Ludbreg je jedan od nositelja gospodarskog razvoja Podravine, a sam grad ima dugogodišnju tradiciju poduzetništva, kazao je Dubravko Bilić, gradonačelnik Grada Ludbrega na okruglom stolu Poslovnog dnevnika "Misli lokalno, djeluj globalno" koji se  u četvrtak održao uz prisustvo velikog broja poduzetnika u tom gradu. "Investicije se ne događaju slučajno već je to uvijek posljedica sinergije interesa poduzetnika i nastojanja lokalnih vlasti. Problemi koje lokalna zajednica može tiještiti brzo je jednostavno za poduzetnike često predstavljaju nepremostive planine zbog kojih ponekad i odustaju od svoje investicije. Kvalitetni odnos gradskih vlasti i poduzetnika donosi kvalitetno okruženje od kojeg na kraju profitiraju svi", kazao je Bilić najavljujući investicije od više desetaka milijuna kuna u narednih nekoliko godina u Ludbregu.

• Grad mora postati grad-poduzetnik

• Ministar Maras najavio veliku pomoć za 150 tisuća obrtnika i poduzetnika

Svoje mjesto pod suncem u Ludbregu je našla i tvrtka Ducati komponenti, inače tvrtka osnovana od strane talijanskog partnera. Dražen Crnković, direktor ludbreškog Ducatija, pojasnio je na okruglom stolu da je vrlo teško opstati na tržištu u konkurenciji razvijenijih i jeftinijih tržišta.

"Naša ključna prednost je upornost, kvaliteta i fleksibilnost. Svjesni smo da naša matica ima tržišta na kojima je radna snaga daleko jeftinija nego ovdje u Ludbregu. No, kvaliteta i činjenica da uvijek možemo brzo reagirati na svaku  narudžbu i na vrijeme isporučiti naručene dijelove nas ostavlja na životu", kaže Crnković. U Ludbregu je sjedište i tehnološke tvrtke Energy Plus koja se bavi LED rasvjetom.

"Pojava novih tehnologija omogućila nam je da se poslovno profiliramo. Cilj nam je da LED tehnologiju proširimo u Hrvatskoj, a što bi nam onda omogućilo i snažniji nastup u izvozu. Zbog toga smo i uložili u niz hrvatskih tvrtki koje se bave ovom tehnologijom", kaže Zvonko Magić, direktor Energy Plusa.

Recept za uspjeh

Njegov recept za uspjeh je da se treba cijeniti znanje, inovativnost i kvaliteta, a što onda dovodi do vrijednih investicija. Juraj Vuksanić, direktor proizvođača specijalne ambalaže Bomark objašnjava da su oni odabrali Ludbreg zbog strateškog pozicioniranja i blizine ključnih cesta i inozemnih tržišta. "Mi već sada izvozimo 75 posto naše proizvodnje, a nova investicija će taj postotak još povećati. Naime, u tijeku je ulaganje od 30 milijuna kuna u novu halu koja će nam uvelike povećati kapacitet, ali i kvalitetu", naglašava Vuksanić.

Možda i najpoznatija ludbreška tvrtka je ACG Lukaps. Radi se o jednom od najvećih svjetskih proizvođača kapsula za farmaceutsku industriju koji je od 2007. godine u vlasništvu indijskog partnera. "Kada smo pokretali tvornicu, imali smo planove opskrbljivati tržište zemalja bivše Jugoslavije. No, kako stvari nisu išle očekivanim tijekom, pojavili su se problemi. Kada je došao partner iz Indije, to je bio veliki iskorak za nas. Ova investicija nije bila slučajna jer su Indijci točno znali što žele. Činjenice da mi stalno poslujemo profitabilno, a da do sada iz Hrvatske nije iznesena ni kuna dobiti, dovoljno govori o ozbiljnosti investitora", kaže Marko Fresl, direktor ACG Lukapsa. Još jedna tvrtka iz Ludbrega je globalno prisutna svojim asortimanom, a to je Oprema Uređaji. Ovaj proizvođač opreme za ugostiteljsku i pivarsku industriju je među Top pet igrača u svijetu. Kako pojašnjava Tomislav Cvetko, direktor tvrtke, od pet najvećih svjetskih pivarskih brendova, za njih tri Oprema – Uređaji u potpunosti ili većinski isporučuju opremu. "Mi imamo dugu tradiciju i 1990. smo imali 800 zaposlenih. Ratne godine su gotovo uništile tvrtku te smo se već 1993. okrenuli izvozu koji danas čini 95 posto naše ukupne realizacije. Iako u smanjenom obimu, s 350 radnika, tvrtka je i danas ozbiljan igrač. Kvaliteta i rok isporuke su postulati bez kojih nikakav izvoz nije zamisliv", navodi Cvetko.

