Za razliku od 2012., koja je počela s nejasnom idejom da će javne investicije izvući zemlju iz krize (no, Vlada Zorana Milanovića pokazala je da je takav cilj nedostižan), sad se najviše očekuje od privatnog sektora.

Ipak, Vlada nije odustala od dijela projekata za koje kani privući što više investitora, i to kroz privatizaciju te nekolicinu kapitalnih projekata, ponajprije u energetskom sektoru, a još je pitanje hoće li u ovoj godini početi proces monetizacije autocesta. Najviše se u ovoj godini očekuje od privatizacije Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, koja bi, procjenjuje se, trebala biti vrijedna više od tri milijarde kuna, ovisno o privatizacijskom modelu na koji se država odluči, odnosno udjelu koji će se prodati privatnim investitorima. Velik privatizacijski val očekuje se i u turističkim tvrtkama, koje će se privatizirati po različitim modelima, od radničkog dioničarstva do prava na građenje.

Tome treba dodati i prodaju Badela 1862 i Brodosplita, koje su u tijeku. Ministar gospodarstva Branko Grčić potvrdio je da će kapitalna ulaganja rasti za 30 posto u odnosu na prošlu godinu, a najveći zamašnjak u tom smislu trebala bi biti provedba projekta gradnje termoelektrane Plomin 3. Za projekt su, osim domaćeg Adrisa, interes navodno pokazali i njemački RWE, talijanski Enel, korejski Daewoo te ruski Inter RAO, kao i još neke međunarodne kompanije iz energetskog sektora. Priliku za oživljavanje gospodarstva Hrvatska će svakako dobiti realizira li se ulazak u EU 1. srpnja, što otvara mogućnost za privlačenje 2,2 milijarde kuna iz EU fondova.

Nakon bioplina, kroti Dunav
Najvažnija investicija Ivice Todorića u Vupik, pretovarna luka na Dunavu pokraj Vukovara vrijedna oko 80 milijuna kuna, pokazala je još jednom interes vlasnika koncerna Agrokor za iskorištavanjem Dunava ne samo za natapanje nego i za razvoj logistike. Nova pretovarna luka, otvorena potkraj prošle godine, već u 2013. Agrokor uključuje u veliku međunarodnu razmjenu robe, porastom mogućnosti trgovanja u cijeloj regiji, što će u potpunosti doći do izražaja ulaskom Hrvatske u EU. Uskoro bi moglo slijediti novo ulaganje u pogon za preradu žitarica na istoj lokaciji. U 2012. Todorić je ušao i u proizvodnju električne i toplinske energije na ekološki obnovljiv način otvaranjem bioplinskog postrojenja Gradec, u koji je uloženo 55 milijuna kuna.

Ulažu u optiku, na meti i IN2
Hrvatski telekom (HT) spominje se kao najvjerojatniji kupac domaće softverske tvrtke IN2, što bi se moglo pokazati i kao najznačajniji projekt Ivice Mudrinića u ovoj godini. Iako, naime, Mudrinić već godinama najavljuje milijunska ulaganja u optiku čim nacionalni regulator to omogući, pitanje je drži li taj projekt Uprava HT-a još isplativim zbog jake konkurencije i velikih očekivanja. HT se još nije izjasnio o vlastitim planovima povodom objave Deutsche Telekoma o ulaganju u optičku mrežu u Njemačkoj vrijednom šest milijardi eura. Ulaganja se očekuju i kao posljedica digitalne dividende, koju je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije dodijelila HT-u i Vipnetu za dio radiofrekvencijskog spektra koji je ostao slobodan nakon digitalizacije TV signala. Frekvencijski pojas pogodan je za uvođenje LTE mreže (mreža četvrte generacije) u ruralnim, odnosno slabije naseljenim područjima, do kojih nije isplativo doći drugim vrstama širokopojasnog pristupa.

Uzlet na krilima digitalne dividende
Telekomunikacijske tvrtke u prošloj su godini uspjele izboriti ukidanje kriznog nameta, što je bila jedna od najvećih kočnica za nova ulaganja, ponajprije za uvođenje novih tehnologija poput LTE mreže. Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta, nedavno je najavio da će temeljem strategije razvoja do 2015. godine Hrvatska imati 500 tisuća kućanstava s brzim pristupom internetom, što je konačno omogućeno provedbom javnog natječaja za digitalnu dividendu koja je dodijeljena i Vipnetu.

