Iako je malo kaskala za najrazvijenijim zemljama zapadne Europe, Hrvatska je početkom i sredinom 20. stoljeća razvila snažnu industriju s brojnim tvrtkama od kojih su neke još i danas ozbiljni igrači na hrvatskom i međunarodnom tržištu.
Industrijalizacija je posebno bila izražena u drugoj polovici 20. stoljeća kada se u okvirima socijalističkoga planskog gospodarstva stvarala snažna industrijska baza u gotovo svim sektorima, od bazične industrije preko prehrambene i kemijske do tehnološke.
Početkom 1990-ih se dogodila višestruka tranzicija – urušavanje socijalističkog samoupravljanja i blokovske podjele svijeta te Domovinski rat, a što je dobrano uzdrmalo hrvatsko gospodarstvo i uništilo brojne velike industrijske kombinate koji su zapošljavali tisuće, a neki od njih i desetke tisuća radnika. Borovo, Jugoplastika, Željezara Sisak, Jedinstvo, TLM, SAS, TVIK, RIZ, Jugovinil, RIS i velika brodogradilišta su samo neki od tih giganata koji više ne postoje ili egzistiraju tek u simboličnom obliku. No, dobar dio tvrtki je preživio tranziciju i sve njezine izazove te su se uspjele izboriti za svoju poziciju na tržištu uz nužno restrukturiranje i prilagodbu novonastalim uvjetima.
Među vodećim izvoznicima
Tvrtka koja se jako dobro snašla u novonastalim okolnostima je i Ericsson Nikola Tesla (ENT) koja, s jedne strane, baštini tradiciju elektroindustrije Nikola Tesle, a s druge je za strateškog partnera odabrala komplementarnog globalnog igrača Ericsson. ENT je među vodećim izvoznicima u Hrvatskoj i na prvom mjestu po izvozu znanja.
Snaga Grupe je u 3300 mahom visokoobrazovanih zaposlenika, od kojih više od 1500 radi u Centru za istraživanje i razvoj, najvećem te vrste u Hrvatskoj. Kako ističu iz ENT-a, kompanija je stvarana kroz više od sedam desetljeća i bila je svjedok velikih tehnoloških, društvenih i političkih promjena kojima se uspješno prilagođavala. Kontinuitet uspješnog poslovanja rezultat je vizionarstva, zajedničkog rada, zalaganja, znanja, stručnosti i iskustva svih ljudi koji u njoj rade ili su radili. U kompaniji je dosad radilo dvadesetak tisuća ljudi. Ali, kako je sve krenulo?
U široj javnosti ENT je prepoznat po operatorskim i inovativnim rješenjima koja omogućuju digitalnu transformaciju raznih industrija
U danima svog osnutka 1949. godine “Nikola Tesla”, tada tvornica telefonskih uređaja, zapošljavala je 113 ljudi, a njeno prvo sjedište bilo je u maloj radionici u Palmotićevoj ulici u Zagrebu. Već početkom pedesetih godina prošlog stoljeća “Tesla” je preseljena na sadašnju lokaciju u Krapinskoj ulici u četvrti Trešnjevka pa su tako stvoreni preduvjeti za njen prostorni i poslovni rast te početak serijske proizvodnje. Odlučivši se za proizvodnju automatskih crossbar centrala “Tesla” je već 1953. s Ericssonom potpisala licencni ugovor i time postala jedan od njegovih prvih licencnih partnera u svijetu.
Krajem pedesetih počinju i prvi izvozni poslovi kompanije i to za tadašnji SSSR što je u ono vrijeme bio izniman poslovni uspjeh. Tesla je 1977. napravio još jedan velik i hrabar tehnološki iskorak. S Ericssonom je potpisan ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji za proizvodnju digitalnih telefonskih i telegrafskih centrala sustava AXE10, AXB20 i ASB.
Stalna transformacija radi korisnika
Devedesete su godine posebno velikih promjena za kompaniju. U suradnji s tadašnjim HPT-om, značajno unapređuje i širi nacionalnu telekomunikacijsku mrežu. Između ostalog, 1990. godine je pustila u promet i prvu javnu mobilnu telefonsku mrežu u Hrvatskoj, što je bio samo početak niza uspjeha u uvođenju novih generacija mobilnih mreža i drugih inovativnih rješenja, noviteta u Hrvatskoj, a i izvan nje.
