U uvjetima povijesno niskih kamata banke su iskazale bruto dobit od 5,64 milijardi kuna, gotovo 36 posto višu nego u 2017. godini, piše portal Prvi plan.

Samo Zagrebačka banka, najveća u Hrvatskoj, ostvarila je bruto dobit od 2,11 milijardi kuna, punih 1,11 milijardi više nego u 2017. godini. Nakon što plati porez, Zabi će ostati 1,86 milijardi kuna neto dobiti, 1,02 milijarde više u odnosu na godinu ranije i gotovo svu tu dobit isplatit će svojim vlasnicima. Kako su objavili iz Zabe, 1,85 milijardi kuna planiraju rasporediti za isplatu dividende, a 3,1 milijun kuna u zadržanu dobit banke.

Privredna banka Zagreb, druga po veličini, zaradila je 1,47 milijardi kuna (prije poreza), 200 milijuna kuna manje nego u prethodnoj godini. Uprava PBZ-a također je objavila kako planiraju gotovo svu dobit isplatiti dioničarima, 72,58 kuna po dionici, gotovo pet puta više nego u 2017., kada je isplatila dividendu od 15,19 kuna po dionici.

Bruto dobit te dvije banke čini više od 60 posto ukupne prošlogodišnje dobiti bankarske industrije u Hrvatskoj. Odluke da se najveći dio neto dobiti – oko tri milijarde kuna za obje banke – isplati njihovim talijanskim vlasnicima vjerojatno je potaknuta recesijom koja prijeti Italiji.

HPB ostvario najvišu bruto dobit od osnivanja

Prema podacima koje je objavio HNB, treća po dobiti je Erste banka koja je ostvarila dobit od 1,02 milijardi kuna. Na četvrtom i petom mjestu po ostvarenoj dobiti su OTP s 260 milijuna i RBA s 238 milijuna kuna.

Najveća banka u domaćem vlasništvu, Hrvatska poštanska banka (HPB) koja drži oko pet posto udjela u ukupnoj imovini bankarskog sektora, prošlu je godinu završila s bruto dobiti od 183,2 milijuna kuna. U slučaju HPB-a radi se o najvišoj bruto dobiti od osnivanja, objavila je Uprava te banke. HPB je ovih dana dobio i konačnu suglasnost HNB-a za pripajanje Jadranske banke koja je 2018. završila s gubitkom od 21,6 milijuna kuna.

Osim Jadranske banke, u gubitku su završile još tri banke: Državna Croatia banka ima najveći gubitak, gotovo 24 milijuna kuna, Imex banka ima 13,81 milijun kuna gubitka, a J&T 657 tisuća kuna. Po podacima središnje banke, ukupni gubitak četiri banke koje su prošlu godinu završile u minusu iznosi oko 60,1 milijun kuna.

Čišćenje bilanci

Prihod od kamata, što je glavni izvor prihoda banaka, pao je u prošloj godini. Banke su taj pad dijelom nadomjestile rastom prihoda od naknada i povećanim kreditiranjem, osobito građana. Veliki utjecaj na snažan rast dobiti imalo je čišćenje bilanci i smanjivanje rezervacija za potencijalne gubitke. Osim što su tokom 2018. smanjile rizike povezanih s Agrokorom i njegovim povezanim tvrtkama, banke su lani bile vrlo aktivne u prodaji potraživanja, odnosno smanjivanju udjela loših kredita.

HNB je objavio da su banke u prošloj godini prodale gotovo 5,4 milijarde kuna potraživanja, uz kupoprodajnu cijenu od 2,2 milijarde kuna. Većina potraživanja, 3,8 milijardi, koje su banke prodale u prošloj godini odnosi se na poduzeća, dok su 1,45 nenaplativi krediti građana. Na ostale sektore otpada tek 135,6 milijuna kuna tzv. loših kredita.

Udjel loših kredita pao ispod 10 posto

Udjel tzv. loših kredita krajem 2018. pao je ispod 10 posto, na 9,81 posto, što nije zabilježeno od sredine 2010. godine, kada je iznosio 9,51 posto. Lošim kreditima banke su bile najopterećenije 2015. kada su nenaplativa potraživanja dosegnula udjel u svim kreditima od 17,3 posto, piše portal Prvi plan.

Prema podacima HNB-a, krajem prošle godine banke su imale plasiranih 254,5 milijardi kuna kredita, od čega su rizičnima ocijenjeni krediti u iznosu od oko 25 milijardi kuna. Kvaliteta kredita poboljšala se kod oba najvažnija sektora, i kod sektora nefinancijskih društava odnosno poduzeća i kod stanovništva, ističu u centralnoj banci.