Posljednjih godina je Hrvatska kao turistička destinacija nadmašila konkurente u privlačenju stranih turista na razini ekskluzivnog smještaja. Razloge treba tražiti u relativno visokoj sezonalnosti, obogaćenoj turističkoj ponudi i nižim prosječnim cijenama u odnosu na konkurenciju.

Jedan od ključnih faktora bila je i činjenica da je tijekom perioda pandemije Covida znalački iskoristila geografsku poziciju, ali i druge prednosti čime je ostvarila bolje rezultate u odnosu na konkurenciju koja je tih godina rezultatski “patila”.

Ali, okončanjem perioda pandemije i stabilizacijom, oporavak globalnog tržišta donio je više benefita konkurenciji dok je Hrvatska kao destinacija usporila rast i tijekom tekuće sezone ostvarila nešto lošije prodajne rezultate u odnosu na ostale zemlje Mediterana.

Prema navodima Josipa Stulića, direktora poslovanja Awaze-a za tržišta južne Europe – raspoloživi statistički podaci ukazuju kako su u organizaciji domaćih tvrtki članica Awaze-a (Novasol, Croatia Luxury Rent, MyIstria i My Istria Home) na razini ukupnog ostvarenja čak 90% dolazaka i preko 95% noćenja ostvarili turisti iz europskih zemalja.

Najveći dio čine posjetitelji iz susjednih i nekoliko drugih zemalja poput Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije, Češke, Švicarske i zemalja Beneluksa.

Najmanje domaćih
Svojevrsna stagnacija ostvarenja na razini domaćeg luksuznog smještaja zabilježena je temeljem analize ostvarenja u periodu između lipnja i rujna 2023. u usporedbi s konkurentskim mediteranskim odredištima – Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj i Italiji.

Stulić naglašava kako su sva analizirana mediteranska odredišta, uključujući Hrvatsku, doživjela određeni porast u usporedbi s 2022.

“Među odredištima, Grčka je zabilježila najviši rast s porastom od 8% na razini ukupnog broja dolazaka i zakupa luksuznih smještajnih jedinica. Italija je druga s 4,7% rasta, dok su Portugal i Španjolska na trećem i četvrtom mjestu s 4,1%, odnosno 2,8% rasta. Hrvatska je u tom istom periodu ostvarila rast od 1,4%. Gledajući ukupnu podjelu dolazaka po pojedinim tržištima, Hrvatska je pri vrhu s udjelom od 93% dolazaka stranih gostiju, dok je preostalih 7% pripalo domaćim posjetiteljima.

Italija je u tom segmentu ostvarila 45% domaćih, te 55% stranih gostiju. Vodeću poziciju udjela domaćih posjetitelja drži Španjolska s visokih 48%, dok je Grčka najbliža Hrvatskoj po postotku stranih gostiju s visokih 89%. Portugal je ostvario dolaske 70% stranaca u ukupnom prodajnom udjelu”, tumači Stulić.

Navedeni prodajni rezultati ukazuju na usporavanje rasta domaćeg ostvarenja, kako na razini luksuznog smještaja, tako i na razini ukupnog turističkog rezultata. Uzroke treba tražiti u činjenici da su se konkurentska tržišta oporavila nakon perioda pandemije, ali i da su prodajnim politikama postali značajno konkurentniji i povoljniji. S druge strane, Hrvatska je u kontekstu cijena značajno povisila uvjete koji su se odrazili na ukupan rezultat.

Dodatna otegotna okolnost je što sve četiri konkurentske destinacije raspolažu značajno većim brojem smještajnih kapaciteta, pa je samim time ukupan rezultat, odnosno zaostajanje Hrvatske u rezultatskom smislu još izraženije. Hrvatska bi prema trenutačnom stanju na geopolitičkoj razini, iznova trebala doživjeti rast ostvarenja u narednoj sezoni – podvlaći Josip Stulić.

“Optimizma ne manjka, ali treba naglasiti i da imamo određenih problema koji nam ne idu u prilog. Ukoliko Hrvatska do naredne sezone ne korigira uvjete i stabilizira ‘divljanje’ cijena, za očekivati je kako bi se negativan trend mogao reflektirati na nadolazeću, ali i sezone nakon toga.

Takav rasplet bi donio velike probleme i uvjetovao višegodišnji proces oporavka te ponovnog uspostavljanja povjerenja na tržištu. Pod pojmom ‘povjerenja’ smatra se prvenstveno eliminiranje percepcije naše zemlje kao preskupe destinacije, odnosno destinacije koja ne pruža dovoljno za cijenu koju gost plaća”, završava Stulić.

Kako bilo, potrošačke cijene u RH i ove i prošle godine ukupno su rasle više od prosjeka EU, ali i većine konkurentskih zemalja kad je posrijedi turizam. Promatraju li se samo podaci za kategoriju Restorana i hotela, nakon 4,5% rasta u 2021. lani su cijene porasle za oko 17%, a krajem listopada ove godine u odnosu na isti lanjski mjesec više su za 12%.

Fiskalizirani skok
Pritom su preklani nešto brže rasle cijene smještaja nego ugostiteljskih usluga (5,6 prema 4,4%), a lani je bilo obrnuto: više su u prosjeku porasle cijene u ugostiteljstvu (17,4%) nego u pružanju smještaja (15,7%).

O rastu cijena ponešto govore i podaci Porezne uprave o potrošnji mjerenoj fiskaliziranim prometima. U prvih jedanaest mjeseci poduzetnici iz djelatnosti pružanja smještaja izdali su 5,8% više računa nego u istom lanjskom razdoblju, pri čemu je njihova vrijednost veća za 25,6%.

Istodobno, u kafićima, restoranima i drugim oblicima pripreme i usluživanja hrane i pića do kraja studenoga izdano je 6,5% više računa plaćenih karticama i gotovinom, a pritom je evidentiran 23% veći fiskalizirani promet u odnosu na prvih 11 mjeseci 2022.