Uz to, u procesu privatizacije i transformacije tvrtke, kupnjom 49,07 posto dionica Nikole Tesle 1995. godine Ericsson je postao najveći pojedinačni dioničar tvrtke. Bilo je evidentno da se promjena nije dogodila samo u vlasničkom segmentu: jedna potpuno nova, moderna i dinamična organizacija i poticajna kompanijska kultura omogućile su novostvorenoj kompaniji Ericsson Nikola Tesla da uspješno prebrodi sve izazove tranzicije i pozicionira se u sam vrh ICT industrije.
Od tada, kao pridružena članica velike, švedske, a globalne Ericssonove obitelji, a danas već kao Grupa s nekoliko povezanih društava u par zemalja, aktivno doprinosi razvoju najsuvremenijih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i sudjeluje u oblikovanju globalnih trendova. U široj javnosti Grupa je prepoznata po operatorskim, ali i inovativnim rješenjima koja omogućuju digitalnu transformaciju raznih industrija kao i rješenjima koja unapređuju život ljudi. Spomenimo primjerice nacionalne sustave za zdravstvo te zemljišne knjige i katastar koji su vrijednost dodatno istaknuli u ovakvim posebnim okolnostima života i rada.
Prema riječima Gordane Kovačević, predsjednice Uprave kompanije od 2005., sve to bilo je moguće jer se kompanija stalno transformirala pravovremeno reagirajući na potrebe svojih kupaca i krajnjih korisnika, a timski rad, partnerstvo s kupcima i dobavljačima te briga za svakog zaposlenika bili su i ostali temelj na kojem kompanija gradi svoju budućnost.
Lešće prva hidroelektrana izgrađena u samostalnoj RH, u pogonu od 2010.
“Zalaganje Ericsson Nikola Tesla Grupe za pozitivne promjene tu ne prestaje. Uz tehnološko liderstvo, gradi reputaciju društveno odgovorne kompanije vjerodostojnim, transparentnim i kvalitetnim odnosom prema svim zainteresiranim stranama – zaposlenicima, kupcima, partnerima, dobavljačima, dioničarima te široj društvenoj zajednici. U svom poslovanju aktivno promiče održivi razvoj balansirajući svoj dugoročni rast i konkurentnost s utjecajem na ekonomski, okolišni i društveni razvoj.
Sve analize i prognoze najavljuju pojavu sve većeg broja novih benefita od povezivanja za gospodarstvo i društvo u budućnosti. Ericsson Nikola Tesla Grupa u tome vidi svoju vodeću ulogu, počevši od implementacije 5G mreža kao infrastrukturnog preduvjeta do razvojno-istraživačkih aktivnosti, a zahvaljujući prvenstveno kompetentnim i motiviranim zaposlenicima”, kažu nam u Ericsson Nikola Tesli. Tu je još jedna tvrtka koja se može pohvaliti da je već stoljeće nositelj tehnološkog razvoja Hrvatske i sa snažnom prisutnošću na globalnom tržištu – Končar.
Kako ističu iz same komanije, Končar je tijekom svoje stoljetne povijesti prošao razne društveno-političke promjene, ali i značajno smanjenje domicilnog tržišta, što smatraju svojim najvećim povijesnim izazovom. Razvojni zamah Končara, koncerna koji je bio poznat i po svojim dugogodišnjim direktorima Antom Markovićem i Darinkom Bagom, a kojem je trenutačno na čelu predsjednik Uprave Gordan Kolak, započeo je isporukom prvog većeg transformatora te prvog vlastitog generatora 40-ih godina prošlog stoljeća. Danas su oni, kao i cijeli niz drugih elektroenergetskih proizvoda i usluga, isporučeni na sve kontinente.
“Stručnjaci iz Končara obogatili su domaću elektroindustriju brojnim izumima, novitetima te složenim rješenjima i proizvodima – od hidrogeneratora i transformatora, aparata visokog, srednjeg i niskog napona, raznovrsnih rotacijskih strojeva te tračničkih vozila. Uz neizmjeran doprinos domaćoj industriji, Grupa Končar tijekom povijesti je ostvarila reference u gotovo 130 zemalja, a do danas je proizvela i isporučila više od 400 tisuća transformatora raznih vrsta, naponskih nivoa i snaga, djelomično ili u potpunosti izgradila i revitalizirala 375 hidroelektrana, proizvela i revitalizirala 700 generatora te proizvela i isporučila gotovo 200 niskopodnih tramvaja i vlakova”, ističu iz te tvrtke.
