Požari u pogonima za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj nisu rijetki, a najnoviji primjer je Drava iz Osijeka. Katastrofalni požar u njihovu postrojenju koje se prostire na 86 hektara u predgrađu Osijeka, već je četvrti koji je u 12 godina zadesio tu tvrtku.

Još se prisjećamo i požara koji je prije tri godine zadesio zagrebački C.I.O.S., a koji je bio peti po redu u toj tvrtki. Jesu li takvi pogoni zbog prirode poslovanja osjetljiviji i pogodniji za nastanak požara u tehnološkom procesu, ili se pak radi o namjernom činu paljenja? U konačnici je teško sa sigurnošću zaključiti…

‘Radili smo po dozvoli’
Upravo na kriminalno djelo paleža sumnjaju i u samoj Dravi iz koje su je jučer oglasili. “Tijekom noći došlo je do požara u našem skladištu sirovine, konkretno PET boca i polietilenske folije. Istraga je u tijeku, a naš primarni interes je da se požar što prije ugasi te da se utvrde okolnosti nesretnog događaja. Unatoč svim mjerama opreza koje primjenjujemo, takvi incidenti ukazuju na mogućnost vanjskog utjecaja, što će istraga dodatno razjasniti”, ističu iz Drave.

Vlasnik Zvonko Bede još je izričitiji po tom pitanju. “Mi smo radili prema dozvoli za otpad koju imamo, količine su one koje su u njoj navedene. To je netko sigurno zapalio jer je to čista plastika. Nije se moglo zapaliti samo od sebe. Kako se nije zapalilo kad je bilo 50 stupnjeva, a jest sada kada je temperatura 10 stupnjeva”, kazao je Bede.

Na njegovu tragu sumnje je i osječko-baranjski župan Ivan Anušić. “Tko je požar i na koji način uzrokovao, i je li namjerno, to ne znamo. Ali, prema mojoj procjeni, on je namjerno izazvan jer nema logike da je izbio na tom dijelu u listopadu. Nemam te poluge i ne mogu to sprječavati niti ulaziti u prostor privatne tvrtke i rješavati nekakve stvari koje naočigled nisu dobre.

Neka se provjeri i vidi zašto je došlo do ovoga i neka se utvrde krivci”, rekao nam je Anušić. No, župan ipak sumnja i na nepravilnosti u poslovanju jer ističe da se po zakonu na ovom prostoru moglo skladištiti svega 20 tisuća kubika otpada, a da je očito da ga je bilo oko pola milijuna tone.

Bivša ministrica okoliša i prirode Mirela Holy komentirala je da je, na razini čitave EU, plastika veliki problem, a takve katastrofe samo su potvrda nužnosti donošenja ključnih promjena u načinu na koji živimo.

Holy: Ne može plastika
“Ovo jasno govori koliko je bitna zelena tranzicija i potrebno ju je zamijeniti biološkim alternativama. Plastika nije održivi materijal i jako ju je teško reciklirati. Uvijek morate gledati i ekonomski efekt.

Ako transport, obrada i korištenje različite energije ne opravdavaju s ekonomske strane reciklažu plastike, a u tom procesu proizvodi više toksičnih tvari i emisija u okoliš, tad se ne ide u nju”, navodi Holy.