HEP grupa je, prema podacima objavljenima na Zagrebačkoj burzi, u prvom polugodištu 2015. ostvarila konsolidiranu neto dobit od 1,35 milijardi kuna, što je oko 20 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani.

Poslovni prihodi iznosili su 7,14 milijardi kuna i veći su u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 650 milijuna kuna, ponajprije zbog prihoda od prodaje plina na veleprodajnom tržištu, s obzirom da je HEP tek u travnju 2014. počeo obavljati tu djelatnost. Prihodi od prodaje električne energije bili su na razini prošlogodišnjih. Povoljne hidrološke okolnosti koje su obilježile 2014. godinu, nastavile su se i u prvom polugodištu ove godine što je omogućilo značajnu proizvodnju električne energije u HEP-ovim hidroelektranama s udjelom od 44 posto u strukturi izvora električne energije.

Vruće i sušno ljeto će sasvim sigurno utjecati na rezultat na razini cijele godine. U prvih šest mjeseci 2015. HEP je realizirao investicije u iznosu od 843 milijuna kuna, a trenutno drži 85 posto domaćeg tržišta električne energije. Pericu Jukića, predsjednika Uprave HEP-a, pitali smo o ambicijama tvrtke da postane regionalni energetski lider, o liberalizaciji domaćeg i regionalnog tržišta električne energije te ključnim investicijama u nadolazećem razdoblju. 

Početkom godine najavili ste da će HEP u idućih pet godina u revitalizaciju i obnovu hidroelektrana uložiti 2,1 milijardu eura. Da li je nešto od toga već realizirano i zbog čega je važan taj investicijski ciklus? 
S obzirom da su pojedine hidroelektrane odslužile svoj životni vijek, bilo je nužno započeti njihovu revitalizaciju i modernizaciju kako bi i dalje bile spremne za učinkovitu proizvodnju električne energije i osiguranje stabilnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava. Tako je u tijeku modernizacija dviju naših ponajvećih hidroelektrana – Zakučac i Dubrovnik. Ovoga smo ljeta u HE Zakučcu završili obnovu te pustili u pogon treći od ukupno četiri agregata, dok je u HE Dubrovnik završena obnova prvog te se radi na revitalizaciji drugog agregata. U obje hidroelektrane revitalizaciju agregata planiramo završiti sljedeće godine. Rekonstrukcija i modernizacija više drugih hidroelektrana u različitim su fazama pripremljenosti, od ugovorene izrade projekata i ishođenja dozvola pa do raspisanih javnih nadmetanja za izvoditelja radova. Želim naglasiti da se prilikom planiranja modernizacije hidroelektrana nastoji povećati njihova snaga i moguća proizvodnja certificirane 'zelene' električne energije, ali uz strogo poštivanje zahtjeva zaštite voda i ukupnog okoliša. Ponovit ću također, HEP je, zahvaljujući ovom ciklusu ulaganja u postojeće hidroelektrane, najveći investitor u sektoru 'zelenog gospodarstva' u Hrvatskoj, i to investitor koji u najvećem dijelu angažira domaće tvrtke i tako daje doprinos rastu hrvatskog gospodarstva.

HEP je najveći proizvođač i opskrbljivač struje u Hrvatskoj, s neskrivenom ambicijom da postane i vodeći energetski igrač u regiji. Ugovorom s Cimosom i osnivanjem zajedničke tvrtke s RWE-om 'Novenerg' HEP je korak bliže tom cilju. Koji su vaši sljedeći potezi?
HEP je već nekoliko godina, na različite načine prisutan na tržištima električne energije od Njemačke do Kosova, a ove smo godine snažno zakoračili na slovensko tržište, na kojemu smo već dosad osvojili udjel od 5 posto ukupne potrošnje električne energije. Ujedno nastavljamo aktivnosti na širenju poslovanja u čitavoj regiji. Da, ugovor s Cimosom je u tom smislu vrlo znakovit, jer smo dobili opskrbu cijele grupacije, koja, osim u Sloveniji i Hrvatskoj, posluje i u Srbiji i BiH. U narednom razdoblju razmatramo širenje poslovanja i na Crnu Goru, Rumunjsku, Bugarsku i Makedoniju i to prije svega u segmentu kupoprodaje električne energije. Konkurentska prednost HEP grupe na stranim tržištima je, pored prodaje osnovnog proizvoda – električne energije, i mogućnost ponude drugih proizvoda poput zelenih certifikata, emisijskih jedinica, plina, pomoćnih usluga, kao i usluga razvoja i provedbe projekata energetske učinkovitosti. Zbog tako širokog područja djelovanja, moguća je i operativna suradnja s hrvatskim i inozemnim tvrtkama, kako na investicijama u proizvodne objekte, tako i na akvizicijama pojedinih energetskih tvrtki i projekata.