Rapidna industrijalizacija
Dodaju da je tijekom godina Končar prilagođavao svoje poslovne modele aktualnim tržišnim okolnostima, nekad s više, a ponekad i s nešto manje uspjeha. Ipak, uz vlastiti rast i razvoj na domaćem tržištu, u stanju rapidne industrijalizacije tijekom 20. stoljeća već 1970. područja djelovanja širio je integracijom novih društava pod imenom Rade Končar, da bi do kraja 80-ih zapošljavao više od 24.000 ljudi u Hrvatskoj i šire.
To razdoblje intenzivnog rasta i razvoja do kraja osamdesetih godina 20. stoljeća obilježeno je realizacijom najsloženijih elektroenergetskih postrojenja i objekata diljem svijeta. Končar je razvio i proizveo prvu domaću električnu lokomotivu – kojih je tijekom povijesti isporučeno 353 – te kasnije i tiristorsku lokomotivu. Nakon više desetaka godina u tom je segmentu proizvodnju proširio i na druga tračnička vozila, poput niskopodnih tramvaja i vlakova, visokotehnoloških proizvoda razvijenih i proizvedenih u Končaru.
“U okolnostima globalnih tržišnih promjena te izazova izazvanih raspadom tada značajnog domaćeg tržišta, u suvremenoj Hrvatskoj Končar se posvetio osnaživanju komercijalnih temelja poslovanja i izgradnji niše za daljnji postojan i održiv put. Danas Grupa Končar diljem svijeta isporučuje proizvode i rješenja za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, tračnička vozila i infrastrukturu, industrije, s fokusom na digitalizaciju, vlastiti razvoj i inovacije te laboratorijska ispitivanja i certificiranja”, kažu u Končaru.
Jedan od najvećih korisnika tehnologije koju proizvode navedene tvrtke je Hrvatska elektroprivreda (HEP) u kojoj kažu da se ponose što su baštinici i sljednici poduzetničih pothvata na tlu Hrvatske krajem 19. stoljeća.
Lider energetskih trendova
“Ključni se događaj zbio 28. kolovoza 1895. kad je proradila hidroelektrana Krka kao dio prvog cjelovitog elektroenergetskog sustava u Hrvatskoj i jednog od prvih izmjeničnih sustava u svijetu. U 20. stoljeću elektroprivreda se na tlu Hrvatske razvijala, elektroprivredne su tvrtke mijenjale organizacijske oblike, širile se i povezivale električne mreže, gradile se elektrane”, kažu u HEP-u. Dodaju da se nova faza razvoja tvrtke događa od srpnja 1990. kad HEP preuzima zadaću i odgovornost za funkcioniranje elektroenergetskog sustava na čitavom državnom području te je imala nezaobilaznu ulogu u stvaranju, obrani i obnovi zemlje. “Nakon najnužnije obnove, počela je reforma elektroenergetskog sektora u skladu s europskim direktivama i praksom.
Reforma je zahtijevala i bitne organizacijsko-poslovne promjene HEP-a. Na temelju novih energetskih zakona, dioničko društvo Hrvatska elektroprivreda 2002. postaje grupa trgovačkih društava koja danas, pored elektroenergetskih djelatnosti, obavljaju i ostale djelatnosti poput proizvodnje, distribucije i opsrkrbe toplinskom energijom, distribucije i opskrbe plinom, energetskih usluga i telekomunikacija. Rast potrošnje električne energije u poslijeratnom razdoblju zahtijevao je izgradnju novih proizvodnih objekata. Već 1998. u pogonu je plinska elektrana snage 2×26 MW na lokaciji Elektrane-toplane u Zagrebu. Završetak rata omogućio je nastavak izgradnje drugog bloka termoelektrane Plomin, koja je s komercijalnim radom započela 2000.
Tri godine poslije slijedi prvo kombi-kogeneracijsko postrojenje na plin – blok K u Termoelektrani-toplani Zagreb, snage 200 MWe i 50 MWt kojem se na istoj lokaciji 2009. pridružuje i blok L. Iduće godine u pogon ulazi i prva hidroelektrana izgrađena u samostalnoj Hrvatskoj, HE Lešće, snage 42 MW. Tadašnji ciklus izgradnje velikih konvencionalnih izvora zaključen je 2015. puštanjem u probni rad kombi –kogeneracijskog bloka C (230 MWe, 50 MWt) u Termoelektrani-toplani Sisak.
Nakon što je 2014. instalirao devet fotonaponskih elektrana na krovove svojih poslovnih zgrada, pravi bum obnovljivih izvora u HEP-u počinje 2018. kad u komercijalni pogon ulaze prve dvije bioelektrane-toplane na šumsku biomasu, u Sisku i Osijeku. Iste godine HEP pokreće 200 milijuna kuna vrijedan ciklus ulaganja u prvih osam sunčanih elektrana koji je danas pri završetku.
