Hrvatski izvoz nastavlja s trendom rasta, međutim, dobar rezultat ponovno zasjenjuje uvoz, koji ipak raste brže. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da je nešto slabiji rezultat u ožujku ostavio traga na ukupan izvozni rezultat za prvi kvartal i prekinuo trend jačeg rasta izvoza u odnosu na uvoz koji traje već godinu dana.

U prva tri mjeseca izvoz je rastao godišnjom stopom od 37,6 posto, a preliminarni podaci za prva četiri pokazuju da je to usporavanje nastavljeno i s četvrtim mjesecom, te je rast iznosio 34,4%.

Uvoz je s druge strane u prvom kvartalu u odnosu na isto lanjsko razdoblje veći za 43,1%, a kako stvari stoje, s podacima od travnja, ukupno se od početka godine bilježi povećanje uvoza za 44 posto.

Rast brojki vanjskotrgovinske razmjene očekivan je s obzirom na ozbiljno povećanje cijena, posebice energenata, dok su očekivanja da će se utjecaji agresije Rusije Vladimira Putina na Ukrajinu i poremećaji koje je ona izazvala tek snažnije osjećati u narednom razdoblju.

I to znatnije u strukturi proizvoda kojima se trguje. U apsolutnim brojkama, u prva četiri mjeseca izvezeno je ukupno 7,54 milijardi eura, dok je istodobno uvezeno 12,34 milijarde eura vrijednih proizvoda.

Sa svim glavnim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatska ostvaruje deficit u robnoj razmjeni, a izuzetak je samo Bosna i Hercegovina s kojom bilježimo ‘plus’.

Međutim, no ono što se u najnovijoj izvozno-uvoznoj statistici prvi put primjećuje jest da je iz Srbije uvezeno više robe nego što je tamo plasirano iz Hrvatske.

Iz detaljnijih podataka koje su državni statističari dali za prvo tromjesečje, izvoz je na godišnjoj razini porastao za 50% i dosegao 267,7 milijuna eura, ali je uvoz iz Srbije rastao brže, stopom od 66% i prešao je vrijednost hrvatskog izvoza dosegnuvši 269,3 milijuna eura. Što je, pak, poguralo uvoz iz Srbije, nije moguće iščitati iz podataka.

Prema analizi Službe za međunarodne odnose HGK, temeljenoj na podacima DZS-a, u robnoj razmjeni sa Srbijom električna energija tradicionalno je glavni proizvod, i kod izvoza i kod uvoza. Prošle godine tako je struja činila gotovo petinu cjelokupnog uvoza iz Srbije, a koji je iznosio ukupno 801 milijuna eura.

Na drugom mjestu s nešto manjim udjelom (4%) bilo je suncokretovo ulje, dakle trenutno vrlo tražena roba, te potom naftna ulja, plosnati valjani proizvodi od željeza i mineralna gnojiva. Prethodnih godina uz električnu energiju, u gotovo podjednakim vrijednostima, najvažniji uvozni proizvod iz Srbije bio je rafinirani bakar, a kojega lani nije bilo među najvažnijih deset roba uvezenih u Hrvatsku.

Slovenija je i u najnovijim podacima još više učvrstila lidersku poziciju među glavnim izvoznim tržištima. Nju je susjedna država zauzela pod sam kraj prošle godine, kada se ozbiljno osjetilo i djelovanje krčkog LNG terminala, s kojim je omogućeno oslobađanje drugih raspoloživih količina plina za prodaju na drugim tržištima.

U prvom tromjesečju u Sloveniju je izvezeno 822 milijuna eura, gotovo dvostruko više nego godinu ranije, a o visini rezultata govori podatak da je u tradicionalno glavno izvozno odredište Italiju u prvom kvartalu iz Hrvatske plasirano 677 milijuna eura.

Italija je, pak, uvelike zaslužna i za ukupan porast uvoza, jer je s 54-postotnim povećanjem nabavljeno njezinih roba vrijednih preko 1,2 milijarde eura.

