Međunarodni dan zadruga, koji se svake godine obilježava prve subote u srpnju, prošao je potpuno nezapaženo u hrvatskoj javnosti unatoč činjenici da se radi o najdemokratičnijem obliku poduzetništva, duboko ukorijenjenom u hrvatsku povijest, što u Europi i svijetu danas potvrđuju visoki tržišni uspjesi.

Slogan "Izaberi zadrugu, izaberi jednakost" u hrvatskoj javnosti nije pobudio nikakvu pažnju, jer se u Hrvatskoj zadruge još uvijek gledaju kao primjeri seljačke zaostalosti i rigidne epizode kolektivizacije sela nakon Drugog svjetskog rata.

Svjetski zadružni pokret, međutim, broji oko milijardu ljudi koji svojim zadrugama osiguravaju egzistenciju oko tri milijarde ljudi, kažu u Hrvatskom zadružnom savezu i napominju da te zadruge osiguravaju 20 posto više radnih mjesta od multinacionalnih kompanija.

Hrvatsko zadrugarstvo danas

Hrvatsko zadrugarstvo danas čini 250 zadruga s 20-ak tisuća zadrugara i 2.700 zaposlenika. Udružene su u sedam zadružnih saveza. Gotovo polovica ih je u poljoprivredi i šumarstvu, zatim u prerađivačkoj industriji, pa u uslugama.

To ne čudi s obzirom na tradiciju zadrugarstva u Hrvatskoj stariju od 150 godina i činjenicu da su neke zadruge, osnivane početkom 20. stoljeća, žive i danas, kaže se u posljednjoj godišnjoj analizi Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo (HCZP). Dio tih zadruga svrstan je kategoriju prerađivačke industrije jer se bave preradom i finalizacijom poljoprivrednih proizvoda.

Oko 190 zadruga svrstane su u kategoriju usluga, jer pružaju administrativne usluge, usluge zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, financija, osiguranja, usluge informacije i komunikacije, stručne djelatnosti, usluge umjetnosti, itd. To pokazuje da se djelatnost zadruga širi izvan tradicije. Međutim, neki novinari željeli su osnovati medijske zadruge; rečeno im je to ne mogu.

Najveći dio zadruga, čak 48 posto, nema ni jednog zaposlenog i stekle su svega 11 posto ukupnog prihoda svih zadruga, što govori o njihovom neznatnom društvenom utjecaju. Istodobno, dvjestotinjak zadruga, odnosno 10 posto svih, ostvaruje 90 posto prihoda svih zadruga.

Ljudi zaziru od zadruga i prije nego što uđu stalno se pitaju što će se dogoditi sa zadružnom imovinom nakon što oni istupe ili se zadruga rasformira, a ne kako će ojačati s drugima i ostvariti svoje potrebe, kaže ravnateljica HCZP-a Ilda Stanojević. No, znatan broj ljudi u zadruge ulazi s parolom "lako ćemo", nepripremljen, te ne ostvari zadovoljavajuće rezultate.

Najviše je zadruga u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 189, zatim u Osječko-baranjskoj, 124, dok najveće prihode ostvaruju zadruge u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Odnos Hrvatska – Europa

U Europi postoji 263 tisuće zadruga s gotovo 5,5 milijuna zaposlenih. U nordijskom zemljama i u Švicarskoj članstvo zadruge čini više od 40 posto tamošnjeg stanovništva. U nekim europskim zemljama, zadruge proizvode između 70 i 95 posto mesa ili mlijeka svojih država, podaci su HCZP-a.

Najimpresivniji primjer europskog zadrugarstva je Mondragon u Španjolskoj. Sama zadruga ima 27 puta više zaposlenih od svih zadruga u Hrvatskoj i 480 puta veće prihode. Ona je najjači poslovni subjekt u Baskiji i među deset najvećih u Španjolskoj.

Mondragon godišnje ostvari promet od 12,5 milijardi dolara, a blizu 400 milijuna dolara investira. Ima oko 74 tisuće zaposlenih, 122 poduzeća koja se bave financijama, industrijom, maloprodajom i obrazovanjem, a ima i sveučilište kao i inovacijski park.

Zadrugu je 1956. pokrenuo mladi katolički svećenik Jose Maria Arizmendiarriet. U godinama nakon Građanskog rata, dok je vladalo siromaštvo, glad i beznađe, pokušao je osposobiti ljude da se sami brinu za sebe. Obrazovao ih je humanistički, za solidarnost i međusobnu suradnju, u skladu s kršćanskim socijalnim naukom, i prenosio na njih važna tehnička znanja i vještine. U tom cilju osnovao je i Tehnički fakultet koji je dao buduće menadžere zadruga.

Mondragon je danas samostalna, neovisna i integrirana zadruge koja se natječe na međunarodnim tržištima koristeći demokratske metode na kojima je i osnovana, ističe tvrtka na svojoj mrežnoj stranici.

Najuspješnije pojedinačne zadruge

U Hrvatskoj, čije zadruge proizvode najviše 15-20 posto poljoprivrednih proizvoda, najuspješnija je poljoprivredna zadruga Prvča iz Brodsko- posavske županije. Osnovana je 1990. u Novoj Gradiški.