Od ove godine u pogonu je i prva HEP-ova vjetroelektrana, VE Korlat snage 75 MW i investicijske vrijednosti 500 milijuna kuna. Na istoj će se lokaciji izgraditi sunčana elektrana priključne snage 75 MW, koja će s postojećim vjetroelektranom činiti prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj. Do 2030. HEP planira izgraditi 700 MW sunčanih i vjetroelektrana.
Na postojećim lokacijama termoelektrana-toplana planiraju se i grade novi visokoučinkoviti blokovi kao što je KKE EL-TO Zagreb (150 MWe, 114 MWt), vrijedan 900 milijuna kuna. Na postojećim hidroelektranama, pak, provode se rekonstrukcije i revitalizacije. U ciklusu započetom 2012. HEP će do 2030. uložiti 3,9 milijardi kuna. Od ulaganja u nove hidroelektrane ističe se druga faza hidroenergetskog sustava Senj, što je s dodatnom snagom od 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj.
“Investicije će omogućiti HEP-u zadržavanje položaja vodećeg proizvođača električne energije u Hrvatskoj. Od otvaranja tržišta 2008. HEP je uspio obraniti i poziciju dominantnog opskrbljivača električnom energijom, te danas ima udjel od oko 90% domaćeg tržišta. HEP je nacionalni lider i u elektromobilnosti jer upravlja mrežom od više od 220 javnih ELEN punionica.
“Krovni razvojni dokument za razdoblje do 2030. podrazumijeva diversifikaciju poslovanja, jačanje poslovnih aktivnosti na drugim tržištima, uvođenje novih proizvoda i usluga te zauzimanje povoljnih startnih pozicija u nišama koje će obilježiti buduće razdoblje. Namjeravamo potvrditi ulogu nositelja energetske tranzicije te najvećeg investitora u zeleno gospodarstvo i općenito jednog od najvećih ulagača u Hrvatskoj”, kažu nam u HEP-u kojem je na čelu predsjednik Uprave Frane Barbarić.
Za razvoj grada, regije, države
Iako je petrokemijska industrija pomalo zapostavljena u prizmi tehnologije, stručnjaci kažu da je gotovo ista razina tehnologije, a i cijene, trebala da se napravi nuklearna elektrana u Krškom i kutinska Petrokemija. Petrokemija je kompanija s dugom i bogatom industrijskom tradicijom, još iz tridesetih godina prošlog stoljeća. Kako pojašnjavaju u Kutini, u tom razdoblju tvrtka je dala značajan doprinos razvoju grada, regije Moslavine, kao i čitavog hrvatskoga gospodarstva. Današnja tvornica osnovana je zaključkom Upravnog odbora Kemijske industrije Zagreb od 1. srpnja 1959. godine kao Tvornica dušičnih gnojiva u izgradnji Kutina.
“S radom smo krenuli početkom 1968. i do 1972. godine postali smo najveći proizvođač mineralnih gnojiva u Jugoslaviji, s godišnjom proizvodnjom od 657.850 tona. Do 1983. u pogon je puštena i 2. faza tvornice, što je godišnju proizvodnju mineralnih gnojiva u Kutini podiglo na 1.256.000 tona.
U to vrijeme to je bilo 42% ukupnih jugoslavenskih kapaciteta”, kažu u Petrokemiji. S osamostaljenjem Hrvatske trtka postaje predvodnik hrvatske kemijske industrije te se danas ubraja među naše najveće industrijske proizvođače i izvoznike.
“Proizvodimo visokovrijedne proizvode uz najmanji mogući štetni utjecaj na okoliš i lider smo na tržištu mineralnih gnojiva u Hrvatskoj te značajan sudionik na regionalnom tržištu. Izvozimo na gotovo sva svjetska tržišta. Trenutačno zapošljavamo oko 1300 ljudi i godišnje proizvodimo oko 1,3 milijuna tona mineralnih gnojiva.
Prioritet je očuvanje vrhunske kvalitete domaćih prehrambenih proizvoda
Tvornica se prostire na 135 hektara površine, ima dva umjetna akumulacijska jezera, a uz proizvodna postrojenja Petrokemija ima i industrijsku željeznicu, s oko 20 kilometara željezničke mreže. Godinama smo među 5 najvećih izvoznika u Hrvatskoj. Koncem 2018. godine tvrtka je privatizirana, a naši većinski vlasnici postali su Ina i PPD, dvije vodeće kompanije u energetskom sektoru u našoj zemlji. To nam je dalo dodatni vjetar u leđa, jer koristeći njihova znanja i iskustvo krenuli smo u restrukturiranje tvornice i optimizaciju poslovanja, što je već dalo prve rezultate.