U prva tri mjeseca vrijednost uvoza iz SAD-a premašila je 556 milijuna eura/Shutterstock

Napeto i s Kinom
Zahvaljujući LNG-u i ukapljenom plinu koji se nabavlja iz SAD-a, ekspanzivno je porastao i uvoz iz te zemlje, i to čak za 728% na godišnjoj razini. U prva tri mjeseca vrijednost uvoza iz SAD-a premašila je 556 milijuna eura. U Mađarsku, koja je zbog odnosa s MOL-om uvijek u žiži, izvozu je vrijednost porasla za 57% (564 milijuna eura), a uvoz je rastao sporije, 35% (662 milijuna eura).

U Njemačku, koja je prije godinu dana bila glavni kupac proizvoda iz Hrvatske, izvoz je dosegnuo 650 milijuna eura, ali je uvoz iz Njemačke iznosio gotovo 1,2 milijarde eura, s tim da je rastao sporije nego uvoz iz Italije. Tek malo za njima po uvozu zaostaje Slovenija, koja je trećerangirana, a u tri mjeseca njegova je vrijednost premašila milijardu eura.

Osim poremećaja koje je u razmjeni roba, posebice nafte, plina i pšenice, Europi i Zapadu donio rusko-ukrajinski rat i sankcije Rusiji, a čiji puni efekt na trgovinskim odnosima analitičari tek očekuju, to nije i jedina geopolitička neizvjesnost koja bi u narednom razdoblju mogla ostaviti traga na globalno gospodarstvo i trgovinske odnose.

Slučaj Kine i njezina rigorozna antipandemijska politika i zatvaranje velikih gradova već je usporila transport roba i zakomplicirao opskrbne lance. Dodatno je i sam prijevoz poskupio zbog naraslih troškova nafte, dok mnoge zapadne tvrtke zabrinjava i nejasna pozicija koju je zauzeo Peking u odnosima s Putinom, zbog kojeg su mnoge od njih napustile Rusiju.

Slična razmišljanja zbog svega sve su prisutnija i prema Kini, u kojoj mnogi europski i američki poslovnjaci usporavaju svoje aktivnosti. Osim toga, već prije dvije godine europske su zemlje shvatila da imaju preveliku oslonjenost na Kinu, od proizvodnje do nabave sirovina, a što je najvidljivije kroz manjak mikročipova koji je najviše pogodio automobilsku industriju, te supstanci za farmaceutsku industriju.

Farmacija jedina u padu
Inače, farmaceutska proizvodnja jedina je u Hrvatskoj koja je u prva tri mjeseca imala pad izvoza, dok su sve ostale, a naravno najviše naftna i plinska niša, imale porast. Jedina industrija na uvoznoj strani koja bilježi slabiji rezultat jest proizvodnja kože.

Sektor poljoprivrede imao je snažan rast, s ostvarenih 344 milijuna eura izvozni rezultat mu je bio bolji za 39%, dok je uvoz u tom sektoru, premda je rastao (30%) osjetno niži, 266 milijuna eura.

Prerađivači u prehrambenoj proizvodnji uspjeli su izvesti u prvom kvartalu još 387 milijuna eura, no njihov rast (21%) usporava, posebno gleda li se konkurenciju koja je na hrvatsko tržište plasirala gotovo 686 milijuna eura proizvoda, gotovo 26% više na godišnjoj razini.

Što se odnosa s trenutnim zaraćenim zemljama tiče, i s Ukrajinom i Rusijom robna razmjena bilježi slabiji rezultat, tek je uvoz iz Ukrajine u prvom tromjesečju porastao, za 70%, na 16,7 milijuna eura. U Ukrajinu je izvezeno 38 posto manje (11,4 milijuna eura), a u Rusiju je izvoz pao za oko 8 posto (na 35 milijuna eura), dok je uvoz manji za 37,5 posto (53 milijuna eura).