Mesni proizvodi godinama su, uz šećer i ribe, bili perjanica izvozne liste hrvatske prehrambene industrije. Međutim, prvi put nakon deset vrlo uspješnih godina drugo polugodište 2013. i u tom je sektoru donijelo negativan trend: uvoz je potukao izvoz.

Konkretno, u drugoj polovici prošle godine uvezeno je 6787 tona mesnih proizvoda, a izvoz je realiziran u količini od tek 5490 tona, iznosi direktor interesne grupacije Croatiastočar Branko Bobetić.Ukupna vrijednosna pokrivenost uvoza izvozom u 2013. u sektoru živih životinja, mesa, mesnih proizvoda, mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja iznosila je samo 34 posto i za pet posto bila je manja nego u 2012. godini, niže Bobetić još detalja koji ilustriraju sumornu situaciju na lokalnoj agrarnoj sceni zbog koje ni rezultati u trgovanju s inozemnim tržištima ne ilustriraju optimizam.
 

Naime, prema statistici koju prikupljaju u Croatiastočaru, u posljednjih pet godina, od 2009. do kraja 2013., na izvozu spektra proizvoda koji se primarno naslanjaju na stočarski sektor ostvaren je ukupan prihod od tek 740 milijuna eura, dok je istodobno na uvoz istovjetnih kategorija proizvoda potrošeno više od 2,12 milijardi eura. Najkraće, na svaki euro zarade ostvarene u izvozu paralelno su na uvoz hrane otišla čak tri eura.Negativni izvozni trendovi u drugom polugodištu prošle godine ne odnose se na žalost samo na mesne proizvode. Velikom tržišnom posrnuću izvoza lani je zapravo kumovao izlazak Hrvatske iz Cefte uz pristupanje u punopravno članstvo Europske unije.

Domaća prehrambena industrija godinama se naslanjala na tradicionalno nam sklona tržišta regije, gdje su mnogi hrvatski brendovi među potrošačima visoko kotirali. Posljedica napuštanja Cefte radi ulaska na zajedničko europsko tržište bio je  znatan pad izvoza, posebno evidentan u pojedinim kategorijama hrane.Tako je, primjerice, izvoz konzumnog mlijeka i vrhnja u prvom polugodištu 2013. iznosio 11.149 tona, da bi u drugoj polovici godine pao na samo 4881 tonu. Sličan rasplet vezan je i uz fermentirane proizvode, do kraja lipnja u izvoz je prodano 7881 tona, a od srpnja do kraja prosinca tek 4610 tona. Prepolovio se i izvoz jaja, sa 401 na 181 tonu.

U stočarstvu hazarderi
Ipak, nađe se i svijetlih točaka premda ih je malo, a ona najsjajnija među njima svakako je izvoz goveđeg mesa. Uvećan je sa 570 tona iz prvog polugodišta na čak 2792 tone u drugom dijelu 2013. godine. Ili, dok je u 2012. izvoz te vrste mesa iznosio 1072 tone za cijelu 2013. zabilježen je izvoz 3362 tone govedine.Sjajan rezultat u izvozu govedine ostvaren je uglavnom prodajom na europsko tržište jer su hrvatskim pristupanjem u EU izbrisane granice koje su u prethodnom razdoblju bile opterećene sa visokom carinskom stopom od 20 posto na prodaju govedine.
 

Govedarstvo je definitivno najperspektivniji sektor u domaćem agraru jer, od svih vrsta mesa zajedničkom europskom tržištu nedostaje samo govedine. Ona se uvozi dok se sve ostale mesne kategorije izvoze. Procjenjuje se da EU prostoru godišnje manjka više od 300 tisuća tona govedine.Hrvati su, na žalost, u stočarstvu veliki hazarderi. Pretjerano koljemo ukupan stočni pomladak: telad, odojke, prasad, janjce, što je gotovo potpuna nepoznanica unutar starih članica Unije. U strukturi grla koja godišnje završe u klaonicama kod nas na podmladak otpada visokih 30 posto, a to, upozorava Bobetić, nijedna zemlja kojoj je stalo do napretka u stočnom fondu ne prakticira.Svoju tvrdnju argumentira podatkom kako se primjerice, i u starim članicama EU smanjuje broj krmača, ali im se proizvodnja ne smanjuje u tonaži.

Uz sve bolju genetiku raste broj prasadi koju potom tove do većih kilaža, odojke gotovo ne šalju u klaonice.Nisu nam dobri podaci ni kod tova teladi. Tijekom 2012. godine, navodi dalje, uvezeno je 118 tisuća grla teladi, prošle godine tek 92 tisuće. Ciklus tova traje oko osam mjeseci, u tovilištima je danas manji broj teladi kako iz uvoza tako i iz domaćeg uzgoja, što znači da će ove godine proizvodnja junećeg mesa biti znatno manja, a taj trend onda otvara prostor većem uvozu, a ne izvozu.
 

