Tako će se svi oni kojima je psiha narušena zbog stresa ili izgaranja na poslu, na Ugljan moći doći izliječiti, ali i odmoriti od problema.

“To negdje sada ide u završnu fazu tako da ja očekujem da ćemo doći. Hoće li se tko javiti na natječaj, hoćemo li naći koga, to je sada pitanje. Nije to tako jednostavno. Nije jednostavno naći nekog investitora koji će doći i odmah uzeti i investirati. Potrebna su izvjesna sredstva koja nema svatko”, rekao je Mladen Mavar, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan za N1.

Cijela bi priča za sobom povukla i dodatna zapošljavanja, kako zdravstvenih, tako i nezdravstvenih djelatnika.

Razvoj infrastrukture

U Rapcu i Labinu startaju projekti važni iza turizam i za stanovništvo

“Nama je prvenstveno da možemo zaposliti ljude ovdje s otoka. Mi smo sada praktički najveća ‘firma’ na otoku. Imamo skoro 300 zaposlenika, a negdje pola je s otoka Ugljana i Pašmana. To je nešto što ostavlja ljude tu na otoku”, kaže Mavar.

To su nam potvrdili i lokalci koji pozdravljaju ovakav tip turizma.

“Mislim da je to super i idealno. Ipak je ovo otok, divno je i more je tu, borovina, za opuštanje pa bi vjerojatno to bio pravi pogodak za bolesne ljude i one kojima je potrebna psihološka pomoć jer ovdje se stvarno duša liječi.”

“Ja mislim da je to dobra ideja i zamisao koja će dobro doći. Tu je mirno, tišine su. Ima tamo prostora i svega i ovo stvarno treba podržavati”, kažu.

Bolnicu podržavaju i u Turističkoj zajednici Grada Zadra.

“To je zaista jedna hvalevrijedna inicijativa i konačno se takvo nešto dešava na prostoru Zadarske županije i grada Zadra. Nama to sigurno ide u prilog budući da je Zadar već prepoznat kao kulturna i gastronomska destinacija, uz to dolazi i sportski dio turizma, a evo i zdravstveni će doći kao šećer na kraju”, rekao je direktor TZ-a Zadar Mario Paleka.

Šećer na kraju bit će to i za Ministarstvo zdravstva koje je iniciralo cijelu priču. Čini se kako su se ozbiljno primili posla i odlučili na ovakav način rješavati nagomilane minuse u zdravstvu. Ipak, za rješavanje nagomilanih dugova neće biti dostatan samo jedan ovakav objekt, već više njih. Ostaje nada da će zadarski primjer slijediti i druge zdravstvene ustanove u Hrvatskoj.