Još od davne i pretkrizne 2007., domaća industrijska proizvodnja nije uspjela zabilježiti tako dugotrajan pozitivan niz kakav joj je donio ovogodišnji studeni.

Iako je rast usporio u odnosu na rekordni listopad kada je iznosio 6,4 posto, u studenome je iznosio 2,7 posto na godišnjoj razini, što je već 10. pozitivni mjesec zaredom. To je i sporiji rast od očekivanja, uzme li se u obzir retzultat ankete Hine u kojoj su četiri makroekonomista za studeni prognozirali bolju industrijsku proizvodnju u rasponu od 2,5 do 4,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. "Rast je uvelike podržan oporavkom inozemne potražnje, učinkom baznog razdoblja, ali i padom zaliha u prethodnom razdoblju", navode analitičari RBA. U studenome je najviše, za 8,1 posto na godišnjoj razini, skočila proizvodnja intermedijarnih proizvoda, a s rastom od 7,9 posto slijedi proizvodnja kapitalnih proizvoda.

Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježila je plus od 0,9 posto. Kad je riječ o minusima, najveći od 6,5% zabilježila je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, a slijedi proizvodnja energije koja je u studenome bila 4,5% manja nego u listopadu. Gledano ukupno 11 mjeseci, industrija je bila 2,7% uspješnija u odnosu na isto lanjsko razdoblje. S obzirom na to, 2015. će biti druga godina zaredom kako proizvodnja raste. "Nastavak godišnjih stopa rasta industrijske proizvodnje u posljednjem tromjesečju svakako će pozitivno doprinijeti i snažnijem ostvarenju bruto dodane vrijednosti, koji je zabilježen i u prethodna tri tromjesečja", zaključuju analitičari RBA.