Ulaze u energetiku i osiguranje
Nakon investicijskoga ciklusa od oko dvije milijarde kuna u turističkom sektoru, Ante Vlahović, predsjednik uprave Adris grupe, u ovoj godini priprema se na dva nova ambiciozna zalogaja: ulazak u energetski sektor i sustav osiguranja. Rovinjska Adris grupa zainteresirana je za ulaganje u hidroenergetski projekt Kosinj-Senj 2 koji je težak 650 milijuna eura. Kako je nedavno izjavio bivši ministar gospodarstva Radimir Čačić, Adris je trenutačno jedini ulagač u Hrvatskoj koji ima pripremljen vlastiti kapital i ozbiljno je zainteresiran za taj projekt. Država od Adrisa ima velika očekivanja i na području privatizacije Croatia osiguranja, najavljenog za ovu godinu. No, Vlahović kani ići i dalje, već je potvrdio interes da u svoj budući osiguravateljski paket uvrsti i Triglav. Ako se ostvare najave, Adris bi u 2013. mogao postatij veliki regionalni investitor.

General među najaktivnijim ulagačima
Namjera Crodux plina, tvrtke generala Ivana Čermaka, za preuzimanje zagrebačkoga poslovanja Diokija ubraja se u niz investicijskih inicijativa ulagača kojeg dio javnosti već naziva najaktivnijim u Hrvatskoj. Nakon što je Crodux plin pokrenuo ishođenje dozvola za gradnju terminala za ukapljeni naftni plin u Bakru, prošlog ljeta tvrtka se spominjala i kao mogući kupac lanca benzinskih postaja OMV-a u Hrvatskoj. Čermak planira i gradnju termoelektrane na području Luke Broda, toplane na prirodni plin snage 570 megavata, projekt vrijedan oko 500 milijuna eura.

Konačno će graditi na dubrovačkoj rivijeri
Anđelko Leko sprema se na ulaganje 50 milijuna eura u Mlinima i Srebrenom, obnovu i gradnju novih kapaciteta na lokacijama koje je od države kupio prije gotovo devet godina. No, tek sad su se stekli svi imovinsko-pravni uvjeti za početak građevinskih radova. U sklopu Hotela Dubrovačka rivijera, koji će nositi četiri zvjezdice, obnovit će se hotelski kompleks Astarea, a na mjestu hotela Mlini i Orlando gradit će se novi hoteli. Obnovit će se pet vila, sagraditi novi garažno-kongresni te plažni objekt. Uz dosadašnja ulaganja od 175 milijuna kuna, u Dubrovačku rivijeru tako će se uložiti ukupno više od 70 milijuna eura.

Tevu otvorio i domaćim financijašima
Tihomira Oreškovića, financijaša koji je veći dio života i karijere proveo u Kanadi, Teva je dovela na mjesto predsjednika Uprave Plive s jasnim ciljem: realizacija Tevina Centra financijskih aktivnosti u Zagrebu. Shared Service Center Zagreb (SSC Zagreb) poslužit će kao svojevrsno zajedničko računovodstvo svih Tevinih europskih lokacija koje koriste SAP za financije. Kako su kazali u Tevi, koja je Plivu preuzela prije tri godine, ključni faktor u donošenju te odluke bio je inovativni dizajn financijskih procesa te stručna znanja i vještine zaposlenika u Zagrebu. Osnivanje Centra financijskih aktivnosti u Zagrebu omogućit će otvaranje više od 100 novih radnih mjesta, a broj zaposlenih povećavat će se sukladno dinamici razvoja projekta. Dodatna radna mjesta u Plivi očekuju se idućih godina i s otvaranjem nove tvornice u Savskom Marofu, u koju će Teva uložiti 200 milijuna dolara.

Kupuju, privatiziraju, investiraju…
Uz restrukturiranje, koje je u tijeku, pred Upravom Hrvatskih željeznica (HŽ) nekoliko je zahtjevnih projekata. Dražen Ratković iz Putničkog prijevoza mora realizirati kupnju 44 putnička vlaka, što bi trebalo dati posla i domaćim proizvođačima, Končaru i Gredelju. Procijenjena vrijednost posla je oko 220 milijuna eura, a obnova voznog parka trajat će nekoliko godina. Predsjednik Uprave HŽ Carga Ivan Lešković upravo prikuplja eventualne ponude investitora slijedom međunarodnog javnog poziva objavljenog prije nekoliko tjedana u Financial Timesu, te se može očekivati i skora privatizacija Carga. Najveći investicijski ciklus čeka Darka Peričića, predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture, ponajprije gradnjom paneuropskih koridora, u koje bi se u idućih pet godina trebalo uložiti i do pet milijardi eura. Novac bi se trebao namaknuti većinom iz fondova EU.

