, ali prepoznaju benefite za gospodarstvo i stanovništvo. Imamo jednokratan značajan trošak uvođenja eura i gubitak prihoda od mjenjačkih poslova, no kroz smanjenja valutnog rizika za klijente, pa i valutno induciranog kreditnog rizika, ublažene cijene financiranja i većeg pristupa sredstvima očekujemo da će doći do osnaživanja naše klijentske baze.

U dugom roku to apsolutno smatramo našim dobitkom jer stabilniji klijenti nama znače veću potražnju za kreditima i nižu NPL stopu. Ulazak u Schengen bi također trebao imati pozitivne efekte na našu turističku industriju i BDP generalno.

S jedne strane imamo ulazak u eurozonu, smanjenje regulatornog troška i oslobađanje likvidnosti što djeluje na smanjenje kamatnih stopa, a s druge strane dizanje kamatnih stopa zbog zatezanja monetarne politike. Koji će smjer kretanja kamata prevagnuti?

Dizanje referentnih stopa je nužno za zauzdavanje inflacije. U većem dijelu komponenta kamatne stope trenutno je ta bazna kamatna stopa jer su se premije rizika države prethodno već smanjile. Nerizična prekonoćna stopa središnje banke sad je 2,5 posto. Zbog inflacije očekujemo daljnji rast ključnih kamatnih stopa, ali će on kod nas biti blaži nego u ostatku EU jer Hrvatska konvergira uvjetima eurozone.

Prema kraju godine očekujemo pad inflacije, zbog čega bi krajem godine ili početkom iduće možda moglo doći i do laganog pada kamatnih stopa. Krajnja stopa za klijente, za građane i tvrtke, rast će manje nego što bi da nismo ušli u eurozonu, a također će taj rast biti manji nego u drugim zemljama.

Što kažete na ocjene HNB-a da zbog oslobađanja velike likvidnosti realno nema potrebe za dizanjem kamatnih stopa?

Postoji mogućnost da će povećana likvidnost ublažiti pritisak na rast kamatnih stopa do mjere da konačna kamatna stopa neće rasti. Naše tržište jako je zasićeno i konkurentno, poslujemo u nepovoljnim demografskim trendovima. Uz smanjenje potražnje banke su primorane konkurirati i sve to otvara prostor za smanjenje kamatnih marži.

Spekulira se da je ovo zadnja godina APN-a jer nije u planu za 2024. Sudjeluje li HPB i koja će biti kamatna stopa?

HPB je tradicionalno sudjelovala od prve tranše, a dokle god će ta mjera trajati mi ćemo u njoj participirati sukladno našoj misiji stvaranja uvjeta za bolji život u Hrvatskoj. Cijene determiniraju tekući uvjeti na međubankarskom tržištu za dugoročni dug i cijena hedgiranja kamatnog rizika. Po objavljenim podacima za ovogodišnji mjeru EKS se kreće između 3,12% i zakonskog ograničenja od 3,75%, pri čemu je HPB bliže donjoj granici raspona.

S obzirom na cijene nekretnina i izloženost kroz stambeno kreditiranje, bojite li se pucanja balona na tržištu nekretnina?

Kod nas se o pucanju balona govori zadnjih nekoliko godina, no ono se ne događa. Imamo stalni priljev gotovine od turizma, inozemnu potražnju za nekretninama, sada nakon eura i ulaska u Schengen potražnja može dodatno rasti. Stopa NPL-a na stambene kredite je puno niža nego na gotovinske, što u konačnici, odražava cijela bankarska regulativa.

HPB je lani ostvarila rast u segmentu stanovništva od 6% što približno odražava stambeno kreditiranje. U idućoj godini očekujemo do 5% rasta u tom segmentu. Kod potrošačkih kredita očekujemo nešto slabiju potražnju radi neizvjesnosti oko dinamike inflacije zbog koje ćemo i mi biti malo oprezniji prilikom odobravanja.

S rentijerskom ekonomijom, rastom BDP-a gotovo po inerciji, koliko je hrvatsko tržište uopće zanimljivo stranim bankama? Kada slažete planove koliki rast uopće prognozirate?

Bazne procjene rasta su jednoznamenkaste. Polazna je procjena rasta BDP-a i od tuda krećemo. Strateška ambicija nam je biti u pet najvećih banaka uz osnovne smjernice organskog i anorganskog rasta. Prije tri godine HPB je veličinom bilance bila 30% manja od pete banke na tržištu, a danas je oko 7% manja. Dakle, približavamo se cilju. Voljeli bismo ove godine porasti do 10%. Nastavit ćemo promatrati akvizicijske prilike na tržištu, nakon Jadranske i Sberbanke imamo iskustvo i ‘know-how’.

Tko bi vam bile potencijalne mete? Možete li o imenima?

O imenima ne mogu, ali primarno ćemo gledati u segmentu kreditnih institucija. Nisu nemoguće ni slične industrije.

Ima li HPB dovoljno kapitala da odradi akviziciju?

2020. i 2021. imali smo rekordne godine poslovanja nakon kojih smo dobili odobrenje glavne skupštine da dobit uključujemo u kapital kako bi se time HPB ojačala, što je optimalni ishod za sve dionike. Da nismo kupili Sberbank, bili bismo treća banka po stopi adekvatnosti kapitala na tržištu. Nakon integracije, ovisno o veličini strateške mete, imamo razne opcije na raspolaganju.

Ima li u Hrvatskoj prostora za novu banku?

Mislim da na našem tržištu može doći samo do konsolidacije. Čuo sam za slučajeve da su strane banke davale ponude za štednju i kreditiranje domaćim tvrtkama, no penetracija bankarskog sustava je na visokoj razini. Prostora ima jedino kroz preuzimanje nečijeg tržišnog udjela.

Imate li političkih pritisaka na poslovanje? Zvoni li vam telefon s ‘preporukom’ da nekome odobrite kredit?

Strogo smo regulirana institucija s vrlo zahtjevnim kreditnim standardima, koje kontinuirano unapređujemo iz godine u godinu. Podsjetio bih i da je HPB 2020. uspješno dovršio sveobuhvatnu procjenu bilance i stres testiranje od strane Europske središnje banke.

Potvrda je to da je HPB danas vjerojatno po prvi put u svojoj povijesti banka s čistom bilancom, s organskim rastom uz smanjenje udjela neprihodujućih kredita.