Hrvatski građani u bankama danas drže više od 37 milijardi eura ili približno dvije trećine ukupnih depozita kreditnih institucija u Hrvatskoj.

Osim uvriježenih opaski kako su Hrvati skloni štednji u bankama, zbirne brojke često su praćene opaskama o nejednakosti njezine razdiobe, što nije specifičnost ni Hrvatske, a kao i drugdje vrijedi i za druge pokazatelje bogatstva kućanstava.

Kad je riječ o depozitima, te priče od prošle godine periodično dobivaju i konkretna uporišta u podacima o stanju na pojedinačnim računima koje u godišnjim intervalima prikuplja i objavljuje Hrvatska narodna banka.

Najnoviji nalazi kažu da se ta nejednakost vrlo blago, ali ipak smanjuje. No, i na kraju prošle godine oko 80 posto deponenata, s iznosima novčanih sredstava manjim od 10 tisuća eura, držalo je samo 11,6 posto ili oko 4,2 milijarde eura od ukupno 36,5 milijardi depozita fizičkih osoba. S druge strane, samo 1,84 posto vlasnika računa s iznosima od 100 tisuća eura naviše držalo je 38,5 posto ukupnih novčanih sredstava ili, u eurima, 14 milijardi.

Preostalih približno 18 posto vlasnika, koji na računima u bankama imaju između 10 i 100 tisuća eura, drži 50-ak posto ukupnih depozita fizičkih osoba (uključujući i obrtnike), ističe se u analizi HNB-a.

Dakle, u rukama petine vlasnika računa s iznosima od 10 tisuća eura i više je nešto manje od 90 posto ukupnih depozita. Isto tako, iznose veće od milijun eura na svojim računima ima 937 deponenata koji ukupno imaju više od 2,3 milijarde eura, a između pola milijuna i milijun na računima ima nešto manje od 2300 deponenata, koji ukupno u bankama imaju oko 1,5 milijardi eura.

Iznosi rastu svima
Nasuprot tome, kod gotovo 1,7 milijuna građana stanje na računima krajem prošle godine bilo je manje od tisuću eura (od 0-1000), a svi oni zajedno na računima su imali oko 350 milijuna eura novčanih sredstava.

Komentirajući nalaze najnovijeg istraživanja analitičari središnje banke navode da je u drugoj polovini 2023. porastao broj deponenata s pozitivnim stanjem na računima, kao i iznosi depozita u svih deset promatranih skupina deponenata grupiranih prema iznosu depozita. Naglašavaju i kako su, relativno gledano, najsnažnije porasli iznosi koje drže deponenti u nižim razredima razdiobe. Istodobno, u apsolutnom iznosu snažnije su rasli depoziti u gornjem dijelu distribucije.

“S obzirom na znatne početne iznose depozita, čak se i uz relativno blag relativan porast najviše povećao udjel deponenata iz gornjeg srednjeg dijela distribucije (između 60. i 90. percentila), i to na račun deponenata iz samog vrha distribucije (između 99. i 100. percentila)”, napominju.

Vezano uz način prikupljanja i obuhvat podataka, treba imati na umu da oni uključuju sva novčana sredstva poznatih vlasnika na računima fizičkih osoba rezidenata, od novčanih sredstava na transakcijskim računima do sredstava na štednim i oročenim depozitima kod svih kreditnih institucija.

U središnjoj banci ističu i da ti podaci pružaju tek djelomičan uvid u evoluciju imovinske nejednakosti jer ne uključuju podatke o ostalim oblicima financijske imovine, kao ni one o nefinancijskoj imovini. Uz ostalo, novčana sredstva mogu se agregirati isključivo na razini pojedinog vlasnika računa, a ne kućanstva, a što je uobičajeno u analizi dohodovnih i imovinskih nejednakosti.

“Konačno, analizom su obuhvaćeni isključivo deponenti s pozitivnim stanjem na barem jednom od računa, neovisno o tome imaju li istovremeno i dug prema kreditnim institucijama, uključujući i dug na temelju prekoračenja po nekom od računa. Kao i kod depozita, odnosno financijske imovine, ni raspodjela duga nije ravnomjerna, ali u cjelini gledano depoziti i krediti uglavnom su koncentrirani u različitim skupinama kućanstava”.

Jedno od HNB-ovih zapažanja u okviru posljednje runde prikupljanja podataka je porast broja deponenata s pozitivnim stanjem na računima tijekom drugog lanjskog polugodišta, i to za oko 1,5 posto, s približno 3,3 na oko 3,35 milijuna. To, kažu, donekle odražava i blago smanjenje broja deponenata koji imaju isključivo negativan saldo na svim računima pa su stoga isključeni iz analize. Broj takvih pao je u promatranom razdoblju za 15-ak tisuća, sa 351 na 336 tisuća.

Promatraju li se kretanja stanja na 3,35 milijuna računa obuhvaćenih analizom prema tzv. decilnim razredima, u svih 10 se u drugom polugodištu stanje depozita povećalo. Tome su nesumnjivo uvelike kumovala povećanja plaća. One su u nižim platnim razredima rasle nešto jače, pa ne čudi što je relativno gledano kod deponenata iz nižih kategorija iznosa na računima i rast bio nešto veći. Kod 30% onih s najmanjeim stanjima na računima iznos je ukupno porastao za trećinu, a kod deponenata iz gornje polovice 10%.

Apsolutno – viši razredi
No, u apsolutnom iznosu najviše su porasli iznosi novčanih sredstava u “višim razredima”, tj. kod deponenata s najvećim iznosima sredstava. Tako su npr., kod 10 posto onih s najvećim iznosima depoziti povećani za 643 milijuna eura.

“Zbog većih početnih iznosa najviše se (za 0,53 boda) povećao udjel sredstava deponenata iz gornjega srednjeg dijela razdiobe u ukupnim depozitima, i to osobito deponenata u rasponu između sedmog i devetog decilnog razreda”, objašnjavaju u HNB-u. Istodobno, udjel 1% deponenata s najvećim iznosima na računima u ukupnim depozitima građana u konačnici je blago pao – sa 30,19 na 29,43 posto, a neznatno je smanjen i udjel 5% “najkrupnijih” štediša.