Petrokemija je danas financijski stabilna tvrtka koja je riješila većinu svojih dugovanja iz prošlosti”, zaključuju u Petrokemiji.
Naglašavaju da je pred njima još puno posla, a strategija razvoja do 2030. godine predviđa ulaganje 1,7 milijarde kuna u osnovni razvojni ciklus. Čekaju ih velika ulaganja u zelenu tranziciju, čiji je cilj smanjenje emisije ugljikova dioksida za 25 posto i dobivanje najmanje 10 posto amonijaka iz obnovljivih izvora. U Kutini vjeruju kako će do isteka tog roka biti među pet najboljih tvornica mineralnih gnojiva u EU.
Od javne PTT tvrtke su nastale danas dvije vrlo uspješne kompanije – Hrvatska pošta koja je i dalje u javnom vlasništvu, ali uglavnom posluje po tržišnim principa te Hrvatski telekom koji je nastao na nezamislivom razvoju globalnih telekomunikacija zadnjih desetljeća. Privatizacija HT-a, putem javne ponude dionicama s popustom za hrvatske građane je 2007. bila svojevrsni početak dioničarskog kapitalizma u našoj zemlji.
Riječ je o jednoj od najzanimljivijih inicijalnih javnih ponuda u kojoj je sudjelovalo više od 300 tisuća građana. Na tržištu je danas HT jedan od dva glavna telekomunikacijska operatera, uz VIP, odnedavno rebrendiran kao A1 Hrvatska, te je i među najvećim investitorima u digitalizaciju Hrvatske. Kako sami ističu, HT Grupa- Hrvatski telekom je u 2018. izravno doprinijela s 3% hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP).
Vrsna prehrambena kultura
Hrvatska je oduvijek imala snažnu poljoprivrednu i prehrambenu industriju koja je kroz tvrtke poput Podravke, Vindije, Kraša i sustava nekadašnjeg Agrokora, današnje Fortenova grupe, stalno rasla. Grupa Vindija danas je jedan od lidera domaće i regionalne prehrambene industrije zahvaljujući viziji razvoja temeljenoj na kvaliteti proizvoda i odgovornom poslovanju. Kako ističu iz varaždinske tvrtke, tijekom više od 60 godina prepoznavali su trenutke za važne i hrabre odluke.
“Stvaranje poslovnog sustava kakav danas poznajemo i ključnu prekretnicu razvoja tvrtke obilježilo je preuzimanje Koke 1995., najvećeg hrvatskog proizvođača pilića, svježega pilećeg mesa i prerađevina od pilećeg mesa, koja svoje proizvode na tržište plasira pod brendom Cekin. Nakon toga, dio grupacije postaju i varaždinska pekarnica Latica, riječki proizvođač prerađevina od najkvalitetnijih dijelova mesa krupne stoke ViR 1898, županjska mljekara Domil, tvornica za proizvodnju svježe puretine i purećih prerađevina Vindon iz Slavonskog Broda, a otvorenjem vlastite tvornice stočne hrane BLAGOdar 2006. zaokružujemo mliječnu i mesno-prerađivačku industriju u jedinstvenu proizvodnu cjelinu.
Riječ je o poslovnim odlukama koje su utjecale na dodatno pozicioniranje kompanije na tržištu i rast proizvodnje, uz prioritet očuvanja vrhunske kvalitete domaćih proizvoda prepoznatljivih i pod oznakom Kvaliteta Vindija. Tome smo ostali posvećeni sve do danas, kreirajući prehrambenu kulturu koja koristi najbolje od starog i od modernog, spajajući inovaciju, kvalitetu i tradiciju, ali poštujući ritam i potrebe suvremenog kupca. Titule Piletina broj 1 i Mlijeko broj 1 na hrvatskom tržištu u situaciji velike konkurencije koju je multipliciralo zajedničko EU tržište dokaz su da je vođenje najboljim interesom kupaca kroz kvalitetu i držanje visokih standarda prehrambene kulture formula koja domaćim tvrtkama daje najveće šanse na tržištu”, kažu u Vindiji.
Tu je i tvrtka Kraš čiji proizvodi su poznati daleko izvan hrvatskih granica. Povijest Kraša započinje u Zagrebu, na temeljima tvornice za proizvodnju čokolada Union koja je osnovana 1911. kao prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi.
