Sustav pripreme i provedbe europskih projekata u Hrvatskoj značajno je napredovao, ali još uvijek postoji niz poteškoća s kojima se korisnici, konzultanti i nadležna tijela susreću.

Stoga je na jučer održanoj konferenciji povodom Dana Europe, a na temu izazova i prilika novog višegodišnjeg financijskog razdoblja, HUP – Udruga profesionalaca za fondove EU iznijela i svoje preporuke za unapređenje sustava tih fondova vezano uz razvoj i provedbu natječaja za bespovratna sredstva, provedbu projekata te reviziju i financijske korekcije.

‘Unifikacija’ procedura
Natalia Zielinska, predsjednica tog granskog udruženja, HUP EUPRO, u tom smislu je apostrofirala, uz ostalo, “unifikaciju” procedura pripreme i provedbe projekata. Trenutno postoji nekoliko operativnih programa, kaže, a svaki od njih prati drugačiji način odobravanja sredstava. To ne bi trebalo biti tako; korisnici trebaju univerzalni protokol koji definira pravila igre.

Zielinska je naglasila i kako ima prostora za poboljšanje transparentnosti sustava na način da, primjerice, kriteriji bodovanja i načini dodjele budu dostupni javnosti. Kaže i kako bi nakon završetka određenog postupka dodjele bila uputna javna objava liste “sretnih dobitnika” poduzetnika, kao i ostvareni bodovi.

Među ostalim, važno je i jasno postavljanje i pridržavanje pravila i rokova u procesu provedbe natječaja, uključujući i pravovremenu najavu natječaja, sa što više informacija o uvjetima. I u dijalogu putem “pitanja i odgovora” s ciljem pojašnjavanja natječaja vidi prostora za poboljšanja. Sve u svemu kvalitetan dijalog i transparentnost u donošenju ključnih odluka neke su od glavnih područja prepuruka HUP EUPRO-a.

Natalia Zielinska, predsjednica HUP EUPRO/T. Miletić/PIXSELL

Uz predstavnike uprava zaduženih za fondove EU iz nekoliko ministarstava, skupu je nazočio i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić koji je pak podsjetio kako je u prvoj financijskoj perspektivi Hrvatska na raspolaganju imala 11,33 milijarde eura, a po iskorištenosti sredstava je na 82 posto.

“Ubrzavamo apsorpciju sredstava fondova EU; prije tri godine bili smo na začelju, a sada smo 13. po isplaćenosti sredstava. Realizirano je više od 10.000 projekata diljem Hrvatske, a u fazi realizacije još je oko 1500 njih iz Operativnog programa Koherentnosti i kohezije”, naglasio je.

Nužna preraspodjela
Dodao je da je “s tim projektima i tim europskim sredstvima generiran stabilan rast, postali smo konkurentnije i zelenije društvo, a naš BDP danas je 5 posto veći nego što bi bio da nema EU fondova. Realizirano je puno toga i u kontekstu poduzetništva.

Čak 303 poduzeća primilo je potporu za uvođenje novih proizvoda na tržište, 190 projekata realizirano je suradnjom znanstvene zajednice i poslovnog svijeta, 6000 malih i srednjih poduzetnika dobilo je EU potpore za ulaganja, a direktan rezultat tih investicija je 11.000 stvorenih novih radnih mjesta.

Koliko god i specijalisti za pripremu i provedbu EU projekata priznaju kako su u odnosu na prethodno razdoblje brojni procesi danas digitalizirani i automatizirani, prostora za napredak i dalje je dosta, a ključnim pritom smatraju kvalitetniji dijalog između upravljačkih i provedbenih institucija.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber podcrtala je pak da je upravo poduzetništvo prvo iskoristilo svoju “omotnicu? prošlog razdoblja. Zbog svega je HUP u prijedlog ključnih deset reformi za desetljeće pred nama stavio upravo povećanje efikasnosti preraspodjele sredstava iz fondova EU u korist privatnih investicija te za postizanje ciljeva zelene tranzicije, poručila je Weber.