Rješenja temeljena na prirodi za klimatsku otpornost gradova i poboljšanje urbanog krajobraza, ukratko zelena infrastruktura (ZI), dio su razvojnog koncepta u koji će lokalne sredine u Hrvatskoj, upravo radi svoje urbane održivosti, investirati u predstojećim godinama oko 4,6 milijardi kuna. Naime, ZI prepoznata je kao dio ključnih elemenata planiranja urbanog razvoja. Zahvaljujući aktivnostima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI), identificirani izazovi navedeni su u nosećem dokumentu – Programu razvoja ZI do 2030. Vlada ga je usvojila te osigurala novac – za realizaciju ciljeva hrvatskog programa, NPOO-om je postavljen indikativni financijski okvir ‘težak’ 4,56 milijardi kuna. To znači po prvi put osigurana sredstva za razvoj zelene infrastrukture, i to s udjelom sufinanciranja u iznosu 85 posto.

Kao primjer urbane zelene infrastrukture često se spominju kišni vrtovi, zeleni krovovi i propusni pločnici i kolnici, a neki su elementi već ušli u poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Je li prijavljen koji od zelenih projekata na krovovima, bit će poznato nakon evaluacije projekata.

Nastup na World urban forumu

Međutim, na široj razini od zgradarstva gledano, u nizu aktivnosti koje se ovim programom previđaju ističe se važna domaća zadaća ‘lokalaca’. Stoga, ove jeseni treba očekivati raspisivanje prvih javnih poziva za jedinice lokalne samouprave (JLS). Prva stepenica je na lokalnoj razini, a to je kreiranje strateških dokumenta za razvoj zelene infrastrukture, i prema indikativnom financijskom okviru za njihovu izradu predviđeno je 28,4 milijuna kuna. Programom razvoja ZI je predviđena nadogradnja Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU) kroz koji će se omogućiti olakšano praćenje provedbe ne samo ovog programa, već općenito projekata zelene infrastrukture u RH.

Hrvatski ciljevi predstavljeni su i na 11. Svjetskom urbanom forumu krajem lipnja u Katowicama, u Poljskoj. Hrvatska je na glavnoj globalnoj konferenciji o održivoj urbanizaciji koju je sazvao UN-Habitat i gdje se okupilo više od 20.000 sudionika iz cijelog svijeta, bila zadužena za temu Zelena budućnost gradova, kroz panel na kojem je uvodno izlagao ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj MPGI Bojan Linardić.

“Razvoj zelene infrastrukture prepoznat je kao jedan od mogućih odgovora na suvremene izazove urbanih područja. Program razvoja ZI za razdoblje do 2030. potaknut će izradu strategija i planova razvoja zelene infrastrukture, financirajući ih iz NPOO-a te višegodišnjeg financijskog okvira EU-a. No prije svega je bitno, a na to je ukazala i anketa iz 2019., da jedinice lokalne samouprave u nedovoljnoj mjeri prepoznaju važnost zelene infrastrukture te u pravilu nedovoljno provode aktivnosti kojima bi se doprinijelo njenom razvoju”, navodi Linardić.

Loši rezultati na terenu

JLS-ovi u pravilu nemaju usvojene dokumente strateške razine koji bi se ciljano odnosili na zelenu infrastrukturu, a tek nekolicina gradova u RH ima izrađenu strategiju zelene infrastrukture ili je izrada u tijeku. Kod 54% anketiranih zasada ne postoji oblik sistematizacije i praćenja podataka o zelenim površinama, dok manji broj JLS prati stanje zelenih površina i to najčešće u sklopu registra komunalne infrastrukture (23 %) ili u sklopu registra imovine (5 %). Izrađenu GIS bazu podataka koja uključuje zelene površine ima 12 % JLS-ova. Praćenje urbanih zelenih površina ograničeno je isključivo na površine u vlasništvu JLS, a provodi se prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, na temelju kojeg JLS ustrojava i vodi evidenciju komunalne infrastrukture.

“Stoga doneseni Program pretpostavlja integralni pristup razvoju zelene infrastrukture u urbanim područjima, kvalitetno planiranje i upravljanje njenim razvojem uz istovremeno usmjeravanje dijela aktivnosti na informiranje javnosti i podizanje razine svijesti o značaju zelene infrastrukture”, kaže Linardić.

Inače, u djelokrugu Ministarstva je donošenje Akcijskog plana razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima, sukcesivno za razdoblje od 3 godine: od 2022. do 2024., 2025. do 2027. te 2028. do 2030. Akcijski plan će se uskladiti s Operativnim programom konkurentnost i kohezija 2021-2027. te Integriranim teritorijalnim programom, po završetku procesa usvajanja tako da navedeni iznos nije ukupna stavka za javna ulaganja u razvoj zelene infrastrukture.