Dvanaest godina kasnije zagrebačko poduzeće Bizjak započelo je s proizvodnjom dvopeka, keksa i vafla, a 1950. te se dvije tvornice s još nekoliko manjih ujedinjuju, pod imenom antifašističkog borca i sindikalista Josipa Kraša. Kraševa je duga povijest obilježena velikim uspjesima i prekretnicama među kojima su i titula dobavljača kraljevskog dvora u Beču i Budimu 1913. godine te važnim inovacijama poput početka proizvodnje prvih bombona s crtom 1936., najtanje čokolade na svijetu 1938. ili prve robne marke na ovim prostorima 1946.
Kad je Kraš 1992. odlukom državnih vlasti pretvoren u dioničko društvo, tadašnji i bivši radnici odlučili su se na kupnju dionica čime su stekli vlasništvo nad 50 posto kompanije. Dodatne dionice kupili su 1994. od Fonda za privatizaciju, u neizvjesnim vremenima spriječivši da kompaniju kupe stranci po niskoj cijeni, uspješno očuvali proizvodnju, zadržali radna mjesta i postavili ogledni primjer radničkog dioničarstva u Hrvatskoj. Za upravljanje dionicama osnovali su posebno trgovačko društvo Kraš-ESOP prema modelu “Employee Stock Ownership Plan”.
Prve samoposluge
Sa željom očuvanja tradicije, proizvodnje te vrijednosti kompanije i njenih brendova, u fokusu je tada, kažu iz Kraša, bilo konsolidirati poziciju na domaćem tržištu i ojačati izvoz te se pripremiti na ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Svi su ti ciljevi tijekom 90-ih i 2000-tih ostvareni, a tržišna pozicija dodatno ojačana uspješnim vraćanjem tvornice keksa i vafla Mira u Prijedoru u sustav 2001. te kupnjom tvornice keksa, vafla i slanica Karolina u Osijeku 2011. godine.
Ulazak u EU Kraš je dočekao potpuno spreman i u 2013. Kraš grupa dosegnula je više od milijardu kuna prihoda. Krajem 2019. započelo je novo poglavlje u razvoju kad je Mesna industrija Braća Pivac, koja je godinama prije kupovala dionice Kraša na burzi, postala većinski vlasnik kupnjom dionica od Kraš-ESOP-a.
“Danas je Kraš suvremena kompanija koja se uspješno prilagođava izazovima i zahtjevima tržišta, a svoje poslovanje temelji na najvišim standardima kvalitete, bogatstvu asortimana, prepoznatljivim brendovima i stoljetnoj tradiciji. Kraš grupa vodeći je konditorski proizvođač u jugoistočnoj Europi koji ima oko 2300 radnika te više od polovice ukupne proizvodnje plasira na domaće, dok ostatak izvozi na brojna inozemna tržišta.
U 30. godini samostalnosti hrvatske države Kraš obilježava svoju 110. obljetnicu poslovanja”, zaključuju u Krašu. Hrvatska danas ima vrlo razvijenu maloprodajnu mrežu s nizom domaćih i globalnih trgovačkih lanaca, no istaknut ćemo onaj koji je danas multinacionalan, a dugo je bio vezan samo uz Zagreb i širu regiju – Konzum koji je već više od 60 godina neizostavan dio svakodnevnice pola milijuna ljudi koji kupuju u njegovim brojnim prodavaonicama.
Prva je otvorena 1957. u zagrebačkoj Ilici kao prva gradska samoposluga u bivšoj državi, donijevši na naše prostore potpuno novi doživljaj i iskustvo kupnje. S još trima maloprodajnim lancima – Črnomercem, Moslavkom i Slavonijom – Konzum se 1970. udružio te je nastao Unikonzum koji je ubrzo krenuo u širenje mreže prodavaonica i povećanje asortimana na policama. U devedesetim godinama prošlog stoljeća vraćeno je izvorno ime Konzum popraćeno modernim vizualnim identitetom, daljnjim inovacijama i novim iskustvima.
Konzum je tako zaslužan i za otvorenje prvog supermarketa u Hrvatskoj 1995., Super Konzuma u Ulici grada Vukovara 275 u Zagrebu na više od 2000 četvornih metara prodajne površine, kao i za prvu online prodavaonicu namirnica, higijenskih i kućanskih potrepština, pokrenutu 2002. Danas Konzum posluje unutar Fortenova grupe, a kako ističu, maloprodajni je lanac s najviše prodavaonica u Hrvatskoj, više od 600 te s najvećim brojem zaposlenih, više od 11.000.
