U prvom tjednu primjene zakona, od utorka 15. prosinca do petka 18. prosinca, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prispjelo je svega 975 zahtjeva za mirovinu koje su uputili stariji od 65 godina bez prava na mirovinu.

Njima će prvih 800 kuna u sklopu nove nacionalne naknade za starije stići u veljači, zadovolje li kriterije. Uz državljanstvo, osnovni je uvjet za isplatu 20 godina neprekinutog prebivališta u Hrvatskoj te da članovi kućanstva ne raspolažu s više od 800 kuna prihoda po članu.

Vlada je donijela zakon uz pretpostavku da će novo pravo koristiti najmanje 20.000 tisuća starijih građana.

“Prerano je još govoriti o slabom odazivu, primjena tek kreće. Moguće je da građani još nisu upoznati sa svime. Trebala bi nam bolja kampanja putem javnih glasila koja gledaju ili slušaju starije osobe, prvenstveno radija i televizije.

Nisam primijetio da je bilo poziva i spotova koji upućenih toj populaciji. Radi se o osobama koje se slabije koriste internetom”, komentira Zdenko Babić, izvanredni profesor na Studiju za socijalni rad.

Jedan od razloga za slabiji odaziv može biti i činjenica da oko 8000 ljudi starijih od 65 godina već prima zajamčenu minimalnu naknadu koja je za radno-neaktivno stanovništvo 15 posto iznad osnovice, odnosno 920 kuna.

Ona je, dakle, veća je od iznosa nacionalne mirovine, no kriteriji za njezino primanje su stroži. Imovinski cenzus neće se primjenjivati na nacionalnu mirovinu, već samo dohodovni. Raspolažu li određenom imovinom, tada država nakon smrti preuzima imovinu ljudi koji primaju socijalnu pomoć.

Takva se mogućnost ne predviđa kod nacionalne mirovine, zbog čega se vjeruje da će određeni broj primatelja socijalne pomoći zatražiti prekid u isplati i preuzeti 120 kuna manju nacionalnu mirovinu.

Nacionalna naknada za starije osobe usklađivat će se jedanput godišnje, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena iz prethodne godine u odnosu na godinu koja joj prethodi.