Još jednim primjerom stereotipa rastrošnosti državne administracije jučer je zastupnik Živog zida Branimir Bunjac pokušao u Saboru prikazati Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), iznoseći podatke o trošenju i bahaćenju njezine direktorice Marije Hrebac. Stvorila je, kaže, lošu i neljudsku atmosferu koja je dovela do toga da je “dio zaposlenika dao otkaz, dio otišao na bolovanje, dio dobio otkaz, uključujući i sindikalnog povjerenika i dvije spremačice pred mirovinu”. M. Hrebac on proziva i za rasipnost, večere i putovanja plaćane karticom DAB-a, te traži da Vlada na DAB-u pokaže dosljednost u rezanju troškova na račun države.

Pukli na računalu i jeziku

Iz DAB-a spremno reagiraju na Bunjčev nastup, iza kojeg, kaže Hrebac, stoji protivljenje reformi javne institucije koju ona provodi. Radi se, izravna je, o mobingu bivšeg vozača koji računa da sa smjenom vlasti slijedi i smjena direktora. Od dolaska u DAB 2012. rezala je nepotrebne troškove, prije svega plaće, po kojima je DAB bio treća od najviše rangiranih agencija. Svoju i ostale plaće srezala je i do 40%. Najboljim primjerom promjena Hrebac izdvaja kresanje troška za odvjetničke usluge koje su bile ugovarane paušalno, pa je od 2005. do 2012. odvjetnicima isplaćeno ukupno 47,5 mil. kuna, dok je u tri naredne godine ukupan iznos sveden na 1,1 mil. kuna, jer su isti odvjetnici za iste sporove bili plaćani po postotku dobivenog slučaja.

Novom sistematizacijom, kojom ukida radna mjesta čistačica i vozača, a uvodi tri nova VSS u Sanacijskom odjelu formiranom po direktivi EU, te propisivanjem edukacije kako bi se svi zaposleni služili kompjuterom i engleskim jezikom, diže se otpor i osniva sindikat u DAB-u. Pokrenuo ga je vozač Alen Hajdarević, a od 18 zaposlenih učlanilo se njih 11. Protiv DAB-a poveo je i izgubio sudski spor zbog novog pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta. Uslijedilo je masovno bolovanje, pa je pola godine DAB radio sa svega 7 djelatnika.

Sam svoj direktor

“Iz Agencije su otišli samo oni neradnici koji su smatrali da ih ništa ne može natjerati da steknu potrebna znanja vještine te da je plaća njihovo pravo za pretvaranje kisika u CO2 ili za rotaciju zemlje oko svoje osi, s čime se ja nikako ne slažem. Plaća je naknada za rad! Ako tražiti zaposlenike da rade za plaću znači mobing, kriva sam!”, poručuje Hrebac. Luksuz je, kaže, da agencija locirana na zagrebačkom središnjem trgu, nadomak svim glavnim institucijama, ima vozača čiji je ukupan mjesečni trošak veći od 12 tisuća kuna. Uzgred, mjesečni trošak za dvije čistačice od 20.000 kuna sveden je na 2000 korištenjem usluge čišćenja.

Iako ne radi, kako je i Bunjac u Saboru ustvrdio 14 mjeseci, jer sindikalni povjerenik ne može dobiti otkaz, Hajdarević dobiva plaću, a zanimljivo je i da je vozač/sindikalac istodobno radio i kao direktor u vlastitoj tvrtki Mental usluge, registriranoj za trgovinu. Prema podacima Poslovna.hr, 2015. tvrtka je imala 0,7 mil. kuna prihoda, a najuspješnije je poslovala 2012. s prihodom od 1,24 mil. kuna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“