Na koji način HEP iskazuje opredjeljenje za održivi razvoj, odnosno za razvoj poslovne strategije i primjenu modela upravljanja koji osiguravaju poslovnu uspješnost uz odgovornost prema okolišu i društvenoj zajednici?
Globalni trendovi na tržištu električne energije ostavili su traga i na lokalnom tržištu. Riječ je o procesima poput liberalizacije i konsolidacije tržišta električne energije, pojavi nadnacionalnih regulatora, visoke volatilnosti cijena energenata, pada potrošnje električne energije zbog ekonomske krize i drugih. Promjene okruženja koje su obilježile način funkcioniranja energetskog sektora veće su nego kod bilo koje druge industrijske grane. U takvom okruženju jedna od ključnih promjena koje određuje poslovanje HEP grupe kao energetske korporacije je promjena odnosa prema okolišu i klimatskim promjenama. Za nas to nije novost, jer je HEP zbog svoj veličine i važnosti, uvijek bio i je među onim tvrtkama koje su prve primjenjivale i provodile pojedine europske politike i strategije. Tako smo se, na primjer, pravovremeno pripremili na ulazak Hrvatske u europsku shemu trgovanja emisijama, te smo uspješno odradili prve dvije godine trgovanja. Iako se površnom poznavatelju energetskog sektora može činiti drukčije, HEP itekako vodi računa o razvoju svog portfelja obnovljivih izvora energije, i izvan postojećih, velikih kapaciteta u hidroelektranama. Instalirali smo devet sunčanih elektrana na krovove naših poslovnih zgrada, uskoro počinjemo izgradnju dvaju kogeneracijskih postrojenja na šumsku biomasu, razmatramo mogućnost akvizicije nekoliko projekata OIE, prije svega vjetroelektrana. U području elektromobilnosti, još jednom segmentu kojeg snažno zagovara EU, uz dvije punionice koje smo ovog ljeta otvorili u Osijeku, imamo instaliranih još sedam  javnih punionica u više gradova u Hrvatskoj. Kad govorimo o održivosti, društveno odgovornom poslovanju i efikasnom korporativnom upravljanju, iskoristit ću ovu prigodu da najavim skori izlazak našeg prvog, bolje je reći – pilot izvještaja o održivosti, odnosno nefinancijskog izvještaja koji anticipira našu obvezu izvještavanja prema Direktivi EU. 

Kako ocjenjujete trenutno stanje na hrvatskom tržištu električne energije? Mnogi alternativni opskrbljivači prigovaraju da ono još uvijek nije dovoljno liberalizirano.
Hrvatsko je tržište električne energije za sve kupce liberalizirano još 2008. godine. S novim izmjenama Zakona o tržištu električne energije i Zakona o energiji dodatno se pojednostavljuje postupak promjene opskrbljivača te se efikasnije štiti krajnji kupac. Uvodi se djelotvorni nadzor na veleprodajnom tržištu, a uskoro će profunkcionirati i burza električne energije. To su sve procesi koje su prošle europske države i vodeće elektroenergetske kompanije na tim tržištima. Mi smo otpočetka pozitivno angažirani u procesima transformacije tržišta električne energije pa tako spremni dočekujemo i ove najnovije promjene. HEP može biti zadovoljan udjelom na tržištu. Naime, opskrbljivači izvan HEP grupe sada drže oko 15 posto tržišta, ali mogu konstatirati da se, nakon početnog velikog interesa, trend prelaska kupaca drugim opskrbljivačima znatno usporio. Vjerujem kako je razlog tomu i bolja obaviještenost kupaca o tržištu i potrošačkim pravima, jer je činjenica da opskrbljivači izvan HEP grupe imaju najveći broj raskida ugovora. U godini kada obilježavamo 120 godina elektroprivredne povijesti u Hrvatskoj i 25 godina od osnivanja Hrvatske elektroprivrede kao suvremene nacionalne elektroenergetske tvrtke, želim svim našim kupcima i građanima poručiti da je HEP tvrtka sa znanjem, iskustvom i kompetencijama, tvrtka koja poznaje svoje kupce i brine se o njima. 