U logistici hvata europski vlak
Jedan od izazova Luke Rajića, vlasnika Lura grupe, u 2013. će godini biti dodatno stvaranje logističke mreže koja će biti konkurentna na tržištu Europske unije. U integriranoj logističkoj usluzi Lura grupa planira velika ulaganja i daljnji rast prihoda, koji su u 2012. rasli 60 posto. Iako Rajić ne govori o konkretnim brojkama, planira u cijeloj regiji ponuditi kompletno logističko rješenje koje obuhvaća usluge transporta, skladištenja i distribucije te na taj način stvoriti jaku regionalnu logističku kompaniju u hladnom lancu. Farmacija je drugi Rajićev sektor kojem se kani posebno posvetiti u ovoj godini. Kako doznajemo u Luri, PharmaS bi u ovoj godini svoj portfelj trebao proširiti i na bezreceptne lijekove i tako se aktivnije uključiti u tržišnu utakmicu s Plivom, Belupom i Jadran Galenskim laboratorijem (JGL). PharmaS planira i nova zapošljavanja, ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji (prije mjesec dana otvorio je novu tvornicu u Zrenjaninu).

S novim oklopnjakom dalje u Europu
Nakon uspješne suradnje na isporuci teretnih vagona na njemačko i švicarsko tržište u 2012., pred Vladimirom Kovačevićem, predsjednikom Uprave holdinga Đuro Đaković, u ovoj su godini još dva velika izazova vezana uz jači izlazak na svjetska tržišta s dobrim prognozama. U suradnji s dvama globalnim divovima vojne industrije, finskom Patrijom te norveškim Kongsbergom, u Đuri su razvili novo borbeno oklopno vozilo opremljeno oružnom stanicom, svrstavši se uz bok malobrojnim proizvođačima obrambene tehnike najviše razine u svijetu. Drugi projekt, na kojem će Đuro Đaković surađivati s HEP-om, jest proizvodnja i plasman kogeneracijskih sustava koji koriste obnovljive izvore energije, za što je već pokazan velik interes na raznim europskim tržištima.

Spašavaju domaće brodare
Važan projekt za posrnulu domaću brodogradnju bit će gradnja četiriju novih brodova, koja bi trebala krenuti već u ovoj godini. Predsjednik Uprave Jadrolinije Slavko Lončar u prosincu je s predstavnicima brodograditelja i zajednice brodograditelja potpisao okvirni sporazum o gradnji četiriju novih brodova čija se vrijednost procijenjuje na 29 milijuna eura. Sporazum je sklopljen s predstavnicima zajednice brodograditelja ponuditelja Brodosplit – Brodogradilištem Split te Brodosplit – Brodogradilištem specijalnih objekata, tvrtkom Kvarnerplastika iz Rijeke, obrtom Studio 360 iz Zagreba i Propelerservisom iz Rijeka, Dalmontom iz Kraljevice te pulskim Uljanikom. Rok za dostavu ponuda je do kraja siječnja, a potpisivanje ugovora za gradnju brodova kapaciteta 145 vozila i 600 putnika s najpovoljnijim ponuditeljem očekuje se u prvom tromjesečju.

Restrukturiranjem u ambicioznu petoljetku
Vrijeme će pokazati hoće li novi otkazi u Podravki, koji navodno čekaju još 500-tinjak radnika, ispuniti svoju zadaću u restrukturiranju poslovanja tvrtke te hoće li Podravku, poput Plive, nakon otkaza čekati nova zapošljavanja. Cilj predsjednika Uprave Zvonimira Mršića jest da Podravka do 2017. dosegne više od pet milijardi kuna prihoda, što je gotovo 40 posto više nego sad. Nadzorni odbor Podravke prije nekoliko je tjedana usvojio petoljetni plan. Mršić je objasnio da je cilj osnažiti poziciju na domaćem tržištu te investirati u tržišta na kojima se očekuje rast idućih godina (Rusija, zapadna Europa), a najvažniji cilj u 2013. bit će povećanje efikasnosti poslovanja. Navodno se razmatra i odustajanje Podravke od djelatnosti koje joj donose gubitak, kao što su proizvodnja pića i pekarstvo, te usmjeravanje na dječju hranu, Vegetu i farmaceutiku.