Istekom prva tri kvartala dinamika hrvatske industrije prilično jasno upućuje da će na razini cijele 2022. tempo rasta proizvodnje biti osjetno slabiji nego lani.

To proizlazi iz pokazatelja za prvih devet mjeseci, ali i iz naznaka daljnjeg prelijevanja nepovoljnih utjecaja vanjskog okruženja –usporavanja rasta, visoke inflacije i problema s lancima opskrbe – na kretanja industrije.

Ubrzanje na 2,6 posto
Rujan je, doduše, donio nastavak pozitivnih godišnjih stopa obujma proizvodnje koje traju još od kraja 2020. Na mjesečnoj razini (u odnosu na kolovoz) donio je blago povećanje (0,4 posto), dok je na godišnjoj razini rujanska proizvodnja bila 2,2 posto veća.

Time je, međutim, ovogodišnji kumulativni rast ubrzao na 2,6 posto prema kalendarski prilagođenim podacima odnosno na 2,2 posto prema izvornima. Usporebe radi, prošla godina zaključena je rastom industrije od 6,7 posto, odražavajući oporavak proizvodnih aktivnosti nakon pada u godini izbijanja pandemije, kad je pala za 3,4 posto.

U svim glavnim industrijskim grupacijama osim Energije proizvodnja u rujnu je u odnosu na kolovoz porasla, pri čemu najviše intermedijarni proizvodi i trajni proizvodi za široku potrošnju.

Kod prerađivačke industrije, koja čini oko 84 posto ukupne, količinski podaci pokazuju mjesečni rast od solidnih 1,3 posto, a unutar nje rastom su prednjačile kemikalije i kemijski proizvodi (+23%), a padom duhanski proizvodi (-23%).

U međugodišnjim usporedbama ohrabrujuće “zvuče” doznamenkaste stope rasta kod kapitalnih dobara; promatra li se ovaj i lanjski rujan, njihova je proizvodnja povećana 11,3 posto, a kumulativno, od početka godine, porast je i nešto izraženiji, 13,4 posto.

Iznadprosječnih 3,3 posto rasta na godišnjoj razini u rujnu je zabilježeno i u kategoriji Energije, s tim da se, prema djelatnositma, istaknula skupina Opskrbe električnom energijom i plinom, s rastom od 6,6 posto.

U okviru prerađivačke industrije u prvih devet mjeseci nekoliko djelatnosti i dalje je na dvoznamenkastim stopama rasta. Tako je, primjerice, proizvodnja pića ove godine, dijelom pod utjecajem dobre turističke sezone, 12,3 posto veća nego lani, a 10 posto više proizvedeno je i strojeva i uređaja.

Ipak, relativno najveći porast, od gotovo 58 posto, bilježi se u brodogradnji (tj. kategoriji ostalih prijevoznih sredstava), a za gotovo petinu veće su ove godine i proizvedene količine proizvoda za autoindustriju.

S druge strane, osim manje proizvodnje naftnih proizvoda (-11,2 posto), kojoj pečat u prvom redu daje Ina, ove je godine osjetno smanjena proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (-21,3 posto), što se dijelom može pripisati i jenjavanju pandemije. Proizvodnja lijekova i farmaceutskih pripravaka je pak manja 7,4 posto.

Treći ovogodišnji kvartal ukupnim je obujmom proizvodnje bio dva posto jači od usporedivog lanjskog, što je usporavanje rasta u odnosu na kvartal ranije. Istodobno u trećem kvartalu, u odnosu na drugi, proizvodnja je oslabila 3,8 posto.

Energija na 143,6 posto
A dok količinski pokazatelji vraćaju industriju prema znatno skromnijim godišnjima stopama rasta, podaci o prometu industrije pod izraženim su utjecajem cijena, odnosno inflacije.

Tako je DZS prošli tjedan objavio da su industrijska poduzeća u kolovozu ostvarila za čak 25 posto veći promet/prodaju nego u istom mjesecu prošle godine (uz nešto veću stopu na domaćem tržištu).

Pritom je u grupaciji Energije vrijednost prodaje bila čak 143,6% veća, kod Netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 17%, a npr. kod Kapitalnih proizvoda za 15-ak posto. I u prvih osam mjeseci promet industrije u prosjeku je povećan za visokih 22,6 posto.