Simbol za lijekove
Iako smo kao zemlja u korona krizi, kao i čitava EU i većina svijeta, ostali malo zatečeni u pogledu dogovora farmaceutske industrije i znanosti, činjenica je da je Hrvatska oduvijek imala snažnu farmaceutsku industriju, a Pliva je njezina personifikacija. Bogata povijest i uspješna tradicija poslovanja duge čitavo stoljeće nešto su čime se zaista rijetke kompanije u Hrvatskoj, ali i svijetu mogu pohvaliti. Pliva ove godine slavi svoj 100. rođendan, počeci datiraju u 1921. kada je u Karlovcu osnovana tvornica Kaštel, koja naziv Pliva dobiva 1943. godine.
Kako ističu iz Plive, kojoj je na čelu predsjednik Uprave Mihael Furjan, razvoj kroz sljedeća desetljeća bio je strelovit te ključan za formiranje kompanije kakva je danas. Da je već tada bila riječ o kompaniji predvodnici trendova, kažu, dokazuje i činjenica kako je Kaštel već 1930-ih godina započeo s proizvodnjom složenijih farmaceutskih oblika i to u suradnji s nobelovcem Vladimirom Prelogom. Do najznačajnijeg događaja u povijesti kompanije dolazi na kraju 1970-ih kad otkrivaju i patentiraju originalni antibiotik azitromicin, čime je Pliva postala renomirana svjetska kompanija i svrstala se među malobrojne proizvođače u svijetu koji posjeduju vlastitu ljekovitu supstanciju.
“Nastavno na ovo otkriće Pliva bilježi natprosječan rast proizvodnje, uvodi veliki broj novih lijekova od kojih je većina nastala na temelju vlastite farmaceutske sirovine ili tehnologije. Devedesete su obilježene investicijskim ciklusom u sklopu kojeg su otvoreni novi pogoni za proizvodnju azitromicina u Savskom Marofu i suhih oralnih oblika lijekova u Zagrebu te Novi istraživački institut, a te godine ćemo pamtiti i po tome što su Plivine dionice, kao prve iz ovog dijela Europe, izlistane na Londonskoj i Zagrebačkoj burzi”, kažu u Plivi.
Zahvaljujući pridruživanju Tevi, vodećoj svjetskoj generičkoj kompaniji, 2008. te njenoj razvijenoj tržišnoj mreži, Pliva je svoje poslovne aktivnosti i operacije proširila na još veći broj zemalja. Od priključenja Tevi Pliva je pokrenula i uspješno završila najveći investicijski ciklus vrijedn više od milijardu kuna u sklopu kojeg su modernizirani postojeći pogoni te otvoren novi za proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstancija na lokaciji u Savskom Marofu kao i pogon za sterilne i suhe oralne oblike lijekova na lokaciji u Zagrebu.
“Trenutačno imamo više od 2500 zaposlenih, a u protekloj godini smo zaposlili gotovo 300 novih ljudi. Naše poslovne aktivnosti obuhvaćaju istraživanje i razvoj generičkih lijekova i aktivnih farmaceutskih supstancija, proizvodnju gotovih lijekova i aktivnih farmaceutskih supstancija, komercijalno poslovanje, odnosno marketinške i prodajne aktivnosti na hrvatskom tržištu i regiji Jugoistočne Europe.
Ponosni smo na činjenicu da je Plivin istraživački institut jedan od rijetkih privatnih s akreditacijom znanstvenog instituta u Hrvatskoj. Godinama smo jedan od najvećih hrvatskih izvoznika s čak 90% prihoda ostvarenih na izvoznim tržišta od kojih su najveća SAD, EU i Rusija. Dodaju da Plivina djelatnost, osim direktnih izdataka, pokreće cijeli niz aktivnosti u pratećim granama i tako doprinosi dodatnom stvaranju BDP-a jer osim 2500 direktno zaposlenih utječe na više od 6500 radnih mjesta kod dobavljača i partnera te generira gotovo milijardu kuna ostvarenih od rada te više od četiri milijarde kuna doprinosa BDP-u Hrvatske.
Bez njih nezamislivo poslovati
Svi sektori gospodarstva su međusobno prepleteni na mnoge načine, no postoji jedan bez kojeg je nezamisliv suvremeni kapitalizam, poslovanje i investiranje.
