Kako Hrvatska stoji u industrijskoj revoluciji 4.0.? Ne baš najbolje, pokazuje ovogodišnja IMD-ova svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti. Od 64 promatranih zemalja Hrvatska se nalazi na 44. poziciji te smo jedno mjesto niže u odnosu na 2022. kada smo napredovali za čak 12 mjesta.

Najbolji je SAD-a, a slijede ga Nizozemska, Singapur, Danka i Švicarska. Ovu su, dakle, gospodarstva koja se smatraju digitalnim nacijama, odnosno nacijama koje omogućuju puno usvajanje digitalnih tehnologija, i to od strane vlada, tvrtki i pojedinaca.

Ovogodišnje istraživanje daje uvid i u to kako različite zemlje pristupaju digitalnoj transformaciji u doba umjetne inteligencije.

Ovo rangiranje važno je, između ostalog, zato što će ga u obzir uzeti strani ulagači prije nego što donesu odluku gdje će investirati, ističe Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge. “Znamo da strani investitori, bilo privatni bilo institucionalni, vrlo detaljno proučavaju ovakve analize prije nego odluče gdje će investirati”, ističe.

Ovo je razlog više da počnemo raditi na slabim točkama. Ali nije jedini razlog. Hrvatska je naime, izgubila utakmicu u trećoj industrijskoj revoluciji, a u ovoj još uvijek ima šanse, ako će se pametno postaviti i uspješno rješavati svoje nedostatke. Pad za jedno mjesto govori i o tome da moramo brzo djelovati je će nas drugi “pregaziti”.

Zanimljivo je i to da smo pali unatoč velikom iznosu koji nam je Europska unija stavila na raspolaganje za digitalizaciju i održivost kroz Europski mehanizam za oporavak i otpornost, odnosno NPOO (ukupno 6,3 milijarde eura).

A što su nam najbolnije točke u tri ocjenjivanje kategorije (znanje, tehnologija i spremnost za budućnost)?

U kategoriji znanja najlošije stojimo po pitanju međunarodnog iskustva, po čemu smo na 59. mjestu, a nedostaje nam i visokokvalificiranih stranih stručnjaka (56. mjesto) te kvaliteta u upravljanju gradovima (56. mjesto).

Što se kategorije tehnologije tiče kritično stojimo po pitanju razvoja i implementacije tehnologija (61. pozicija) te brzine interneta (57. pozicija). U ovoj kategoriji, pak, najbolje smo pozicionirani po pitanju ulaganja u telekomunikacije (6. mjesto).

U trećoj kategoriji – spremnost za budućnost – u kojoj smo općenito najlošiji, najgore stojimo po pitanju javno-privatnih partnerstva (61. mjesto), stavovima prema globalizaciji (59. mjesto) te transferu znanja (58. mjesto), a koje podrazumijeva našu uistinu bolnu točku – suradnju gospodarstva i znanosti.

“Ovogodišnji pad za jedno mjesto na IMD Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti potiče nas na dublje promišljanje o strategijama koje trebamo implementirati kako bismo unaprijedili svoj digitalni ekosustav, potaknuli inovacije te ojačali konkurentske pozicije naše zemlje. Daljnji razvoj digitalne infrastrukture, poticanje istraživanja i razvoja općenito, ali i u području umjetne inteligencije, te jačanje digitalnog poduzetništva nameće se kao imperativ”, kaže Ivan Mišetić, v. d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Razmišljati zapravo nemamo što. Odavno znamo što su naše slabosti u razvoju i izgradnji sustava koji bi ojačao našu digitalnu konkurentnost. Potrebno je djelovati.