Želimo veću odgovornost u sudskom sustavu, poručio je danas ministar pravosuđa Orsat Miljenić, predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog novoga Zakona o sudovima, koji je dobio potporu klubova u prvom čitanju.

Ministar je sadašnji sustav sudovanja ocijenio "potpuno nezadovoljavajućim", s obzirom na predugo trajanje sudskih postupaka i sve veći broj tzv. starih predmeta – na sudovima je preko 90 tisuća predmeta starijih od tri godine, a 13 tisuća ih je starije od deset godina.

Vladin prijedlog stoga predviđa uvođenje dva pravna sredstva kojima se želi ubrzati donošenje sudskih odluka – zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

Zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnosio bi se predsjedniku suda na kojem se vodi postupak u kojem je nastala povreda prava, koji bi nakon toga odredio rok za rješavanje predmeta, u pravilu ne dulji od šest mjeseci.

Ako predmet ne bude riješen u tom roku, stranka se može obratiti neposrednome višem sudu sa zahtjevom za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Viši sud ponovno određuje rok u kojem se predmet mora riješiti, ali i visinu naknade koja ne može iznositi više od 35 tisuća kuna.

Predsjednici sudova bili bi obvezni jednom mjesečno obaviti nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova na sudu, a neposrednome višem sudu, Ministarstvu pravosuđa te Državnome sudbenom vijeću jednom godišnje dostaviti izvješće o mjerama i aktivnostima poduzetima za unaprjeđenje rada i učinkovitosti.

"Predsjednicima sudova daju se veće ovlasti, ali i odgovornost", poručio je Miljenić, ističući da država zbog tužbi za nepoštivanje prava na suđenje u razumnom roku godišnje gubi 40 milijuna kuna.

Peđa Grbin rekao je kako u SDP-u očekuju da će novi zakon pridonijeti efikasnijem i kvalitetnijem sudovanju koje će biti bliže strankama te štititi njihovo pravo na suđenje u razumnom roku.

Podržao je odredbu da predsjednici sudova najkasnije do kraja ožujka tekuće za prethodnu godinu podnose izvješće višem sudu, DSV-u i Ministarstvu pravosuđa, ali i iznio stav SDP-a kako bi izvješće o stanju pravosuđa u prethodnoj godini Saboru trebao podnositi predsjednik Vrhovnog suda.

Taj je prijedlog podržala Marija Turina Đurić u ime HNS-a, te pozdravila donošenje novoga zakona, također ističući da time ne bi bila narušena neovisnost sudske vlasti.

Novi zakon nazvala je "velikim kvantnim iskorakom za kvalitetnije i učinkovitije sudstvo u Hrvatskoj", posebno vezano uz zaštitu prava građana na suđenje u razumnom roku.

U tom je smislu pozdravila i odredbe o povećanju odgovornosti predsjednika sudova, ali i kroz jačanje uloge Ministarstva pravosuđa kao nadležnog tijela izvršne vlasti za funkcioniranje sudskog sustava.

Prijedlog novoga zakona podržao je i HDZ, u ime kojega je Ana Lovrin istaknula kako je dobrodošlo svako daljnje unaprjeđenje propisa iz djelokruga pravosuđa kojima se ubrzavaju postupci i građanima omogućava da što prije dobiju sudski pravorijek.

Predugim, ipak, smatra rok od 15 dana u kojem se sudac mora očitovati predsjedniku suda o tome zašto ne može ispoštovati rok za suđenje u razumnom roku.

Lovrin je podržala i da Sabor na raspravu dobiva godišnje izvješće o stanju u pravosuđu, bez obzira podnosio li ga predsjednik Vrhovnog suda, kako to predlažu SDP i HNS, ili Ministarstvo pravosuđa koje, istaknula je, također raspolaže svim potrebnim podacima.

Da je predloženi zakon veliki korak naprijed rekao je i Branko Vukšić te u ime Hrvatskih laburista podržao ideju da predsjednik Vrhovnog suda izvještava Sabor o stanju u sudbenoj vlasti.

Ministar Miljenić najavio je da će Vlada razmotriti tu ideju, ističući kako na suglasnost klubova oko toga smatra kao obvezu. "To će doprinijeti trasnpranentnosti, jer sve ono o čemu se može govoriti je dobra stvar – problemi se mogu uočiti i na njih reagirati", poručio je.