Podatak koji po mnogima signalizira da su potrebne nove sektorske analize dolazi iz Fine u novoj informaciji o stanju blokada, a glasi: u prosjeku najzaduženiji su poslovni subjekti u području opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša.

Prosječan dug im je promatrano prema ročnosti, u određenim kategorijama, veći od ukupnog prosjeka te djelatnosti. Tako prosječan dug onih koji su blokirani neprekidno od 181 do 360 dana, iznosi 3,96 milijuna kuna, a još je veći prosjek blokiranih do 30 dana, kod kojih samo 7 poslovnih subjekata duguje prosječno 7,23 milijuna kuna. U navedenoj djelatnosti ukupno su blokirana 122 poslovna subjekta. Najnovija informacija Fine, osim što je alarm za poduzetnike, potvrđuje i bilancu otpisanih, koju izražavaju sljedeći podaci. S jedne strane, to su na kraju lipnja blokirani subjekati u RH, prosječno u 'crvenom' za iznos od 599,76 tisuća kuna duga, što je za 1,9% više nego prije godinu dana.

Pritom je prosječan dug porastao u većini županija – i to od 0,8% u Zadarskoj županiji do 52,3% u Šibensko-kninskoj i 73,4% u Krapinsko-zagorskoj županiji. Inače najzaduženiji su blokirani subjekti Grada Zagreba sa 907 tisuće kuna, a slijede oni Međimurske županije sa 858 tisuća, Krapinsko-zagorske sa 783 tisuće te Splitsko-dalmatinske županije sa 774 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova. S druge strane, to je ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje, koji je u svim županijama, osim u Krapinsko-zagorskoj i Šibensko-kninskoj, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Pitanje stoga glasi što je razlog trendovima suprotnog predznaka, rastu prosječenog duga blokiranih naspram pada u 'totalu'.

Revizor Vlado Brkanić smatra da se poslovno problematičnim subjektima koji imaju dugotrajnu blokadu situacija još više pogoršala. Za razliku od toga postoji dio subjekata koji su, kaže kroz predsanaciju i druge oblike financiranja, otkonili svoju insolventnost i nelikvidnost, čime su pridonijeli da nije došlo do porasta ukupnog iznosa duga. Ipak on je kritičan, i kaže kako poduzetnicima malo znače ovi statistički podaci. "Izražavaju poslovno stanje županije, ali konkretno na koga se to odnosi, poduzetnici koji s takvima stupaju u poslovne odnose trebaju dodatno sami istraživati. Prvi indikator poslovnih problema svakako je 'lista srama' Porezne uprave, no korisne bi im bile i preporuke Fine, a ne samo suhopoarni podaci koji na makro razini upućuju na trendove", kaže Brkanić.  

Rekorderi po visini duga od 7,2 milijarde kuna su poslovni subjekti s područja Grada Zagreba. Na njih se odnosi 37,7% prijavljenih neizvršenih osnova, dok zajedno sa iznosom blokade poduzetnika iz ukupno pet županija, čine čak tri četvrtine (73,5%) svih neizvršenih osnova za plaćanje u RH. Tako su 2,8 milijardi kn 'teški' dugovi blokiranih subjekata Splitsko-dalmatinske županije, 1,2 mlrd. kn onih iz Istarske, jedne milijarde iz Zagrebačke te 0,8 mlrd. kn Zadarske županije.

Najviše blokiranih subjekata standardno je u trgovini – 7.276, zatim u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (5.396), građevinarstvu (4.224) i prerađivačkoj industriji (3.469). Na godišnjoj razini prosječan je dug porastao u većini djelatnosti. Rast se kreće od 2,8% u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima do 40% u području opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije, 42% u području javne uprave i obrane; obveznog socijalnog osiguranja te 54% u području umjetnosti, zabave i rekreacije. Smanjenje za 3,7% bilježi građevinarstvo, za oko 5% prerađivačka industrija, za 14% poslovanje nekretninama, za 15% prijevoz i skladištenje, 17% obrazovanje i 19% djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.