U Podravini i Slavoniji upravo kreću pregovori oko ugovaranja nove sjetve duhana. Interesa među proizvođačima, kako se čuje s terena, ne manjka, a sve se odvija u dobroj poslovnoj atmosferi, bez javnih negodovanja nezadovoljnih poljoprivrednika koji najavljuju odustajanje od te kulture, kojima je taj proces nekad bio uredno obilježen.

Najveći otkupljivač, BAT-ovi Hrvatski duhani (HD) baš su objavili da su još jednom zaključili godinu s rekordnom vrijednošću otkupa duhana, jer je u 2022. dosegnula 93 milijuna kuna, 12 milijuna kuna više nego prethodne godine.

Takvom rezultatu nema sumnje pridonijelo je i povećanje cijene koju su kooperantima plaćali Hrvatski duhani, a prema informacijama iz te tvrtke radi se o rastu od 27% na godišnjoj razini. Time su, pojašnjavaju, nastojali da se u uvjetima povećanja cijena energenata osigura zadržavanje te proizvodnje u Hrvatskoj.

Nastavak rasta cijene duhana iz HD-a je najavljen i za 2023., u prosjeku za još 25% za najrašireniji tip duhana Virginiju, a njihove su procjene da će se zadržati i postojeće kooperante i površine pod duhanom.

I sami proizvođači najavljuju da bi im, sudeći prema pregovorima s dva otkupljivača duhana koji jedini posluju na hrvatskom tržištu (HD i državna tvrtka Agroduhan), ova godina mogla biti pozitivna, no to neće ovisiti isključivo o otkupnoj cijeni. Ostaju još dva preduvjeta – jedan su vremenske okolnosti, na što se ne može utjecati, a drugi cijena plina i struje, o čemu im još predstoje pregovori s državom.

Predsjednik udruženja Krupan list Željko Mikulčić izdvaja pozitivnim za ugovaranje sjetve činjenicu da postoji tržišna utakmica, jer je Agroduhan uzvratio na ponudu HD-a i ponudio istu cijenu, uz dodatan iznos onima koji navodnjavaju i imaju bolji prinos.

”Ne bude li velikih poremećaja na koje se ne može utjecati, ovo bi mogla biti godina u kojoj će se pokriti svi troškovi, a što dugo nismo imali”, kaže Mikulčić.

Nisu svi iz ove branše toliko optimistični, upravo zbog cijene plina, no slažu se da se u Hrvatskoj unatoč svemu uspijeva stabilizirati proizvodnju duhana, nakon što je posljednjih desetak godina bilježila drastičan pad i zasijanih površina i proizvedenih količina. To je, uostalom trend na globalnoj razini, ali je, za razliku od drugih, u Hrvatskoj taj pad zaustavljen.

Nisu svi iz ove branše toliko optimistični, upravo zbog cijene plina, energenta nužnog za sušare/NEVA ŽGANEC/PIXSELL

Globalno tržište
Prema podacima FAO-a, u svim zemljama, posebice onima s velikom proizvodnjom duhana poput Kine, Indije i Brazila, bilježi se drastično smanjenje proizvodnje i u zasijanim površinama i proizvedenim količinama, a isti je slučaj i s EU, u kojoj je Hrvatska među značajnijim proizvođačima. Lider u ovoj niši u EU je Italija, u kojoj je pod duhanom u 2021. bilo 12,8 tisuća hektara u 2021., a proizvedeno je 41 tisuća tona duhana, a te su količine gotovo prepolovljene u odnosu na prije deset godina.

Više od Hrvatske u EU duhana proizvedu još u Španjolskoj, Poljskoj, Grčkoj. U Hrvatskoj se u 2021. na 3490 hektara proizvelo 7,4 tisuće tona duhana, a o padu govori podatak da je 2011. pod duhanom zasijano bilo 5905 hektara i proizvedeno 10,6 tisuća duhana. No, o zaustavljanju negativnog trenda govore podaci da je u 2020. na istim površinama kao u 2021. proizvedeno ipak nešto manje količine (7 tisuća tona) duhana.

U većini drugih zemalja sa značajnijom proizvodnjom taj trend se ne bilježi. Štoviše, kod gotovo svih važnijih igrača u proizvodnji sirovog duhana brojke nastavljaju padati. Tom pozitivnom trendu u Hrvatskoj pridonijela je i politika investiranja u modernizaciju proizvodnje. Mnogim OPG-ovima posljednjih godina HD je omogućio kreditiranje nabave mehaničkih berača, što je u uvjetima nedostatka radnika uvelike smanjilo trošak rada i povećalo produktivnost, a među ostalim nabavljane su i tračne sušnice.

Zahvaljujući tomu već prošle godine je više od polovice duhana bilo je strojno obrano. Ono što se ispostavilo kao problem jesu cijene energije, a ova skupina uglavnom nije bila obuhvaćena vladinim mjerama za ublažavanje pritiska zbog poskupljenja energije i energenata.

