Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) u petak su objavili da se troškovi sanacije banaka u proteklih 25 godina procjenjuju na 36,3 milijardi kuna, odnosno oko tri puta manje od podatka koji se posljednjih dana u javnosti spominje.

Iz HUB-a su naime reagirali na pogrešna i izvan konteksta izvučena tumačenja o troškovima sanacije banaka koji su se ovih dana ponovo pojavili u javnosti, kazavši da je usporedba troškova subvencija poljoprivredi i brodogradnji s troškovima sanacije banaka posve je izvan konteksta.

O troškovima subvencija poljoprivredi i brodogradnji odlučivale su hrvatske demokratske vlade u proteklih četvrt stoljeća kontinuirano, dakle svake tekuće poslovne godine, navode.

„Troškovi sanacije banaka pojavili su se u jednom kraćem razdoblju devedesetih godina prošlog stoljeća, a bili nametnuti i neizbježni zbog dubine gubitaka naslijeđenih od socijalističkih banaka. One su još prije Domovinskog rata imale revidirane gubitke dva puta veće od kapitala. U ovom stoljeću, kroz gotovo 20 godina, na hrvatske banke nije potrošena ni kuna poreznih obveznika iako je u vrijeme krize u svijetu nakon 2008. to bila raširena praksa”, kaže se u reakciji HUB-a.

Osvrćući se i na posljednjih dana javno spominjanje da je na sanaciju banaka potrošeno više od 100 milijardi kuna s uključenim kamatama, iz HUB-a navode da je to „ozbiljno pogrešan iznos”.

„Procjena je da su troškovi sanacije iznosili oko tri puta manje – oko 36,3 milijardi. Točno je da je prodajama banaka dobiven manji iznos od troškova sanacije, ali ponavljamo, to se nije moglo izbjeći, jer je 1990-tih sanirana 'socijalistička rupa' i posljedice rata”, napominju iz HUB-a dodajući da se detaljni prikaz troškova sanacije može pronaći u HUB analizi broj 51. iz 2015. godine.

Ranije ovoga tjedna saborski zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović rekao je da je najviše novca hrvatskih građana otišlo na sanaciju banaka, a ne, kako to pišu mediji, na subvencije u poljoprivredi i brodogradnji.

Pozivajući se na analizu koju je napravio njihov stranački Obor za gospodarstvo, rekao je kako je pokazala da je bankarski sektor taj na kojeg je potrošeno najviše novca hrvatskih građana i to u proteklih 10 godina 102,4 milijarde kuna, pri čemu 60 milijardi za sanaciju a 42,4 milijarde nepotrebno plaćenih kamata na kredite i obveznice. Istodobno, iznijeli su podatke da je 40 milijardi kuna otišlo na subvencije u poljoprivredi a 32 milijarde na brodogradnju.