Koliko je važan kvalitetan odnos lokalne uprave s poduzetnicima podsjetila je na Okruglom stolu u Ludbregu i Milka Kosanović, voditeljica odjela Odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). "Lokalne vlasti mogu u konkretnom slučaju napraviti puno ili ništa. Problem je što u mnogim slučajevima postoje lokalni šerifi koji iz ovih ili onih razloga ne žele rješavati probleme i odugovlače investiciju, a što dovodi i do odlaska ulagača iz naše zemlje. U razvijenim zemljama postoji kvalitetni odnos s gospodarstvom i prostorni planovi se rade u dogovoru s poduzetnicima za razdoblje 5-10 godina. Kada se kod nas dogodi takav slučaj, da lokalne vlasti izlaze u susret velikim investitorima, u javnosti se to pogrešno percipira kao prvorazredna afera. Percepcija se mora promijeniti i čitav proces mora biti transparentan", kaže Kosanović.

'Svaka općina želi imati svoju poslovnu zonu i uvjete u njoj'

O iskustvima s investicijama, posebice po pitanju zemljišta, u Ludbregu su govorili i Damjan Jerič i Slavko Petovar iz slovenske poljoprivredne komore – KGZS. Petovar tako upozorava da i u Sloveniji postoje razni interesi oko zemljišta te da je vrlo često slučaj da je lokalna uprava ta koja mora presuditi da li je prioritet da neko zemljište bude poljoprivredno, industrijsko ili kakvo već. Njegov kolega Jerič ističe da veliki broj općina u Sloveniji, od koji svaka vodi svoju razvojnu politiku, uvelike otežava posao investitorima. "Svaka općina želi imati svoju poslovnu zonu i uvjete u njoj. Kada se tome pridoda da je za sređivanje sve dokumentacije sa zemljištem potrebno i pet ili šest godina, tada je jasno da mnogi investitori odlaze u neke zemlje koje imaju više sluha za njihove potrebe", objašnjava Damjan Jerič.

Hrvatska je u globalnim okvirima nekonkurentno tržište o čemu govore i podaci da smo ove godine zauzeli 77 mjesto u konkurenciji 144 promatrane zemlje. Slavica Singer, profesorica Ekonomskog fakulteta u Osijeku i članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost naglašava da smo prije samo osam godina zauzimali poziciju između 50. I 60 mjesta. „Najlošije stojimo po pitanju administrativnih zapreka i zadržavanja najboljih kadrova. U tim kategorijama smo oko 140 mjesta u svijetu“, naglašava Singer. Dodaje da i unutar same Hrvatske postoji velika razlika u konkurentnosti i razvijenosti između županija te su tu, očekivano, na prvim mjestima Zagreb i njegova županija, Istra, Primorsko-goranska, Varaždinska i Međimurska županija. Na drugom kraju je Istok zemlje: Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemsKa, Sisačko-moslavačka te Virovitičko-podravska županija. Od ulaska u EU, Hrvatska je i u regionalnoj statistici Unije sa svoje dvije statističke regije – Kontinentalna i Jadranska Hrvatska. Obje su na razini 61-63 posto europskog BDP-a. Na prvim mjestima, od 262 promatrane regije, su velika gradska središta u Velikoj Britaniji, Beneluxu, Skandinaviji, Njemačke i Francuske. Na zadnjim mjestima su regije iz Bugarske, Rumunjske te Grčke.