Naftno-trgovačko društvo Petrol u Hrvatskoj poznato kao jedan od distributera goriva od nedavno posjeduje i svoj Centar energetskih rješenja koji se bavi projektima energetske učinkovitosti. O Centru, budućnosti energetike, ulaganjim i sl. razgovarali smo s Borisom Antolovičem, predsjednikom Uprave Petrola d.o.o.

Što je Centar energetskih rješenja i kakve usluge nudi?
Društvo Petrol u Hrvatskoj je najpoznatije kao naftno-trgovačko društvo. Međutim, naša je strategija mnogo šira. Postupno želimo postati energetsko društvo budućnosti. Petrol će hrvatskom tržištu nuditi sve dobre prakse koje provodimo u Sloveniji, od projekta učinkovitog korištenja energije do pouzdane i konkurentne opskrbe svim energentima. Centar energetskih rješenja, kao dio tvrtke Petrol d.o.o., nov je koncept za pametna rješenja u postizanju energetske učinkovitosti. Naša je glavna zadaća povezati ponuđače energetskih rješenja za obnovu objekata i cjelovitom ponudom postići vodeće mjesto na području rješenja energetske obnove. Kupcima nudimo kvalitetne proizvode i usluge za učinkovitu obnovu stanova i objekata uz osiguravanje energetskih ušteda. Misija CER-a nije samo savjetovanje i prodaja već i organizacija edukativnih događanja vezanih uz energetiku. U razdoblju koje dolazi za stručnu i širu javnost organizirat ćemo različita događanja, čija će glavna tema biti energetska učinkovitost.

Prema vašem mišljenju, vidite li veći potencijal za projekte energetske učinkovitosti u javnom ili privatnom sektoru? Zašto?
Iako je fokus CER-a prvobitno usmjeren na privatni sektor (obiteljske kuće i objekti), svakako je veći potencijal u javnom sektoru. Osim što su izdvojena veća sredstva za subvencioniranje u javnom sektoru, lakše je primijeniti stručnost i tehnološka rješenja za povećanje energetske učinkovitosti i samim time omogućiti velike uštede u samom sektoru. Ali to ne umanjuje važnost takvih projekata u privatnom sektoru jer su oni usmjereni na zahtjevne ekonomske i društvene uvjete koji nas primoravaju da štedimo i da se odgovornije ponašamo prema prirodnim resursima,au krajnjem slučaju, osiguravaju i ušteduza krajnjeg korisnika.

U Hrvatskoj poslujete od 1. srpnja ove godine. Kakva su vaša dosadašnja iskustva i kakvi projekti izazivaju najveći interes javnosti?
S obzirom da se radi o dosta kratkom periodu od pokretanja projekta za sada možemo samo zaključiti kako interes postoji. Najveće je zanimanje za projekte koji osiguravaju energetsku neovisnost, kao i uštede u sustavima grijanja i hlađenja objekata.

Postoje li neke 'tipske' vrste investicija gdje potencijalni ulagači mogu unaprijed računati na određenu razinu financijskih ušteda?
Svakako se radi o ESCO modelu, gdje se ulagačima po finalizaciji projekta jamči povećanje energetske učinkovitosti, budući da se iz uštede koja je rezultat spomenutog vraćaju uložena sredstva. Fond je ove godine provodio nekoliko programa Vlade i resornih ministarstava što se tiče energetske učinkovitosti u zgradarstvu.Mjerama sufinanciranja energetske obnove višestambenih zgrada u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ove godine je s 44,2 milijuna kuna obuhvaćeno 770 zgrada, a programom obnove obiteljskih kuća obuhvaćeno je 6000 objekata i investirano 160 milijuna od predviđenih 45 milijuna kuna. U idućoj godini bit će objavljeni daljnji natječaji te slijedi i obnova komercijalnih objekata te se i dalje nastavljaju natječaji zaenergetsku obnovu obiteljskih kuća i višestambenih zgrada u pojačanom opsegu, gdje i mi vidimo svoju ulogu.

Radite li na razvoju projekata po tzv. ESCO modelu?
To je, naravno, jedan od naših imperativa.

Kako dugoročno planirati projekte energetske učinkovitosti s obzirom na veliku volatilnost koja danas postoji na tržištu energije?
Sa sigurnošću možemo i dalje planirati rast cijena fosilnih goriva i električne energije pa projekti povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije zasigurno imaju svoju budućnost. Ulaskom u EU Hrvatska se obvezala sudjelovati u aktivnostima iz Akcijskog plana koje uključuju one vezane uz energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. S obzirom na postavljene ciljeve – povećanje energetske učinkovitosti u EU s ciljem ostvarivanja 20% manje potrošnje energijei postizanje cilja od 20% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije te 10% udjela bioloških goriva u ukupnoj potrošnji benzinskih i dizelskih goriva za prijevoz- a što sve države članice moraju ostvariti do 2020. godine, takvi projekti moraju postojati.

Je li današnji regulativni okvir u Hrvatskoj povoljan za razvoj ovakvih investicija?
Postoji plan energetskog razvoja do 2020., a glavnu ulogu u provedbi projekata subvencioniranja izvršava FZOEU koji osigurava sredstava iz EU fondova i raspisuje natječaje. Napravljen je velik pozitivan pomak na području regulative, ali još uvijek postoje segmenti koji će se morati unaprijediti i prilagoditi energetskoj obnovi. Prvenstveno se misli na pojednostavljenje i brzinu procesa i povećanje transparentnosti prilikom dobivanja subvencija.

Kad investitori u projekte energetske učinkovitosti biraju između više usporednih tehnologija, kojim bi se kriterijima trebali voditi?
Najučinkovitije energetsko rješenje cjelovita je energetska sanacija. U CER-u nudimo kompletno rješenje zazahtjeve energetske obnove, a kod konkretnog odabira najboljeg rješenja investitor može dobiti stručni savjet vezan za konkretno rješenje. Prvi je kriterij kvaliteta proizvoda, a zatim i individualan pristup problemu, što u CER-u nudimo.

Kako osigurati dugoročnu mjerljivost efekata projekata energetske učinkovitosti? Može li tu država zauzeti jaču ulogu?
Država preko projekata sufinanciranja i poticanja ulaganja u energetsku obnovu može osigurati dugoročnu mjerljivost efekata i nakon 2020. godine.

Kako ocjenjujete državni sustav poticanja i sufinanciranja projekata energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, u usporedbi sa Slovenijom?
U Hrvatskoj se projekti sufinanciranja vezani za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije odvijaju preko FZOIEU koji raspisuje natječaje.Za program energetske obnove obiteljskih kuća natječaj se provodi u dva kruga,prvi za lokalnu (regionalnu) samoupravu koja raspisuje daljnji natječaj za građanstvo te za višestambene zgrade na koje se direktno prijavljuju predstavnici stanara, dok je u Sloveniji za to zadužen Ekosklad preko kojeg se fizičke osobe mogu direktno prijaviti za subvenciju.