Danas se gotovo malo tko sjeća, no do prije desetak i više godina slobodne zone bile su među gospodarstvenicima vrlo popularne i poželjne lokacije zbog posebnog carinskog i poreznog tretmana i povlastica koje su pružale, no kako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, stao je i interes za te pogodnosti i broj zona se topio.

Od nekadašnjih 15 preostalo ih je svega šest, ali u njima se stabilno posluje, a dvije se po aktivnostima naročito izdvajaju…

Kontinuiran rast
Riječ je o lučkim slobodnim zonama u Pločama i Rijeci, koje u odnosu na ostale zone ne prednjače brojem korisnika, ali u njima je zaposlen značajniji dio radnika, ostvaruju se veći prihodi, posluju s dobiti, a prema podacima o poslovanju slobodnih zona u 2023. koji će uskoro biti prezentirani u Hrvatskom saboru, u njima se odvijaju i jedine značajne nove investicije.

Osim u lukama Rijeka i Ploče, aktivne su u Hrvatskoj još slobodne zone u lukama Split i Pula, te dvije kopnene, zone Rijeka-Škrljevo i Zagreb. Ukupno u svim zonama posluje 49 korisnika s 1646 zaposlenih, a ostvarili su lani nešto manje od 221 milijuna eura prihoda, neznatno manje nego godinu dana ranije.

No, gleda li se njihove ranije rezultate, prihodi u ovih šest hrvatskih slobodnih zona ipak kontinuirano rastu, unatoč tomu što broj korisnika i broj zaposlenih ne bilježi takav trend. U 2015. godini su primjerice u tih šest slobodnih zona brojali 68 korisnika s 2415 njihovih zaposlenika, a oni su uprihodili te godine nešto manje od 164 milijuna eura.

Slobodna zona luke Rijeka uvijek je bila jedna od najvećih, a poslovanje njezinih korisnika bilježi solidan i kontinuiran rast. Konstanta je i da na njezinu području djeluju četiri tvrtke i sve obavljaju poslove skladištenja i pretovara. Među njima su i dva poznata imena trgovaca drvom, tvrtke Šerif Export-Import i Exportdrvo, koji već desetljeće i pol imaju koncesiju i koriste pogodnost skladištenja robe u bazenu Raši, a skladištenje, te pretovar djelatnost su i ostalih korisnika, Luke Rijeka i Jadranskih vrata.

I u zoni u Pločama skladištenje i prekrcaj tereta jedine su djelatnosti kojima se bave korisnici, za razliku od ostalih slobodnih zona u kojima ima i proizvodnje. Najviše proizvođača među korisnicima ima zona u Puli, u kojoj je polovica od 18 korisnika obavlja neku proizvodnu djelatnost, dok uz skladištenje četiri tvrtke obavljaju i poslove servisiranja plovila.

I u Slobodnoj zoni luke Split veći je broj proizvođača, četiri od šest korisnika. Takav profil djelatnosti i u splitskoj i pulskoj zoni donosi veći broj zaposlenih u odnosu na broj korisnika, ali i manje ukupne prihode – u zoni luke Split to znači nešto više od 6 milijuna, a u Puli 7 milijuna eura.

S druge strane, u zoni luke Rijeka prihodi su lani dosegnuli 84 milijuna eura, dok se u zoni u Pločama uprihodovalo 96,5 milijuna eura. Ipak, u toj zoni na jugu Hrvatske lani nije ponovljen rezultat iz rekordne 2022., kada su prihodi tamošnjih korisnika bili 15% veći, gotovo 114 milijuna eura, ali je i uz taj prekid rasta na duže staze gledano zona u Pločama postigla najveći napredak. Pokazuje to podatak iz 2015., kada su prihodi njezinih 10 korisnika bili na razini od oko 30 milijuna eura. U slobodnoj zoni luke Ploče korisnici imaju i najveći broj zaposlenika (624).

Od Austrije do Indije
Udjel izvoza u rezultatima tvrtki koje posluju u slobodnim zonama najveći je u zoni u Puli, čak 99 posto, te u zoni luke Rijeka (87%), u kojoj je upravo izvoz najviše i pridonio lanjskom snažnom rastu ukupnih prihoda (čak 41%). Najčešće izvozne destinacije su Austrija, Italija, Egipat, Indija, BiH.

U svim zonama rezultati za 2023. završili su s plusom, a premda je prihod generalno bio nešto “tanji”, dobit je podebljana za 70% u odnosu na prethodnu godinu, na 43 milijuna eura. Kao i kod prihoda, najveći dio ukupne dobiti odnosi se na Rijeku i Ploče. U Rijeci je ona bila gotovo 26 milijuna, a Pločama preko 11 milijuna eura.

U te su dvije zone lani izvršena i najveća ulaganja. U Pločama se, prema izvješću Ministarstva gospodarstva, investiralo 8 milijuna eura, najviše u lučku infrastrukturu, tankove za skladištenje, fotonaponsku elektranu, dok je dvostruko više uloženo u Rijeci, gotovo 17 milijuna eura, najvećim dijelom u sklopu projekta modernizacije željezničke infrastrukture, rekonstrukcije pristaništa i implementacije informatičkog sustava. Tako visoka ulaganja daju i optimizma da i uz rast novih poslovnih zona slobodne zone sa svojim režimom poslovanja imaju perspektivu.