Neto financijska imovina po glavi stanovnika Hrvatske doseže 14.400 eura što našu zemlju plasira na 35. mjesto Allianzove globalne ljestvice najbogatijih.

Prošle godine bruto financijska imovine kućanstva rasla je 10,9 posto, na 79 milijardi eura, pokazuje 13. Allianzovo izvješće o globalnom bogatstvu. Lanjski dvoznamenkasti skok imovine najviši je u proteklom desetljeću.

Polovica – bankarima
“Taj je izvanredan rezultat utemeljen na sve tri glavne kategorije imovine, a pokretali su ga dinamična dionička tržišta u kombinaciji s golemim naporima usmjerenima na štednju”, navode iz Allianza. Neto priljevi u 2021. dosegli su 7,2 milijarde eura nastavljajući rast treću godinu zaredom i dosegnuvši razinu tri puta višu od dugoročnog prosjeka.

Gotovo polovina nove štednje, 49 posto, završava na računima u bankama koji su najpopularniji oblik štednje, točnije pohrane vrijednosti. Ta je kategorija porasla je prošle godine 9,5 posto unatoč “nikakvim” kamatnim stopama, ističu u Allianzu. Istovremeno, ulaganje u dionice, investicijske fondove i ostale vrijednosnice bilježi najveći rast od svih klasa imovine, za 12,7 posto.

“S obzirom na njezin udjel u portfelju od samo 21 posto, jasno je kako hrvatska kućanstva još uvijek ulažu tek mali dio svoje ušteđevine u proizvode tržišta kapitala, pa i znatno manje od prosjeka u istočnoj Europi, koji iznosi 34 posto”, napominje se.

Osiguranja i mirovinski proizvodi, u koje hrvatski štediše “pospreme” 27 posto svog financijskog bogatstva (u usporedni s oko 17 posto početkom prošlog desetljeća), povećani su 11,1 posto. Međutim, usporedo s povećanjem bogatstva, rastao je za četiri posto, pet puta iznad dugoročnog prosjeka (0,8%).

Na globalnoj razini 2021. bila je treća uzastopna godina u kojoj je svjetska financijska imovina rasla dvoznamenkastim tempom dosegnuvši 233.000 milijardi eura.

Aktualna godina, međutim, označava prekretnicu jer je rat u Ukrajini zaustavio postpandemijski oporavak i “okrenuo svijet naglavačke”. Razbuktavanje inflacije, nestašice energenata i hrane uz pooštravanje politike središnjih banaka “guši” gospodarstva i tržišta što se prelijeva na bogatstvo građana.

Pesimistično na srednji rok
“Globalna financijska imovina u ovoj će godini pasti za više od dva posto, što je prvi značajan pad od tzv. velike financijske krize 2008. U realnosti, kućanstva će izgubiti desetinu svog bogatstva.

Za razliku od velike financijske krize nakon koje je uslijedio relativno brzi preokret, ovoga su puta srednjoročna predviđanja prilično pesimistična.

Očekuje se kako će prosječni nominalni rast financijske imovine iznositi 4,6 posto do 2025., u usporedbi s 10,4 posto u prethodne tri godine”, stoji u izvješću. Da prošla godina označava kraj jedne ere, smatra glavni ekonomist Allianza Ludovic Subran.

“Protekle tri godine bile su izuzetne i za većinu štediša predstavljale su razdoblje blagostanja. Ova i nadolazeće godine, bit će drugačije. Kriza u području troškova života stavit će koncept društvenog ugovora na kušnju”, kaže.

Dodaje da su društva suočena s golemim izazovom ovladavanja energetskom krizom, provođenja zelene transformacije i poticanja rasta uz istodobno kočenje monetarne politike.

“Nema više mjesta za bilo kakve pogreške u politikama. Ključ uspjeha leži u inovativnim i ciljanim mjerama na nacionalnoj razini, kao i u europskom jedinstvu na nadnacionalnoj razini”, kaže Subran.

Na horizontu se pojavljuje i novi problem – dužnička kriza. Globalni dug kućanstava lani je dosegnuo 52.000 milijardi eura, što je 7,6 posto više nego prethodne godine. “Zabrinjava nas nagli rast duga na početku globalne recesije.

U proteklom je desetljeću na tržištima u nastajanju dug kućanstava ostvario dvoznamenkaste stope rasta, pet puta brže od rasta zabilježenog u naprednim ekonomijama”, kaže jedna od autorica izvješća Patricia Pelayo Romero.

Iako se ukupna razina duga “čini podnošljiva”, zaključuje da s obzirom na nepovoljne strukturne uvjete na tim tržištima “postoji stvarna opasnost” od dužničke krize.