Dvije od tri najsiromašnije općine u Hrvatskoj su u Šibensko-kninskoj županiji gdje u Kistanjama stopa rizika od siromaštva prelazi 74 posto što znači da više od dvije trećine ljudi preživljava s manje od dvije tisuće kuna mjesečno, a u Civljanima ta stopa iznosi 64 posto.

Župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk izrazio je uvjerenje da će novi podaci biti dobar temelj za donošenje kvalitetnijih politika kojima će se utjecati na iskorjenjivanje siromaštva iz tih dviju općina.

Novom detaljnom mapom siromaštva najavljena je i izrada novog indeksa razvijenosti koji bi trebao, sadržavajući i demografsku komponentu i kretanja, biti realniji nego dosadašnji i pokazati realnije stanje razvijenosti naših područja, rekao je Pauk koji je i predsjednik Hrvatske zajednice županija.

Pauk: Općine ne treba brisati niti ukidati već im pomoći 

"To bi trebalo rezultirati, ne ukidanjem i brisanjem tih općina kao nemoćnih i siromašnih kako neki predlažu, već dodatnim angažmanom državnih vlasti u njihovom razvoju i pogotovo olakšanju dobivanja EU sredstva za projekte sa tih područja. Puno bi toga trebalo riješiti i kroz reformu lokalne i regionalne samouprave odnosno stvarnom decentralizacijom poslova i sredstava sa države na županije, gradove i općine", smatra Pauk.

Njegov zamjenik, Kninjanin Tomislav Vrdoljak, katastrofalne brojke opravdava činjenicom da je Kistanje poharao rat, dok u Civljanima pretežno žive ljudi starije životne dobi.

"Ljudima su mirovine male i situacija je takva. Ima puno ljudi povratnika koji su se nakon 'Oluje' tamo vratili. Općina Civljane bi svojim prihodima mogla doprinijeti da se njihovo siromaštvo ublaži. U Kistanjama je slabo razvijeno gospodarstvo, a država bi svojim mjerama definitivno trebala pomoći tim ljudima", poručio je Vrdoljak koji smatra da bi situacija mogla biti puno bolja kad bi te dvije općine 'povukle' novac iz EU socijalnih fondova.

Reljić: Stanovnici Kistanja ovisni o socijalnoj skrbi

Uzroci siromaštva u Kistanjama povezani su s nedovoljnim i niskim obrazovanjem, ograničenim mogućnostima zapošljavanja ili uskim znanjima i sposobnostima, što je posljedica dugotrajne ovisnosti o sustavu socijalne skrbi, rekao je SDSS-ov načelnik Općine Kistanje Gorana Reljića.

"Imamo, nažalost, i onaj dio socijalne isključenosti kao što su osobe s posebnim potrebama i starije osobe s jako malim primanjima. O tome bi država morala malo bolje porazmisliti jer do jučer se to područje zvalo 'područje od posebne državne skrbi', a danas je to 'potpomognuto područje'", istaknuo je Reljić te dodao da jako puno rade na razvoju općine – od brige o starima i nemoćnima, do obnove infrastrukture.

S druge strane, zamjenik načelnika Općine iz hrvatske kvote, HDZ-ovac Roko Antić, govori kako ga vijest da su Kistanje najsiromašnija općina uopće nije iznenadila. Stanje je loše, kaže, ali to sve skupa nije bilo slučajno.

"Nekome je u cilju da se ta općina ne razvija i da ovdje nema ulaganja. SDSS-ova struktura želi nečinjenjem postići to da ljudi polagano odlaze kako bi oni mogli nastaviti parazitski živjeti", rekao je Antić te napomenuo da je biti bez novca prolazno stanje, ali biti siromašan je stanje duha. U tom smislu, dodaje, Kistanjci nisu siromašan narod.

Među prve tri najsiromašnije općine u Hrvatskoj su i Civljane, u kojoj živi 280 ljudi, a prosječna starost je oko 65 godina. Većina proračuna od dva milijuna kuna odlazi na plaće zaposlenih u Općini pa tako načelnik, po struci alatničar Petar Preočanin, profesionalno obavlja svoju dužnost te mu mjesečno na račun sjeda preko 10 tisuća kuna.