“Proizvodnja duhana je specifična i energetski trošak inače ima velik udjel, a s poskupljenjima koja smo imali u proteklom razdoblju, još je i povećan. Nekad je udjel troška struje i plina bio 30 posto, a sada 70% i to ruši konkurentnost ove proizvodnje”, ističe predsjednik Odbora za duhan Hrvatske poljoprivredne komore Mario Glavaš.

O uklanjanju tog pritiska za ovu godinu i u Udruženju Tabacum očekuju pregovore s Ministarstvom gospodarstva, jer o tome, ističe predsjednik Tabacuma Mihael Čolak, ovisi očuvanje proizvodnje, unatoč svim pomacima s otkupljivačima oko cijene, kao i novoj omotnici potpora za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi. Kroz taj program, koji bi uskoro trebao biti na Vladi, za ovu godinu (bit će plaćeno u 2024.) predviđa se izdvojiti ukupno 16 milijuna eura, od čega za duhan 5,6 milijuna eura.

Nove tehnologije
Svi su jednoglasni da je u proteklim godinama učinjen velik pomak s uvođenjem novih tehnologija. Broj proizvođača zapravo se smanjio, ali su zadržane površine i poboljšana kvaliteta proizvodnje.

Zasluga tome pripada i HD-u, koji je u prošloj godini imao ugovorenu suradnju s oko 340 proizvođača, a pokretanjem projekta nabavke mehaničkih berača omogućeno je zadržavanje djelatnosti i pomlađivanje OPG-ova. Ova je proizvodnja, naime, uglavnom ostala u starijim domaćinstvima, a s modernizacijom su zadržana mlađa generacija u tim OPG-ovima i nastavljeno poslovanje.

“To je jedan od najuspješnijih investicijskih programa u poljoprivredi, jer je od uvođenja programa 2018. do danas nabavljeno preko 72 mehanička berača, a prošle godine se mehanički obralo preko 55% volumena”, ističu u HD-u, koji je tim programom omogućio gotovo 19 milijuna kuna investicija. Promjene su vidljive i povećanju površine pod duhanom po proizvođaču, pa je s 8,5 hektara prije pet godina sada ta razina povećana na 9,2 hektara.

“Proizvodnja duhana jedna je od najbolje organiziranih poljoprivrednih proizvodnji, a prednosti takvog stabilnog proizvodnog sustava najbolje se pokazuju u razdoblju poremećaja, poput prošlogodišnjeg višestrukog povećanja troškova energije koji čine značajan udio u ukupnim troškovima proizvođača duhana.

Zahvaljujući pravovremenoj reakciji, kvalitetnoj komunikaciji i suradnji s proizvođačima i proizvođačkim udrugama, ali i razumijevanju resornog ministarstva, i u tim ekstremnim uvjetima osigurali smo kvalitetne uvjete za proizvodnju, te smo osigurali konkurentan okvir za proizvodnju duhana s kojim krećemo u ugovaranje sljedeće proizvodne sezone”, izjavio je Imad Ud-Din Muhammad, direktor Hrvatskih duhana.

HD otkupljuje otprilike četiri petine duhana s hrvatskih polja, a za razliku od nekih drugih zemalja, tržište duhana u Hrvatskoj nije liberalizirano, sav otkup obavljaju samo dva proizvođača. No, crno tržište je time minimalizirano, jer se vodi stroga evidencija cijelog procesa proizvodnje duhana, te isplata slijedi tek po provedenoj klasifikaciji.

Rasprave o tome jesu li potpore za duhan primjerene, s obzirom na štetnost duhana za zdravlje ljudi, u ovoj proizvodnji smatraju deplasiranima. Poticaji se daju i za proizvodnju vina, a za razliku od potpora za mljekarstvo daju efekta.

“Osim toga, i druge zemlje daju poticaje, EU je puna skrivenih subvencija, kakve primjerice koriste u Italiji, a Grčka je prije 7-8 godina proizvođačima koji izlaze iz proizvodnje duhana davala potpore za 5 godina, da bi se evo sada ponovno počeli vraćati u proizvodnju”, kaže Mikulčić.

Glavaš kao dodatan argument navodi i kako ova proizvodnja ima regionalnu važnost, jer se odvija samo u dvije županije, dominantno u Virovitičko-podravskoj, te u Požeško-slavonskoj županiji, dakle slabije razvijenim područjima, a na tlu na kojemu nije moguća proizvodnja drugih kultura. To je pjeskovito tlo, pogodno upravo za duhan.

A bez obzira na trendove, svi sugovornici uvjereni su da proizvodnja duhana neće nestati. Mijenjat će se vrste i kvaliteta duhana, već se i više sadi duhan s manje nikotina i katrana, no ljudi će i dalje pušiti. Pitanje je samo hoćemo li u cigaretama imati ugrađen duhan iz Hrvatske ili iz neke druge zemlje”, zaključuje Glavaš.