Tko će upravljati državnim poduzećima i kako će kadrovi biti birani, te koja od poduzeća će eventualno ići ‘na bubanj’ bio je glavni fokus u dosadašnjem modelu upravljanja portfeljem RH, pa je tako i prošla nedavna prezentacija njegove skore reforme, koju je osmislio ministar financija Marko Primorac.

U drugom je planu ostala javnost informacija o poslovanju tih tvrtki, koje su do sada, uz rijetke izuzetke, stizale na kapaljku, a koje su važna novina koju se može iščitati iz stavki Primorčevog prijedloga zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, koji je uoči Božića stavljen u javnu raspravu.

Taj je zakon sam po sebi specifičan, jer prvi put u tri desetljeća država iz ukupne imovine izdvaja i definira samo upravljanje poduzećima u kojima je vlasnik, a jedan od važnih koraka u unapređenju njihove korporativne prakse je i propisivanje objave niza informacija i dokumenata o svom poslovanju.

Više izvještavanja
Prije svega, Vlada RH će utvrditi vlasničku politiku za svaku tvrtku i obznaniti je na svojim i stranicama Ministarstva financija. Tvrtkama će novim zakonom biti naloženo redovito ažuriranje internetskih stranica i objava informacija o njihovim planovima poslovanja s detaljima i rokovima realizacije, kao i podaci o financijskim i nefinancijskim ciljevima i njihovu ostvarenju.

Za razliku od dosadašnje prakse, državne će tvrtke ubuduće objavljivati ne samo svoja godišnja financijska izvješća, nego i polugodišnja i kvartalna, s pratećim bilješkama. Javno objavljene informacije trebale bi ostati dostupne na njihovim stranicama najmanje pet godina.

Jedna od većih novina je strogo propisivanje odvojenog vođenja računa u poslovnim knjigama za tvrtke koje obavljaju istodobno javne usluge i tržišna djelatnost. Osim računa, razdvajanje tih poslova morat će se provesti i organizacijski i kadrovski. U slučaju ako to ne čine, tvrtke će morati javno objaviti razloge zbog kojih se izuzimaju od te obveze.

Takve tvrtke koje obavljaju i poslove od javnog interesa i tržišne ubuduće će u financijskim izvješćima dodatno morati objasniti i izvore prihoda, odnosno objasniti koliko ‘uberu’ od naknada ili iz državnog proračuna ako na taj način osiguravaju prihod za obavljanje takvih poslova, a koliko uspiju naplatiti na tržištu. Zakon će im strogo zabraniti i da prihode prikupljene od naknada koriste za financiranje svojih tržišnih poslova.

Do kraja ožujka
Primici članova nadzornih odbora, uprava, te upravnih odbora i izvršnih direktora ubuduće biti javno obznanjivani, jednom godišnje, za tvrtku u kojoj su angažirani i svim njezinim povezanim poduzećima.

Politiku primitaka inače će utvrditi Vlada, svake četiri godine za velike i srednje tvrtke. Predviđeno je i ograničavanje stalnog angažmana istih revizorskih kuća, pa će uzastopno poslove ocjenjivanja godišnjih financijskih izvješća u državnim kompanijama jedan revizor moći obavljati najviše četiri godine.

Za kršenje zakona i neobjavu informacija, planova i izvješća predviđene su kazne tvrtkama u iznosu od 5 do 10 tisuća, te od 500 do 1500 eura za odgovorne osobe.

Primorčev prijedlog zakona u javnoj je raspravi do 20. siječnja, a ići će u redovnu saborsku proceduru, te se očekuje da bude usvojen krajem prvog tromjesečja. Na snagu će stupiti osam dana od objave u Narodnim novinama, a potom slijedi usvajanje čitavog niza podzakonskih akata.

No, za mnoge novine ostavljeni su i neočekivano dugi rokovi pa će, primjerice, evidenciju državnih tvrtki trebati provesti u roku godinu dana, a za razdvajanje tržišnog poslovanja od pružanja javnih usluga i vođenje zasebnih računa ostavlja se rok od 3 godine, a najžurnije će se utvrditi nove politike primitaka, koje će predviđa uvoditi već na prvim skupštinama koje će se održati nakon što zakon stupi na snagu.