Kako napreduju procesi liberalizacije u regiji? 
Situacija na tržištima u regiji je zaista dinamična i zanimljiva i ne prepoznaju se jednoznačni procesi. Na primjer, mađarska je vlada početkom ove godine donijela dekret o osnivanju Nacionalne komunalne holding kompanije s kojom je potpisala pismo namjere o preuzimanju maloprodaje električnom energijom od regionalnih distributera EMASZ i ELMU, koji su u vlasništvu RWE-a. U isto vrijeme država planira u potpunosti nacionalizirati tvrtke koje pružaju osnovne usluge iz energetike, vodoprivrede i transporta, a u kojima već ima vlasništvo od najmanje 90 posto. S druge strane, tržišta BiH, Srbije i Kosova su u potpunosti liberalizirana od 1. siječnja ove godine, no još uvijek postoji veliki regulatorni rizik koji proizlazi iz nedefiniranih ili nedovoljno definiranih uvjeta poslovanja novih opskrbljivača. Zbog toga sve ove države još uvijek imaju vrlo niske cijene za krajnje kupce. Slovensko je pak tržište liberalizirano već duži niz godina i u takvom je okruženju svoju šansu vidio i iskoristio i HEP, pa smo tamo već prisutni u značajnoj mjeri, a očekujemo i rast udjela na tom tržištu.

Je li u budućnosti moguće očekivati zajednički nastup zemalja regije prilikom zakupa kapaciteta i komunikacije s Europskom komisijom?
HEP je već 2011. započeo s radom u alokacijskom uredu CAO sa sjedištem u Freisingu, gdje se zakupljuju prekogranični kapaciteti za prijenos električne energije u srednjoj Europi. Također od 2014. sudjeluje u radu alokacijskog ureda SEE CAO sa sjedištem u Podgorici, gdje se zakupljuju prekogranični kapaciteti za prijenos električne energije na granicama sedam država jugoistočne Europe, a od ove godine sudjelujemo i u radu PRISMA-e – platforme za zakup plinskih transportnih kapaciteta. HEP kao velika nacionalna i sve više regionalna tvrtka, ima izgrađenu komunikaciju s Europskom komisijom kakva je uobičajena za sve tvrtke koje funkcioniraju na zajedničkom tržištu Europske unije. Komunikacija s Europskom komisijom se vodi prilikom izrade relevantnih pravnih akata, procesa donošenja odluka te tijekom same implementacije pravnih akata. Načini komunikacije su različiti i na različitim razinama, od izravne komunikacije s djelatnicima Europske komisije u općim upravama, putem Stalnog predstavništva RH pri Europskoj uniji, kroz resorna ministarstva te kroz javne konzultacije, zajedno s drugim zainteresiranim tvrtkama (partnerima) ili samostalno.Svakako treba napomenuti da postoji tradicija institucionalizirane suradnje država regije u okviru Energetske zajednice jugoistočne Europe, koja je osnovana prije desetak godina s ciljem stvaranja zajedničkog tržišta plina i električne energije, kao polazišta za integraciju energetskih sustava država ovog područja u Europsku uniju. Sigurno je da će Hrvatska, a time i HEP, biti pouzdan partner Europskoj uniji u svim inicijativama i procesima koji su usmjereni na jačanje energetske stabilnosti ovog dijela Europe.