Nakon što će 19. prosinca granski Kolektivni ugovor u graditeljstvu postati obvezujući propis za sve radnike i poslodavce, osiguranje potpune primjene kritična je točka o kojoj će ovisiti stanje u sektoru. Tigar na papiru ili instrument za uvođenje reda u sustav, dvojba je koja će ovisiti o stavu nove Vlade jer navedeni propis zadire u položaj 65.000 radnika, obvezuje sve poslodavce, a procjene su da loše stojimo po pitanju velike nelojalne konkurencije i sive ekonomije te na njima zasnovanim damping cijenama, posebno u javnoj nabavi.

Oko 50% poslodavaca u ovom sektoru navodno egzistira na navedeni način, a uvođenje reda ovisit će o mehanizmima kontrole ovog propisa i zakonskim intervencijama, a ključna je u Zakon o javnoj nabavi. Naime, u rujnu su ovaj kolektivni ugovor sklopila dva socijalna partnera, to su HUP-Udruga poslodavaca graditeljstva koju vodi Mirko Habijanec, inače predsjednik Uprave križevačkog Radnika, tvrtke koja radi s velikim privatnim naručiteljima, i Sindikat graditeljstva Hrvatske s predsjednicom Jesenkom Vukšić. Od Vlade su odmah zatražili proširenu primjenu na cijelu branšu kako bi se stalo na kraj navedenim problemima. I kako je ovih dana ta inicijativa i pretočena u odluku ministra rada Miranda Mrsića, potez pozdravljaju i Habijanec i Vukšić.

No, dva partnera zapravo 2016. i novu Vladu vide kao šansu za intenziviranje socijalnog dijaloga u pogledu kontrole kako bi se osigurala potpuna primjena KU i transparentnost. "Obje strane imaju isti interes, a država se uopće nije snašla jer je ukinula primjenu svih KU kad je prestao važiti stari Zakon o radu. Trebala je poticati da se u socijalnom dijalogu sklapaju novi KU te dati rok da se to učini i proglasiti ih obvezatnim za sve. U međuvremenu je trebao vrijediti stari propis kako ne bi došlo do praznine, tj. pravnog nereda", kaže Habijanec. Budući da proširenu primjenu novog KU u sektoru graditeljstva i dalje smatramo važnim instrumentom u borbi protiv nelojalne konkurencije, rada na crno i sive ekonomije, kaže Vukšić, njihove daljnje aktivnosti bit će usmjerene prema trećem socijalnom partneru – državi, koja mora osigurati efikasnu kontrolu i provedbu KU od strane svih izvoditelja u sektoru.

Tržište, ukratko poručuje ona, treba imati jasna pravila i okvire, a kolektivni ugovori kao izvor prava se trebaju primjenjivati, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, bez iznimke. Kako se tim instrumentom doista mogu postići navedeni ciljevi, i k tome još povećati i prihodi u proračunu za nekoliko milijardi po osnovi doprinosa i poreza, što dodatno ističe Habijanec, da bi došlo do potpune primjene trebat će se znati tko je kontrolira. Imamo različite inspekcije, ali nitko nema pojama što je to, tvrdi on, iako je poštivanje tarifa u plaćama 'abeceda' zapadnog gospodarstva.

"Moguće je da to kontroliraju porezni inspektori ili radna inspekcija, čemu sam skloniji. Također, kao obvezatni uvjet sposobnosti svakog subjekta koji ima poslovne odnose s javim sektorom u Zakonu o javnoj nabavi trebat će propisati obvezno poštivanje tarifa iz KU, koje su u skladu s tarifnim grupama, radnim mjestom i kvalifikacijama koje su propisane. Ako je osnovica za inženjera osam tisuća kuna, onda on mora biti prijavljen na taj iznos kod subjekta koji se natječe, a ne na manji, što je danas često slučaj jer država to ne kontrolira. Tako ćemo doći do lojalne konkurencije", uvjeren je Habijanec.

Navedena dva socijalna partnera kolektivno pregovaraju o plaćama i drugim uvjetima rada na granskoj razini još od 1996. godine. Od 2001., ističe Vukšić, na zajednički zahtjev, kontinuirano je proširivana primjena granskog KU sve do veljače 2015., kada je novi Zakon o radu sve odluke ministra o proširenoj primjeni stavio van snage. "Rad na crno treba prepoznati i definirati da to nije samo rad neprijavljenih radnika, već da je to i rad prijavljenih radnika koji nije u skladu sa zakonskim odredbama i kolektivnim ugovorima", zaključuje ona.