Danas zadruga ima 147 stalno zaposlenih i 64 poljoprivredne ljekarne u 11 županija, te je vodeći distributer poljoprivrednog repromaterijala u sjevernom i istočnom dijelu Hrvatske. Zadruga prodaje mineralna gnojiva, sredstava za zaštitu bilja, sjemena, stočnu hranu i slično.

Niti u jednoj od ovih 25 godina postojanja nismo zabilježili silazni trend, nikada ni dana nismo bili u blokadi, a plaće dijelimo uvijek prvog u mjesecu osim ako je neradni dan. Međutim, jako je teško poslovati i ne usudim se nikome reći postani zadrugar, jer treba puno borbe da opstanete, kaže direktor Prvče Zvonko Potnik.

Krajnje smo odgovorni i štedljivi: imamo male plaće i najjeftiniji namještaj u uredima, a u poslovima idemo samo na sigurno, što nam povećava cijene, kaže.

Prema Potniku, nepovoljni uvjeti za razvoj zadruga odgledaju se u pravnoj nesigurnosti i nejednakost pred zakonom i pred inspekcijskim službama. Država treba donijeti određeni broj kazna i globa, a to je najlakše ostvariti na nama malima. Istovremeno, ne možemo naplatiti dugovanja i ovrhe, žali se Potnik.

Ilda Stanojević potvrđuje da je Potnikov osjećaj inferiornosti opravdan, ali smatra da razlog pritiskanja nije u tome što se radi o zadrugama, nego zato što su mali. Koliko mogu vidjeti to se događa i malim poduzetnicima, a "velike igrače" se naprosto ne dira, kaže ona.

Ona dodaje da sličnu vrstu problema doživljavaju i zadruge u razvijenim zemljama, ali one su ondje puno moćnije i bolje organizirane, pa se mogu izboriti za svoje ciljeve.

Ipak, ističe da je kod nas diskriminacija radničkih zadruga puno dublja i da dolazi kroz same zakone. Oni bi trebali valorizirati znatne društvene uloge zadruga i kompenzirati ih. Stvaramo opće dobro, vrijednosti koje ostaju drugim generacijama, a nismo oslobođeni poreza na reinvestiranja, što je bitna stavka u zadrugama, dok trgovačka društva jesu, kaže direktorica HCZP-a.

Zadružna načela privlače sve

Ilda Stanojević odrasla je u zadružnom ambijentu jedne od najstarijih zadruga, one na Komiži, utemeljene 1902., te je godinama radila u zadruzi. Privržena je zadružnim načelima, a to su dobrovoljnost, solidarnost, zajedničko upravljanje, pravedna raspodjela, autonomija, neovisnost i edukacija.

Zbog tih načela zadruge imaju naklonost najšireg spektra političkih interesa, čak i vrlo probirljivih anarhista. Ljubo Grgurević iz Mreže anarhosindikalista (MASA) kaže da su zadruge "zaista demokratsko poduzeće" ako su dosljedno direktnodemokratske radničke zadruge, što znači da svi koji u njima rade zajedno odlučuju o profitu i da zadruga ne zapošljava najamne radnike koji su isključeni iz suodlučivanja.

Ilda Stanojević smatra da su načela zadruga zapravo osnovna ljudska načela i da se zadruge opiru političkim okružjima. Danas ima i vrlo starih seljačkih zadruga i zadruga osnovanih nakon Drugog svjetskog rata i one dobro funkcioniraju, kaže.

Iako su zadruge u sebi samoupravne i demokratske, ono su i dalje pod pritiscima kapitalističke tržišne logike, i zato uz pomoć zadruga tražimo put za nadilaženje kapitalizma, kaže Grgurević.

Kako u tržišnim uvjetima funkcionira Mondragon, direktorica Stanojević nije znala reći, ali je imala neposrednog iskustva s Granarolo Grupom, najvećim talijanskim lancem za opskrbu mlijekom, koji je izravno u vlasništvu proizvođača. Po njoj, Granarolo uspješno zadržava osnovna zadrugarska načela.

Danas je zadrugama teško biti konkurentnima na tržištu, jer nas je neoliberalizam doveo do toga da je profit isključivi cilj svega i da što više radim da bih imao što više, kaže Ilda Stanojević. Zadruge pak rade tako da bi zadrugari zadovoljili ljudske potrebe i stvorili dobra koje će uživati buduće generacije. Mi u zadrugama nismo opsjednuti grabeži, dodaje.

Biti zadrugar u Hrvatskoj nije lako, ali zadrugari predstavljaju radničko zadrugarstvo kao jedan od modela poduzetništva i nastoje promicati njegove vrijednosti.

U zadnji šest-sedam godina ipak se u javnosti počelo pomalo govoriti o zadrugama, pokušavamo osuvremeniti zadrugarstvo, i to, koliko god bilo teško, ide sitnim koracima naprijed, kazala je direktorica HCZP-a Ilda Stanojević i zaključila: Nije sve tako crno.

Piše: Ivo Lučić