To su banke kojih je danas u Hrvatskoj velik broj, uglavnom su u stranom vlasništvu. Zagrebačka banka ima svoje korijene u početku 1914. kad je s radom počela Gradska štedionica. Iako je do početka rada Gradske štedionice poslovalo već 16 štedionica i banaka, značaj Gradske štedionice očituje se u tome da je osnovana od Gradskog poglavarstva grada Zagreba s izričitom namjerom da omogući i podrži daljnji razvoj i modernizaciju Zagreba. Obzirom na to da broj stanovnika Zagreba nakon završetka I. svjetskog rata raste, Gradska štedionica sudjeluje u kreditiranju stambene gradnje te u izgradnji zapuštenih cesta.
Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb vodeće su na hrvatskom tržištu
Kreditiranje stanogradnje i kupovine stanova nastavlja se i kasnije, a Štedionica izdvaja i posebna sredstva za Fond zagrebačke gradske općine za izgradnju malih kuća koji je osnovalo Gradsko poglavarstvo 1927. Upravo zahvaljujući sredstvima iz tog fonda sagrađena je čitava Selska ulica i naselja oko nje, dio Trešnjevke i Rebro. Posebnu pozornost posvetila je Gradska štedionica izgradnji vodovodne mreže, kanalizacije i uvođenju struje.
Gradska štedionica otkupila je blok starih kuća u Tkalčićevoj ulici i Opatovini za izgradnju najveće zagrebačke tržnice Dolac 1926. Godine 1929. preuzima i renovira uspinjaču za vezu s Gornjim gradom, parna je vuča zamijenjena električnom. Udruživanjem Kreditne banke Zagreb i Jugobanke osniva se Zagrebačka banka koja počinje poslovati 1978. Zaba je prva banka u Hrvatskoj koja još 1989. postaje dioničko društvo, a 1997. prva hrvatska banka koju su ocijenile tri najznačajnije inozemne rejting agencije.
“Danas je Zaba vodeća banka u Hrvatskoj koja posluje na više od sto lokacija diljem zemlje pružajući svojim klijentima inovativnu ponudu bankarskih proizvoda i usluga. Članica je UniCredit Grupe koja klijentima osigurava pristup vodećim tržišnim proizvodima i uslugama na 13 ključnih tržišta putem svoje europske bankarske mreže. Oslanjajući se na međunarodnu mrežu ureda i poslovnica, UniCredit pruža uslugu u 16 zemalja svijeta”, kažu nam u Zagrebačkoj banci.
Privredna banka Zagreb (PBZ) druga je po veličini banka u Hrvatskoj s dugim kontinuitetom poslovanja. Formalno je osnovana 1966., iako korijene vuče iz 1846. i Prve hrvatske štedionice koju su osnovali članovi Udruženja poljoprivrednika Hrvatske i Slavonije. Krajem 1999. uspješno je okončana privatizacija Banke te je preoblikovana u modernu i inovativnu financijsku instituciju koja je postala tržišni i tehnološki lider u različitim segmentima bankarstva. Danas je PBZ dio Intesa Sanpaolo Grupe, jedne od najvećih bankarskih grupa u Europi.
“U svim etapama svoje povijesti Privredna banka Zagreb podržavajući brojne investicijske programe i projekte značajno je sudjelovala u gospodarskom razvoju zemlje. S više od 1,6 milijuna klijenata i s najrazgranatijom mrežom poslovnica i bankomata rasprostranjenih diljem Hrvatske PBZ grupa nudi široku paletu različitih proizvoda i usluga građanima i poduzećima. PBZ grupa je predvodnik na tržištu i u kartičnom poslovanju i s jedinstvenom karticom u portfelju Premium Visa karticom”, kažu u PBZ-u.
Inovativnost od početka 90-ih
Trgovački lanac Studenac kao kompanija posluje od 1991., a kasnih 90-ih proširio je poslovanje otvaranjem veleprodajnog skladišta u Dućama i nekoliko maloprodajnih trgovina u Omišu. Kontinuirani rast tvrtke s vremenom je doveo do maloprodajnog lanca, a od 2018. u vlasništvu je investicijskog fonda Enterprise Investors otkada počinje i značajna transformacija cjelovitog poslovanja Studenca popraćena uspješnim akvizicijama i organskim rastom.
Samo u posljednje dvije godine mreža Studenca narasla je za približno 70% pri čemu je važno istaknuti preuzimanje Istarskih supermarketa i zadarskog Sonika. Studenac je u poslovanje uveo i unaprijedio mnogobrojne usluge okrenute kupcima poput ponude ‘Kupi i pokupi’ koja omogućava internetsku narudžbu namirnica i brojne druge.
