Radnici u proizvodnji, građevini i održavanju (građevinari, zidari, električari, vodoinstalateri…) te u ugostiteljstvu tri su najtraženija zanimanja prema mišljenju poslodavaca, pokazalo je istraživanje koje je proveo Odjel za obrazovanje Hrvatske gospodarske komore.

U istraživanju je sudjelovalo 800 radno sposobnih građana i 600 poslodavaca. U prvih 10 najtraženijih zanimanja smjestili su se i radnici iz područja transporta i prometa (vozači, dostavljači, dispečeri, taksisti), skladištenja i logistike, administrativno osoblje (tajnice, podrška korisnicima, rad na administraciji projekata), radnici u turizmu (hotelsko osoblje, turistički vodiči), čistačice, stručnjaci iz područja financija, računovodstva, kontrolinga, bankarstva te radnici u trgovini i maloprodaji.

Rezultati istraživanja pokazali su i kako je djelatnike deficitarnih zanimanja sve teže naći. Tako je 54% poslodavaca, koji su sudjelovali u istraživanju, potvrdilo da teško pronalazi radnike deficitarnih zanimanja, koja se uglavnom odnose na zanimanja nižih kvalifikacija (VKP, PKV,KV, HKV) i onih srednje stručne spreme.

Poslodavci su kao probleme pri zapošljavanju naveli nedostatak radnika traženog zanimanja (68%) kao i nezainteresiranost radnika za ponuđenim zanimanjem (64%). Što se tiče strane radne snage, 28 %ispitanika ih danas zapošljava, a još 15% njih to planira u budućnosti. Kao najveću prednost zapošljavanja stranih radnika 81% poslodavaca navelo je lakše popunjavanje potrebnih radnih mjesta, dok je najveći izazov za njih 73% dodatan trošak za stranog radnika.

Prepreke kod zapošljavanja

No i oni koji traže posao nailaze na prepreke. Njih 42% smatra ponuđenu plaću neadekvatnom za ponuđeno radno mjesto. Čak 34% ispitanika izjavilo je da ih poslodavac nikad nije pozvao na razgovor nakon prijave za posao. Isti postotak odbijen je zbog manjka godina radnog iskustva, a 32% imalo je previše iskustva ili godina života.

Rezultati istraživanja pokazali su i kako je trend promjene posla najizraženiji kod onih najmlađih, u dobi od 18 do 35 godina, među kojima 19% posao mijenja svakih godinu i tri mjeseca. 45% građana je barem jednom u posljednjih pet godina promijenilo posao, a što je osoba starija, manja je vjerojatnost da će promijeniti posao.

Ispitanici su najčešće mijenjali posao zbog nezadovoljstva plaćom (45%), loših međuljudskih odnosa (29%), nemogućnosti napredovanja (26%) te nezadovoljstva opterećenjem na poslu (25%). Posao ne traže samo nezaposleni, već i 21% onih koji već imaju posao – a oni su većinom visokoobrazovani s mjesečnim primanjima od 800 do 1300 eura. Drugi posao u roku od šest mjeseci pronađe 56% zaposlenih.

Najčešće u struci rade stručnjaci iz područja obrazovanja, njih čak 97%, a najmanje radnici u trgovini i maloprodaji – samo 30%, pokazalo je istraživanje.

Što se tiče kanala zapošljavanja, ponešto se po učestalosti razlikuju oni koje koriste poslodavci od onih koje koriste građani koji traže posao. Čak 68% poslodavaca traži zaposlenike na oglasima HZZ-a, a slijede preporuke (67%). Oglašavanje na portalima je treće sa 55%.

Građani u 44% slučajeva traže posao putem HZZ-a, u 42% gledaju oglase na portalima, a treće su preporuke s 33%. Primijećeno je da oni u dobi od 18 do 25 godina češće nego ostali posao traže na društvenim mrežama, nezaposleni u dobi od 26 do 35 godina najradije šalju otvorene molbe dok se oni u dobnoj skupini od 36 do 45 godina najviše pouzdaju u oglase na portalima.

Zanimanja budućnosti

Prema rezultatima istraživanja napravljena je i lista zanimanja budućnosti po sektorima. Uz digitalizaciju i automatizaciju, kao zanimanja budućnosti poslodavci navode i tradicionalna zanimanja poput bravara, zidara, vrtlara i sl.. Ističu i da je čovjek i dalje teško zamjenjiva karika u radnom procesu.

Tako u graditeljstvu u budućnosti vide potrebu za bravarima, elektroinstalaterima, vodoinstalaterima, monterima, zidarima, keramičarima i tesarima, kao i digitalizaciju poslovanja, izgradnju eko održivih zgrada, rad na strojevima, robotizaciju.

Roboti u bliskoj budućnosti neće moći zamijeniti čovjeka u građevinskom sektoru. Mlade treba poticati da se školuju za montere/instalatere centralnog grijanja, plinoinstalatere i druga strojarska zanimanja. Obrtničke škole bi trebale povećati kvote za ta zanimanja – smatra jedan poslodavac.

* Sadržaj omogućio HGK