Zagreb će utvrditi novi model plaćanja naknade za pročišćavanje vode koji bi trebao biti pravedniji i smanjiti razliku između fizičkih i pravnih osoba koje je plaćaju, najavio je jučer gradonačelnik Milan Bandić nakon što je poglavarstvo prihvatilo izvješće o reviziji lanjskog proračuna. Državna revizija se u najvećem djelu svog izvješća bavila pročistačem voda. Među ostalim navodi da ukupno povećanje investicije od početka gradnje iznosi 18 milijuna eura (sada je to 215 milijuna eura, op. a.), a nije napravljena dugoročna analiza kako će to utjecati na cijene pročišćavanja i opterećenje proračuna, da prihvaćene varijacije smanjuju transparentnost ulaganja te da dosad nije utvrđena vrijednost napravljenog. Posljednju opasku poglavarstvo je demantiralo, ali nije moglo reći koliko je koncesionar (ZOV) dosad uložio.

Dug koncesionaru
Državni revizori utvrdili sui kako je grad dosad dužan 125 milijuna kuna koncesionaru na ime mjesečnih naknada koje se moraju pokriti, pa još jedanput poručuju da je potrebno preispitati ugovor i način formiranja cijena. Inače, u ukupnoj cijeni vode naknada za pročišćavanje domaćinstvima iznosi 1,7 kuna, a svim ostalim korisnicima sedam kuna po kubičnom metru. “Prevelika je diskrepancija između fizičkih i pravnih osoba i već osmišljavamo novi model koji će biti gotov do kraja godine i koji će povećati naplatu. Većinu duga stvorile su pravne osobe koje nisu htjele plaćati pročišćavanje, ali će to morati učiniti jer su izgubile sudske sporove. Treba napomenuti da je pročistač najveća ekološka investicija u Hrvatskoj i šire, a grad je prvi krenuo u tako veliko ulaganje za zaštitu okoliša”, poručio je gradonačelnik. Iako je povećanje naknade za pročišćavanje, a samim time i povećanje cijena vode, već prije dva mjeseca najavio dogradonačelnik Ivo Jelušić, gospodarstvenici koji rade na modelu kažu kako ono neće biti nužno. Intencija je stvoriti model u kojem naknada ne bi bila fiksna, nego bi se određivala svakom, primjerice, industrijskom proizvođaču posebno, ovisno o razini kakvu opremu za pročišćavanje ima. Za kućanstva bi se također trebao primjenjivati model varijabilne naknade, ali za taj segment će puno teže biti utvrditi kriterije. Da su poskupljenja u krajnjem slučaju moguća, proizlazi i iz stalne argumentacije kako Zagrepčani plaćaju najnižu naknadu za pročišćavanje u Europi, a tu su još i golemi dugovi.

Obročno plaćanje
Revizija je još utvrdila kako se ne poduzima dovoljno za naplatu potraživanja grada, ali je pročelnik za financije Slavko Kojić odgovorio da je grad ustrojio posebnu službu, pokrenuo sudske sporove i odborio obročno plaćanje. “Uvijek se može reći da se može više, ali to je općenita konstatacija”, smatra Kojić. Imovina je također posebna, dugoročna rana grada jer još nema cjelokupnog popisa. Grad je poručio da popisa vjerojatno neće biti još nekoliko godina jer su mnoge nekretnine kojima grad upravlja u povratu, ili još traju sudski sporavi ili pak nije utvrđeno razgraničenje između gradskog i državnog vlasništva. Što se tiče opaske revizije o povećanju broja zaposlenih, Bandić je poručio da je to bilo nužno jer su ustrojena tri nova ureda, a on ne želi provoditi “sječu glava”. Izrazio je i zadovoljstvo kako revizori više nisu stavili opasku kako nema usklađenosti između ureda, što je bio slučaj prošlih godina.

Glavne zamjerke i opaske revizije

Nema popisa imovine, nisu u cijelosti ispravno iskazani udjeli u trgovačkim društvima.
Nisu iskazane obveze u visini 205,4 milijuna kuna
Jamstva za kredite trg. društava od 1,73 milijade kuna su u biti zaduženje grada
Pozajmice trg. društvima ne daju se u skladu s Pravilnikom
Pročistač – povećanje investicije za 18 milijuna eura nije uključeno u osnovnu cijenu gradnje; nije utvrđena vrijednost dosadašnjih ulaganja; obveze grada prema koncesionaru su 49 posto više nego 2004. godine
Nije riješen problem prijeboja duga s Ministarstvom financija u iznosu od 225 milijuna kuna od prodaje stanova.
Za pokriće tekuće likvidnosti korišteni su namjenski prihodi od komunalnog doprinosa u iznosu od 171 milijuna kuna.
Od 3,12 milijarde kuna potraživanja na sumnjiva i sporna otpada 483,22 milijuna kuna.
Novom sistematizacijom predviđeno je 3570 izvršitelja (24,3 posto više nego 2004.), a zaposleno 2840 (11 posto nego 2004.).