Svinjska niša neiskorištena 
Hrvatskoj je brisanjem graničnih barijera s EU uz govedinu konačno otvorena mogućnost izvoza i živih svinja odnosno svinjskog mesa. Talijani godišnje na tržištu EU kupe milijun tona svinjetine koju potom znatnim dijelom kao pršut prodaju u SAD, te na tom području drže oko 70 posto od ukupna uvoza pršuta. Nijemci su jaki proizvođači svinjetine, no butove prodaju na lokalnom tržištu, ostalo konfekcioniraju i izvoze, pa i na policama trgovaca na hrvatskom tržištu završe značajne količine tzv. carskog mesa s njemačkih farmi svinja. I tako umjesto povećanja proizvodnje jer, potencijal postoji, mi i u svinjogojstvu imamo velikih problema sličnih onima u mljekarstvu, događa nam se nemali pad proizvodnje, pa umjesto izvoza mi zapravo konstantno povećavamo uvoz svinjetine.

Tako smo u prvih šest mjeseci 2013. primjerice uvezli 5978 tona svježe svinjetine, a u drugoj polovici godine čak 17.733 tone. Ili, do kraja prošlogodišnjeg lipnja uvezene su samo 92 tone svinjskih polovica, u ostatku godine 6495 tona. Ukupan uvoz svinjetine u 2013. iznosio je 64.483 tone, a godinu prije nešto više od 50 tisuća tona.Premda je riječ o vrlo skromnim količinama, raduje rast izvoza suhomesnatih proizvoda na međugodišnjoj razini. Tijekom 2012. izvezeno je 499 tona, prošle godine 730 tona. No, promatra li se sama prošla godina, onda je i u ovoj kategoriji evidentan negativan trend. U prvom polugodištu 2013. izvoz suhomesnatih proizvoda iznosio je 461 tonu , a u drugom polugodištu tek 269 tona.
 

Ništa bez kredita 
Kamo sreće da smo se ugledali na Poljake, koji su nam nudili potporu u preslici svojih europskih iskustava u restrukturiranju i razvoju agrara, kaže Branko Bobetić. Oni su nakon ulaska u EU ostvarili snažan rast proizvodnje i izvoza u peradarstvu, goveđem mesu i mlijeku. Pad od oko pet pesto bilježe samo u svinjogojstvu. U sedam godina do 2013. u poljoprivredu su utukli oko 500 milijuna eura, do 2020. namjeravaju investirati još 900 milijuna. Iz EU fondova su čak sufinancirali i jamstva za banke radi kredita.Kod nas sve teče presporo, pa se iz Croatiastočara spremaju na razgovor s ministrom financija Slavkom Linićem. Predložit će mu opet da HPB ne ide u privatizaciju nego neka postane produžena ruka HBOR-a.Projekt mliječnog sektora posebnom kreditnom linijom za kupnju mliječnih grla, premda je pokrenut u rujnu 2013., još nije dao nikakav rezultat, komercijalne banke nemaju interes, izbjegavaju kreditirati poljoprivredu. Ništa bolja slika nije ni u ostatku nacionalnog agrara koji i te kako treba povoljnije kreditne uvjete od onih koje mu bankari danas nude. 

Kako iskoristiti glad za govedinom?

Branko Bobetić: Treba povezati velike tvrtke i farmere

Europa vapi za kvalitetnom govedinom, a Hrvatska ima i znanje i resurse koje mora iskoristiti. Posljednji je trenutak da uskoči u taj vlak. Direktor Croatiastočara Branko Bobetić smatra da bi velike tvrtke poput PIK-a Vrbovec, Podravkine Danice te petrinjski Gavrilović kao i ostale iz sektora trebale povezati se i međusobno i s farmerima koji se bave tovom goveda radi uspješnije promocije hrvatske govedine pod krovnim brendom CRObeff na europskom tržištu.

Eksplozija uvoza zbog pada proizvodnje mlijeka

Uvozimo goleme količine sira, najviše iz Njemačke 

U mliječnome sektoru stanje je vrlo loše. Pad proizvodnje na domaćim farmama, a time i otkupa mlijeka, u samo godinu dana za 100 milijuna kilograma uzrokovao je eksploziju uvoza. Dok je 2012. zaključena uz uvoz 42 tisuće tona svježeg sirovog mlijeka za daljnju preradu u hrvatskim mljekarama, 2013. je donijela uvoz od gotovo 115 tisuća tona. Uvozimo i enormne količine sira, lani čak 12.380 tona, dok je izvoz iznosio samo 348 tona. Glavnina uvoznog sira stiže iz Njemačke, čak 8258 tona, dok hrvatskog sira najviše završi u Sloveniji, lani 307 tona. Za razliku od Hrvatske, Estonija je tijekom 2013. izvezla gotovo 13 tisuća tona sira na zajedničko tržište Unije, Slovačka 19,8 tisuća tona, a Litva 29,3 tisuće tona.