Privremeni politički dogovor sada trebaju potvrditi obje zakonodavne institucije Vijeće EU-a i Europski parlament kako bi uredba stupila na snagu.

 “Strašno je da u 21. stoljeću u svijetu još uvijek postoji ropstvo i prisilni rad. To se mora  iskorijeniti, a prvi korak u tom smjeru sastoji se u razbijanju poslovnog modela tvrtki koje iskorištavaju radnike i ovom uredbom želimo osigurati da za njihove proizvode nema mjesta na našem jedinstvenom tržištu, bilo da su proizvedeni u Europi ili inozemstvu”, rekao je potpredsjednik belgijske vlade Pierre-Yves Dermagne, u ime rotirajućeg predsjedništva Vijećem EU-a.

 Ova uredba posebno bi se mogla odnositi na Kinu, za koju se navodi da koristi prisilni rad ujgurske muslimanske manjine.

 Prema postignutom dogovoru, države članice ili Europska komisija moraju pokrenuti istrage u slučaju sumnje na prisilni rad u opskrbnim lancima tvrtki. Ako se dokaže korištenje prisilnog rada, ti će proizvodi biti zaplijenjeni na granicama i povučeni s europskog tržišta.

Tvrtkama koje krše zakon mogu biti izrečene novčane kazne. Njihovi proizvodi mogu ponovno biti pušteni na tržište ako eliminiraju prisilni rad iz svog opskrbnog lanca.

Komisija će utvrditi popis proizvoda i rizičnih područja, posebno onih u kojima država organizira prisilni rad. Taj će popis poslužiti kao kriterij za pokretanje istrage.

 Sjedinjene Države su 2021. godine zabranile uvoz proizvoda iz kineske regije Xinjiang, gdje kineska vlada prisiljava pripadnike ujgurske manjine na rad, a što Peking opovrgava. Taj američki zakon dopušta uvoz iz te regije samo ako tamošnje tvrtke dokažu da njihova proizvodnja ne uključuje prisilni rad.

Prema Međunarodnoj organizaciji za rad, na prisilni rad natjerano je oko  27,6 milijuna ljudi diljem svijeta, uključujući 3,3 milijuna djece.