Oko predstojeće turističke sezone još je dosta nepoznanica, no na tržištu rada trenutno su prisutni neki sezonski obrasci. S jučerašnjim danom u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 150.653 nezaposlenih osoba ili gotovo pet tisuća manje nego krajem ožujka u kojemu je pak bilo 6800 više izlazaka iz evidencije nezaposlenih negoli ulazaka.

Tijekom prošlog mjeseca, naime, HZZ je zabilježio 13.202 novih prijava nezaposlenosti, a iz raznih razloga nešto više od 20 tisuća osoba više nije dio registra nezaposlenih.

Ukupan broj nezaposlenih na mjesečnoj razini time je pao četiri posto, na 155.588, a u odnosu na lanjski ožujak to predstavlja povećanje za 12.127 osoba odnosno 8,5 posto.

Na godišnji porast i dalje ublažavajuće djeluju potpore za očuvanje radnih mjesta kao jedna od državnih mjera uvedenih s ciljem ublažavanja posljedica pandemije na gospodarstvo.

U prošlom mjesecu potporama za ORM kroz sufinaciranje plaća (za veljaču) bilo je obuhvaćeno 160.754 radnika zaposlenih kod više od 40 tisuća poslodavaca, što je u odnosu na mjesec prije proširenje za više od 32 tisuće radnika i osam tisuća poslodavaca. Struktura nezaposlenih u pravilu se ne mijenja ni brzo ni lako, pa tako ni neke uobičajene boljke poput problema dugotrajne nezaposlenosti i s tim povezanih obilježja u smislu npr. razine obrazovanja.

Ipak, neki podaci iz posljednjih mjesečnih pregleda HZZ-a djeluju znakovito. Primjerice, u međugodišnjim usporedbama ulazaka u evidenciju HZZ-a postotnim povećanjem u prva tri mjeseca ove godine prednjačile su fakultetski obrazovane osobe.

U prva tri mjeseca ove godine kod te se skupine postotak godišnjeg povećanja ulazaka u evidenciju nezaposlenih kretao oko 20 posto. U proteklih godinu dana, otkako se iz mjeseca u mjesec bilježi godišnji porast ulazaka u evidenciju nezaposlenih, to nije bio slučaj. To mjesto je donedavno bilo rezervirano za osobe sa završenom (4-godišnjom) srednjom školom ili gimnazijom.

U konačnici je u ožujku broj nezaposlenih sa završenim fakultetima ili akademijom, kao i u svim drugim skupinama prema razini obrazovanja, ipak smanjen jer ih je istodobno iz službene evidencije izašlo više nego što je bilo novoprijavljenih.

Krajem prošlog mjeseca u HZZ-ovu registru nezaposlenih bilo je ukupno 14.486 nezaposlenih za završenim fakultetima, magisterijima ili doktoratima, što predstavlja manje od devet posto ukupno nezaposlenih, a dodaju li se tome i oni sa završenim prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijima, udio više- i visoko obrazovanih među nezaposlenima iznosi oko 16 posto.

Brojnošću već poslovično prednjače osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem s nešto više od 61 posto udjela, računajući i trogodišnje i četverogodišnje, strukovne škole i gimnazije.

Preporuke za upisnu politiku

Ipak, ostaje primijetiti da je, primjerice, u predkriznoj 2019. godini u kojoj je broj nezaposlenih ukupno pao 16,2 posto, postotno smanjenje broja nezaposlenih bilo najmanje (13,3 posto) upravo kod osoba s diplomom fakulteta ili akademije.

To ponešto govori i o strukturi hrvatskog gospodarstva, odnosno potrebama tržišta rada, kao i o samoj strukturi tercijarnog obrazovanja u Hrvatskoj. Na tom tragu su i rezultati analiza i anketa koje HZZ godišnje provodi među poslodavcima, a na temelju kojih se godišnje objavljuju i Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja.

Primjerice, lista programa za koje se preporučuje povećanje broja upisa i stipendiranja učenika i studenata na primjeru Grada Zagrebas najdulja je kod raznih strukovnih škola.

Kod 4-godišnjih ili 5-godišnjih škola ili stručnih studija povećanja se uglavnom odnose na medicinski kadar. Medicina je visoko i na listi fakultetskih programa za koje se preporučuje više upisa i stipendija, na kojoj su pak i računarstvo, matematika, fizika i općenito profili iz tzv. STEM područja.

Nasuprot tome, među studijima za koje se smatra da treba smanjiti upise u Zagrebu, ali i većini drugih krajeva Hrvatske, uglavnom se navode ekonomija, politologija, filozofija, komunikologija, novinarstvo, tekstilna tehnologija, dizajn, kineziologija… Dakle, mahom studiji prema kojima je kod nas izražen afinitet.

Inače, kad je riječ o prošlomjesečnim ulascima i izlascima iz evidencije HZZ-a, većina novoprijavljenih nezaposlenih došla je izravno iz radnog odnosa (njih 9044), pri čemu ih je gotovo pet i pol tisuća na burzu doveo istek ugovora na određeno vrijeme (5455).

Daljnjih 1570 osoba u evidenciji nezaposlenih završilo je zbog poslovno uvjetovanog otkaza, oko tisuću slijedom sporazumnog raskida, a u 95 slučajeva zbog prestanka rada poslodavca. Nešto više od 500 osoba u evidenciju je ušlo izravno iz redovnog školovanja, a 3630 iz tzv. neaktivnosti.

Iseljavanje – nepoznanica

Istodobno, od 20 tisuća onih koji od prošlog mjeseca više nisu u statusu nezaposlenih, njih 14.900 je našlo posao, s tim da je u većini slučajeva (nešto manje od 13.300) posrijedi rad na određeno.

Druge poslovne aktivnosti (uključujući i samozapošljavanje) razlog su izlaska iz evidencije nezaposlenih kod 758, a iz ostalih razloga iz evidencije je prošli mjesec brisano 4362.

Među njima su i oni koji su taj status izgubili zbog nepridržavanja propisanih pravila. Koliko je u toj kategoriji onih koji su posao odlučili tražiti ili ga našli u inozemstvu, ne zna se.